terça-feira, 24 de janeiro de 2017

Eis-ministra timor-oan kondenada husu ba PR komisaun espesialista atu investiga justisa

Eis-ministra timor-oan ida ne’ebé kondena iha dezembru ho prizaun tinan hitu tanba partisipasaun ekonómiku iha negósiu apela iha horisehik ba Prezidente Repúblika atu  bele kria komisaun espesialista internasionál ida ne’ebé bele analiza "defisiénsia sistema justisa nian".

Apelu ne’e iha ona karta aberta ida ne’ebé Emília Pires, eis-ministra Finansa, haruka ba xefe Estadu, Taur Matan Ruak, iha momentu  ne’ebé  deside hela atu halo rekursu ba ninia kazu ne’ebé  aprezenta hosi defeza, hakarak hetan absolvisaun  hosi Ministériu Públiku ne’ebé aumenta tan pena ba nia.

"Señór Prezidente, ha’u  halo  ona rekursu ba Tribunal Rekursu, maibé ladun  fiar ba ida ne’e, relasiona ba  prekonseitu ne’ebé sistema justisa  hamonu  ona kontra ha’u no julgamentu ne’ebé ha’u sofre ona no kontínua sofre iha komunikasaun sosiál", refere Emília Pires iha karta ne’ebé Lusa hetan asesu.

"Señór Prezidente, tuir  Konstituisaun Timor-Leste, señór iha dever atu asegura funsionamentu sistema judisiál ne’ebé di’ak. Relasiona ho ida ne’e, sujere ho respeitu ba ita boot, atu  kria komisaun internasionál espesialista eminente ida, respeitável ho naran  atu  ezamina laós deit ba ha’u nia kazu, maibé ba defisiénsia sira iha sistema Justisa. Laós  halo ida ne’e mai ha’u, halo ba povu Timor-Leste", haktuir nia.

Aleinde Emília Pires ne’ebé kondena iha prosesu hanesan, ba  tinan haat prizaun, eis-vise-ministra Saúde Madalena Hanjam – ne’ebé moos rekorre -, sira nain-rua komete  irregularidade ba sosa kama atus resin ospitál nian ho kontratu rua (A no B) adjudikadu ba empreza ba ninia laen primeiru, no kontratu konlui entre sira na’in tolu ba konkretizasaun negósiu ne'e, ho valór dólar rihun 800 (euro rihun 746).

"Ha’u hetan kondenasaun ba prizaun tinan hitu, maski Tribunal rekoñese hela katak laiha prova ne’ebé Estadu Timor-Leste lakon dólar ida. Aleinde sala sira seluk ne’ebé komete husi Tribunal, desfeixu lanormál nein aseitável iha kualkér sosiedade regula hosi Estado de Direito ne'e ", nia konsidera.


Iha karta ho ninia data horisehik, akompaña ho rekursu besik pájina 200 ne’ebé aprezenta hosi defeza, Emília Pires konsidera katak tuir buat barak ne’ebé  hatete no hakerek kona-ba nia prosesu bazeia deit "ba boatu sira no laiha prova" no akórdaun sentensa Tribunal Distrital Díli "kontráriu ho lei Timor-Leste no prova sira ne’ebé aprezenta".

"Povu Timor-Leste hein, ho lejitimu, atu Justisa bele implementa ho forma konfiável, independente, transparente, efisiente no justa. Relasiona, ba ha’u ninia kazu laós úniku. Iha  prosesu judisiál  sistema justisa lakumpri  tuir prinsípiu no regra fundamentál Estadu Direitu ida nian, falla iha ninia funsaun atu servi sidadaun sira, ne’ebé  tenki proteje", nia konsidera.

Emília Pires rekorda momentu ne’ebé Timor-Leste hahú,  ba tinan ne’e kumpre ona tinan 15 dezde restaurasaun independénsia no kontinua enfrenta dezafiu ba tipu hotu iha  ninia dezenvolvimentu.

"Hanesan nasaun joven, Timor-Leste barak orgullu iha termu kapasidade institusionál no  pozisaun internasionál. Maibé sei iha buat barak ne’ebé presiza atu konkretiza  ba futuru ida ho prosperidade, hanesan nasaun sira ne’ebé forte", nia konsidera.

"Servisu ne’ebé sei realiza iha futuru tenki fó atensaun ba konstrusaun instituisaun estatál ne’ebé efikás, garantia protesaun justisa ba ema hotu no defeza ba Estadu Direitu ", nia afirma.

Eis-ministra ne’e rekorda petisaun haat ne’ebé haruka ona ba Taur Matan Ruak durante besik fulan 18 julgamentu la’o  no rejista saida maka  sai  hanesan " violasaun ba lei ne’ebé komete husi instituisaun diferente  ne’ebé  kompostu iha  sistema judisiál Timor-Leste nian".

Emília Pires hatete katak nia sei kontinua luta hodi prova nia lasala, hodi proteje nia direitu no liberdade" no atu "garante  ba ema seluk labele kontinua sai vítima ba sistema ida ho falla gravé  hanesan ne’e".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: