sábado, 3 de fevereiro de 2018

Prezidente Repúblika hakarak debate maka'as kona-ba "serbisu síviku nasional"


Prezidente Repúblika timoroan konsidera ona, iha loron-sesta ne'e, katak "labele evita" debate polítiku ho sosial boot ida iha Timor-Leste kona-ba "introdusaun hosi Serbisu Síviku Nasional" ida hanesan dalan hodi hametin formasaun hosi sidadania iha nasaun.

"Timor-Leste nia sobrevivénsia, hanesan nasaun ne'ebé maka ita senti orgullu tanba ita pertense, eziji ema ho formasaun síviku ida ne'ebé garanti nia empeñamentu iha ita nia seguransa, iha ita nia moris di'ak, iha manutensaun hosi ita nia identidade", afirma hosi Francisco Guterres Lu-Olo.

Francisco Guterres Lu-Olo ko'alia iha Díli, ba personalidade prinsipal sira nasaun nian, iha serimónia sira hodi selebra tinan 17 hosi Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian iha loron-sesta ne'e.

Komemorasaun ida ne'ebé akontese "iha momentu ne'ebé importante tebes iha vida nasional" ne'ebé kestiona fali kona-ba Timor-Leste haneasn Estadu soberanu "bele kaer nia responsabilidade sira" no ne'ebé nia konsidera ona hanesan importante ko'alia "importánsia hosi relasionamentu entre Instituisaun Militar ho Poder Polítiku".

Ba Prezidente, "xefia militar sira labele hanesan indiferente hasoru mudansa sira ne'ebé maka akontese iha mundu" no tenki "iha atensaun ba mudansa boot isra ne'ebé maka akontese iha vida polítika no iha sosiedade sivil iha Timor-Leste, iha nível komportamentu sira, valor sira ho mentalidade sira".

Prezidente afirma katak F-FDTL hanesan "baze fundamental hosi Nasaun, eskola hosi virtude sira ho sidadania ho garanti soberania no defeza teritóriu nian", F-FDTL kaer "funsaun sosial vijilánsia importante ida, hodi prevene no hadi'a fatór dekadénsia sira no bolu antensaun ba defeza indiskutivel hosi valor permanente sira hosi vokasaun timoroan nian".

"Pasajen hosi valor sira sidadania nian hanesan susar beibeik. Mudansa sira ne'ebé akontee iha família, iha eskola no iha F-FDTL, asaun sira ne'e afeta ba universu ida ne'ebé ki'ik tebes, hamosu interogasaun iha ita, preokupadu, kona-ba sé maka iha futuru halo formasaun ba sidadania ne'e", nia hatete.

"Tanba motivu ne'e maka ha'u entende katak debate polítiku ho sosial ida kona-ba introdusaun hosi Serbisu Síviku Nasional ida iha Timor-Leste tenki halo", nia konsidera.

Iha diskursu ida ne'ebé refere ba F-FDTL nia pasadu no ba nesesidade hodi hametin kapasidade tékniku sira ho humanu sira hosi instituisaun, Lu-Olo fó ona homenajem ba veteranu sira Falintil nian, grupu armadu hosi rezisténsia no matadalan hosi forsa sira Defeza nian.

Ba xefe Estadu, F-FDTL hanesan "sasin moris ida hosi domin pátriu no koezaun nasional", sentimentu ida "orgullu ba pasadu ida ne'ebé halibur" sidadaun sira ho tanba valor sira ne'ebé halo ona "Timor-Leste sai hanesan nasaun livre, soberana ho independente".

Nia hatete katak homenajen iha loron-sesta ne'e serve hodi fó "vizibilidade no públiku haree hosi kapasidade sira afirmasaun nian ba F-FDTL", estrutura permanente mobilizadu " hodi defende valor étiku sira ho valor humano importante sira" hosi nasaun, "hatudu iha espíritu sakrífisiu ne'ebé maka'as, abnegasaun, disiplina ho obediénsia, iha disponibilidade permanente ida hodi serve Timor-Leste".

Subliña "karáter nasional ho apartidáriu" hosi instituisaun, Lu-Olo hatete katak forsa sira defeza nian moris iha kontrolu sivil, hodi obedese ba órgaun sira soberania nian, maibé ne'ebé "prosesu hosi desizaun polítika ba asuntu sira Defeza ho Seguransa nian iha partisipasaun ativu hosi militar sira".

"Xefia militar sira bele no tenki fó konsellu ba lideransa polítika sira kona-ba aspetu tékniku sira ka doutrinal sira, liuliu bainhira iha relevánsia estratéjiku, hanesan de'it ezekutante sira ba orden hosi poder polítiku ne'ebé instituidu ho dalan legal. Nune'e, Forsa Armada sira iha responsabilidade sira ba Governu, ba Xefe Estadu no ba sosiedade sivil", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: