sábado, 10 de março de 2018

Governu timoroan preokupadu ho jestaun hosi projetu eskolar ho Portugal

Governu timoroan preokupadu hela ho dalan ba kordenasaun hosi projetu eskola sira CAFE nian, koperasaun boot luzu-timoroan nian, no ba atrazu sira ne'ebé tinan-tinan repete beibeik bainhira profesor sira to'o, hatete hosi fonte sira ezekutivu nian ba Lusa.

Tuir esplika hosi fonte sira, iha kauza maka problema sira ho projetu hosi Sentru sira Aprendizajen no Formasaun Eskolar (CAFE) ne'ebé "dalabarak" hato'o ona hosi autoridade timoroan sira iha Ministériu Edukasaun portugés, "maiba laiha koresaun ba asaun ruma".

"Dalabarak ona maka ko'alia kona-ba asuntu diretamente ba Ministériu no mós ba Embaixada. Problema sira sei iha nafatin no, maski iha kesar no problema beibeik, laiha solusaun ruma iha nível kordenasaun nian no kontinua iha situasaun hanesan", hatete hosi dirijente ida hosi Ministériu Edukasaun timoroan nian ba Lusa.

Kritériu sira ne'ebé ladún loos iha avaliasaun hosi dosente sira no iha desizaun kona-ba nia renovasaun, nune'e mós ladún iha klareza kona-ba oinsá sira muda hosi sentru sira ensinu nian - ho "impaktu klaru iha kontinuasaun pedagójiku nian" - hanesan "problema balun ne'ebé maka detekta".

Iha mós kestaun sira kona-ba tratamentu ne'ebé la haneasn iha kritériu finanseiru nian, hosi sentru ba sentru no kesar ne'ebé mosu beibeik hosi dosente sanulu resin ne'ebé hatete katak hanesan vítima sira hosi ameasa sira no intimidasaun bainhira tenta hato'o kesar kona-ba problema sira ne'ebé maka afeta projetu, refere hosi fonte hanesan.

Problema ida ne'ebé akontese, tinan-tinan, iha relasaun ho atrazu iha entrada hosi dosente sira nian, tanba demora iha preparasaun no asinatura hosi kontratu sira no ba problema sira jestaun nian hosi dosente sira ne'ebé serbisu ho kalendáriu eskolar ida ne'ebé iha Timor-Leste la hanesan ho portugés - tinan eskolar hahú baibain iha fulan-Janeiru nia klaran.

Hanesan ezemplu, responsável ministerial sira timoroan nian haktuir situasaun iha tinan ida ne'e bainhira profesor sira to'o iha Timor-Leste ho "atrazu maka'as" ho grupu dahuluk ho ema na'in 80 resin to'o iha inísiu fulan-Marsu, liutiha fulan ida ho balun hafoin inísiu aula sira nian. Grupu daruak, besik ema na'in 40, sai de'it hosi Portugal iha loron 10 fulan-Marsu.

Ministru timoroan sira vizita ona, iha semana ne'e, CAFE rua, iha Same ho Ermera, ne'ebé, liutiha fulan rua hafoin hahú tinan eskolar, "seidauk iha nafatin profesor portugés sira".

Fonte timoroan nian hatete katak situasaun iha tinan ne'e sai "ridíkulu liu" tanba kordenador sira hosi projetu desidi tau dosente sira iha distritu sira ne'ebé sira hanorin ona iha tinan liubá, maibé esplika ba sira katak iha menus hosi fulan ida, iha Páskoa, sira sei sai hosi distritu.

"Profesor sira to'o tarde tebes no hafoin ne'e ba sentru ida durante fulan ida no hafoin ne'e muda fali sira. Oinsá maka bele garanti kontinuasaun pedagójiku ida? Impaktu saida maka mudansa sira ne'e hamosu iha alunu sira", kestiona hosi responsável edukativu timoroan ida.

La'ós ba dala uluk maka projetu, finansia hamutuk hosi nasaun rua, hetan problema oioin, ne'ebé inklui atrazu maka'as iha pagamentu hosi komponente saláriu sira hosi parte Timor-Leste nian.

Hanesan ezemplu, burokrasia timoroan eziji kontratu sira hosi dosente sira hodi selu sira nia komponente hosi ajuda kustu sira iha Timor-Leste, maibé dokumentu sira demora tebes hodi to'o hosi Lisboa, esplika hosi fonte hosi Ministériu Edukasaun timoroan nian.

Responsável edukativu timoroan sira kesar katak avaliasaun sira ne'ebé halo ba projetu hanesan "parsial", ho avaliador sira "diresionadu ba eskola sira no dosente espesífiku sira" hodi "subar problema sira".

Sira refere hanesan ezemplu katak kordenasaun sentral hosi projetu iha Díli, marka ona avaliasaun iha tinan liubá iha semana ne'ebé komplikadu ba sistema edukativu timoroan nian, bainhira hala'o hela ezame nasional sira no responsável sira barak maka okupadu ho prosesu ne'e.

Lurdes Bessa, visi-ministr Edukasaun, bainhira husu atu halo komentáriu ba kestaun sira, lakohi halo komentáriu espesífiku, repete de'it "empeñu no vontade" iha "fortalesimentu no aumentu" hosi projetu ne'e.

Bessa konfirma ona katak Governu iha intesaun hodi aumentu númeru hosi sentru sira CAFE nian no kontinua "iha empeñu hodi garanti atu projetu funsiona hodi di'ak".

Prezente iha kapital sira hosi munisípiu timoroan hamutuk 13, envolve dosente estajiáriu sira hosi Timor-Leste hamutuk na'in 80 resin, profesor portugés na'in 130 no alunu rihun hitu resin, projetu hosi eskola referénsia (CAFE) hanesan elementu importante liu hosi programa apoiu nian ba ensinu lian portugés iha Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: