quarta-feira, 11 de janeiro de 2017

KOMUNIDADE SOE LIXO ARBIRU FÓ IMPAKTU BA EMA NIA SAUDE HARE HUSI MEIU-AMBIENTE NIAN


(Artigo ida ne’e refere liu ba Sidadaun Timor-oan ne’ebé soe lixo arbiru la tau nia fatin (Pembuangan Sampah Tidak Pada Tempat)


Nasaun RDTL-República Democrátika de Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé restaurasaun ninia Independensia iha loron 20 de Maio de 2002 iha ne’ebé Timor-Leste ukun rasik-an iha era milenium foun. Perguntas mak ne’e tuir lolos komunidade barak mak komprende ona diak liu kona-bá meiu-ambiente nian?. Komunidade mak sei menus informasaun ka?. Komunidade mak seidauk fó sosializasaun husi Governo RDTL ba nia sidadaun Timor-oan sira iha area rural no kapital Díli?. Ka komunidade Timor-oan mak hakarak finzidu deit?. Ou komunidade mak hakarak atu hamate ba konsensia lei nee rasik?. Lolos ne’e komunidade komprende ona buat ne’ebé importante ba emar nia moris iha meiu-ambiente.

Perguntas iha leten fó hanoin ba Timor-oan hotu katak komunidade ne’ebé moris iha pais Timor-Leste atu komprende an katak buat soe foer arbiru ka soe lixo arbiru iha fatin públiku ne’e ladiak ba ita nia saude no ba ema seluk nia saude. Hakerek nain le’e Jornál Nacional Diario iha semana kotuk loron 06 Janeiru 2017 hatete lixo sai ona problema fenomenal iha estadu Timor-Leste, tanba kuaze fatin hotu infeita ho lixo. Kada loron lixo ne’ebé produs hamutuk 190 tonelada, ida ne’ebé konsege rekolla ne’e 40% deit, 60% ne’e komunidade ba soe iha uma sorin, valeta, mota laran no tasi ibun, tanba seidauk iha konsensia atu moris saudavel. Ita hela iha sidade maibe balun sei hanesan hela iha foho, lahamos uma oin, hakiak animal, balun hakiak iha luhan maibe luhan ne’e dois hodi prejudika ema seluk nia saude hodi hetan moras oi-oin.

Mesmu kada loron Sesta-feira, Governu organiza Funsionariu Públiku sira, inkluindu membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) no FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) tun ba iha estrada hodi hamos foer iha valeta no tasi ibun iha kapital Díli, maibe komunidade la iha nafatin konsensia atu tau foer iha nia fatin. Ironia liu ema sira ne’ebé uza kareta privadu no transporte públiku, konsume buat ruma iha kareta laran, loke vidru soe dadauk no sira ne’ebé lao ain loke rabisadu no biskuit han, nia kulit soe arbiru iha Estrada deit. Karik ba sira, soe arbiru hanesan ne’e hodi fó servisu ba funsionariu Servisu Agua no Saniamentu (SAS), maibe sira lakonsente katak, hahalok hirak ne’e la kontribui ba dezenvolvimentu estadu iha area hijiene nian.

Ho hahalok soe foer arbiru ou soe lixo arbiru iha foho lolon, valeta no mota maka, kuandu udan tau sempre hamosu inundasaun, tanba foer hirak ne’ebé soe bee udan lori tuir nia dalan, bainhira bee dalan mak taka metin ho foer entaun bee labele liu, nia sae fali ba estrada hodi buka nia dalan to’o estraga komunidade nia uma. Ita liga ba soe lixo arbiru iha fatin publiku Lei Konstituisaun RDTL 2002 hodi sai baze legal ida sai forte iha ne’ebé iha artigu 61 numeru 1) Ema hotu-hotu iha direitu atu moris iha ambiente ema moris nian ne’ebe moos, nabelun-diak ho natureza, no iha obrigasaun atu proteje no halo diak ba jerasaun loron ikus nian. Traduz ba lian Português artigo 61 numero 1) Todos têm direito a um ambiente de vida humano, sadio e ecologicamente equilibrado e o dever e melhorar em proldas gerações vondouras.

Iha Kódegu Penal Timor-Leste artigu 215 Krime Hasoru Ambiente, numeru 1). Ema ne’ebe, hasoru dispozisaun legal ka regulamentu ne’ebe proteje ambiente, provoka ka halo, direta ka indiretamente, emisaun, eskoamentu, radiasaun, estrasaun ka eskavasaun, aterramentu, ruidu, vibrasaun, injesaun ka depozitu iha atmosfera, iha solu, subsolu ka agua terrestre, maritima ka subterranea, inkluindu iha zona fronteirisa, ka kaptasaun ba be, ne’ebe bele prejudika gravamente sistema natural nia ekilibriu, sei hetan pena prizaun too tinan 3 ka multa. Traduz ba lian Português artigo 215 Crime Contra o ambiente 1). Quem, não observando disposições legais ou regulamentares protectoras do ambiente, provoque ou realize directa ou indirectamente emissões, ex-tracções ou escravações, ateamentos, ruídos, vibrações, injecções ou depósitos, na atmosfera, no solo, no subsolo ou em águas terrestres, marítimas ou subterrâneas, incluindo em zonas transfronteiriças, ou captação de água que possam prejudicar gravemente o equilíbrio dos sistemas naturais, é punido com pena de prisão até 3 ano ou multa.

Iha sorin seluk, hakerek na’in nia observasaun ba nasaun sira seluk ne’ebé hetan ona ninia independensia nasaun Singapura, Tailandia, Brunei Darusalam, Amerika Serikat, Portugal, no Australia. Iha ne’ebé nasaun sira ne’e ninia sidadaun sira la soe lixo arbiru iha fatin públiku, valeta kuak, mota laran no fatin sira seluk tan. Iha ne’ebá sira tau lixo iha nia fatin ho diak, la soer lixo arbiru hanesan iha pais Timor-Leste. Tuir hakerek na’in observasaun durante tinan hirak liuba no tinan ida ne’e sidadaun Timor-oan rasik seidauk sente ninian-an la hadomi ho meiu-ambiente ho moos no saudavel. Tuir lolos sidade kapital Díli, nee kapital nasaun RDTL nian ema hotu tenke hadomi ho moos no saudavel. Husu ba sidadaun Timor-oan tenke kumpri saida maka ita nia Governo RDTL hasai ona regulamentu balu.

Iha parte seluk, hakerek na’in mos konkorda ho Eis-Primeiru Ministru V Governo Konstitusional José Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão nia hanoin katak “atu fó saunsaun multa ba sidadaun ne’ebé deit mak soe lixo ka soe foer arbiru sei fó multa ba estadu”. (Jornál Nacional Diario, loron segunda, 02 Setembru 2013). Nomos agora dadaun VI Governo Konstitusional nia politika atual Ministru Koordenador Estado Asuntu Administrasaun no Justisa no Ministru Administrasaun Estatal, Dionisio Babo Soares hasai ona Dekretu-Lei foun ka regulamentu foun kona-ba Lei lixo nian ne’ebé aprova ona iha Conselho de Ministrus no hein promulgasaun husi Prezidente da Republika, Taur Matan Ruak. Hodi nune’e atu oinsa maka Komunidade sira ne’ebé mak hela kapital Díli no komunidade sira ne’ebé hela iha munisipiu sira seluk bele hahu selu ona taxa ba lixo. (Jornál Nacional Diario, loron Sesta-Feira, 06 Janeiru 2017).

Saran husi hakerek na’in, ba ita nia sidadaun Timor-oan sira hotu; ida, husu ba Governo RDTL atu ninia sidadaun sira hotu tenke kumpri hodi nune’e diak ba nasaun no ba komunidade tomak. Rua, Governo RDTL tenke halo Dekretu-Lei kona-bá meiu-ambiente nian hodi regula ninian komunidade sira hodi nune’e hodi haburas ita nia meiu-ambiente. Tolu, fó sosializasaun mos ba Dekretu-Lei meiu ambiente nian ba komunidade hodi nune’e sidadaun hotu kumpri hamutuk. Haat, tenke iha kontrola maximo makaas iha meiu-ambiente ba komunidade hodi nune’e hadok an husi meiu-ambiente ne’ebé mak ladiak. Ikus liu hakerek na’in, rekomenda ba orgaun Governo no legislativu ou Parlamentu Nasional hodi hamosu Lei foun no Dekretu-Lei foun ba meiu-ambiente nian hodi haforsa lei sira seluk ne’ebe mak iha ona. Dala ita tan husu mos ba sidadaun Timor-oan hotu nia konsiensia rasik soe lixo karik tau iha nia fatin.

Referénsia:
Lei Konstituisaun RDTL 2002. Disponivel iha:
Lei Kódegu Penal Timor-Leste 2009. Disponivel iha:
Soe Foer Arbiru Sei Fó Multa ba Estadu. Asesu iha Jornál Nacional Diario, Loron Segunda, 02 Setembru 2013
Kria Lei Regula Soe Foer Arbiru. Asesu iha Jornál Timor Post, Loron Tersa, 01 Abril 2014
Governu Gasta Milhoens 2 USD Ba Lixo. Disponivel iha: http://timoragora.blogspot.com/2017/01/governu-gasta-milhoens-2-usd-ba-lixu.htmlhttp://hallo.tl/governu-gasta-milhoens-2-usd-ba-lixu/. Asesu iha Jornál Nacional Diario, Loron Sesta-Feira, 06 Janeiru 2017.
Konsiensia Komunidade Importante Ba Estadu. Disponivel iha: http://timoragora.blogspot.pt/2017/01/konsiensia-komunidade-importante-ba.html. Asesu iha Jornál Nacional Diario, Loron Domingo, 08 Janeiru 2017.
Implementa Lei Poema de Lixo. Asesu iha Jornál INDEPENDENTE, Loron Kuarta, 11 Janeiru 2017
*Hakerek Na’in: Moisés Vicente

Alumni: Universidade da Paz, (UNPAZ)-2008, Email: moisesvicente.mahein@gmail.com  

Sem comentários: