domingo, 8 de novembro de 2015

Oecusse, enklave timoroan nebe ohin nakohu ho rai-rahun, nebe labarik sira sei hatete loraik di'ak


Rai-rahun, mákina sira, kamiaun sira no rai-kuak hosi obra sira hanesan elementu dominante sira hosi kilómetru ualua entre Lifau, nebe iha tinan 500 liubá portugés dahuluk sira to'o iha Timor-Leste, no sentrál elétriku foun hosi Sakato, iha enklave Oecusse.

Rai-rahun, mákina sira, kamiaun sira no rai-kuak hosi obra sira hanesan elementu dominante sira hosi kilómetru ualua entre Lifau, nebe iha tinan 500 liubá portugés dahuluk sira to'o iha Timor-Leste, no sentrál elétriku foun hosi Sakato, iha enklave Oecusse.

Izoladu durante sékulu lima ikus ne'e no dalabarak ema haluha, durante okupasaun indonéziu no mós iha períudu independénsia nian, Oecusse iha loron ohin moris iha movimentu ida nebe nunka akontese.

Empreza sanulu resin serbisu iha rai laran, projeti barak maka halo daudaun iha tempu hanesan, númeru hosi ema estranjeiru sira aas liu duké tinan sira seluk - ema portugés sira de'it hamutuk na'in 50 resin - no kuantidade importante ida hosi Orsamentu Estadu nian haruka daudaun ba rejiaun.

Iha 2015, osan dolár millaun 90 resin, iha tinan oinmai sei haruka dolár millaun 200 resin, nebe hamutuk ho projetu hosi empreza privadu sira hanesan Interway, nebe kontratadu hodi harii klínika foun ida no hanesan empreza portugés dahuluk nebe rejistadu iha Oecusse.

Sei falta investimentu estranjeiru boot nebe promete tiha ona, maibé autoridade rejionál no nasionál sira insisti katak seidauk bele hanoin ne'e tanba seidauk iha infraestrutura báziku sira hosi rejiaun ida nebe, iha dékada barak nia laran, laiha investimentu ruma.

Agora zona tomak sai hanesan estaleiru boot ida, ho estrada foun sira, ponte sira, sentrál elétriku ida, hotél ida, projetu sira hosi irigasaun no estrutura administrativu foun sira, iha nível oioin nebe atu halo hotu.

Sentrál sei prontu iha semana sira tuirmai ne'e, monumentu foun iha Lifau sei demora fulan barak no hotél foun - nebe hahú iha tinan ida liubá - nebe seidauk harii aleinde pilár sira.

Estrada ho kilómetru resin maka halo iha tempu hanesan, ho valeta no paseiu sira, iha projetu sira iha agrikultura no infraestrutura saúde foun sira, no sira seluk tan. Buat hotu ho modelu sira nebe nunka akontese iha jestaun - iha fulan-Janeiru de'it maka Governu timoroan formaliza ona "transferénsia hosi kbiit sira no fó fali kompeténsia sira" hosi Governu sentrál ba Autoridade hosi Rejiaun Administrativu Espesiál hosi Oecusse Ambeno.

No harii mós dalan hodi hala'o projetu sira: obra boot sira hetan daudaun fiskalizasaun, barak liu halo hosi empreza portugés sira, nebe implika kritériu apertadu sira iha kualidade ezekusaun no modelu foun sira nebe sei aplika, ho posibilidade, ba obra boot sira nebe sei halo iha nasaun. Loja sira, uma sira, negósiu ki'ik sira nebe hatudu komunidade ida ho populasaun rihun 70 (iha kapitál besik rihun 10 resin) nakloka hafoin nonook ida nebe provoka hosi eskesimentu.

Ligasaun regulár sira liuhosi tasi (no hahú iha semana ne'e liuhosi ár) hatudu interese maka'as iha enklave, ho pasajeiru sira nebe aumenta no mós negósiu nebe aumenta hodi hatán ba pedidu sira nebe nunka akontese iha enklave.

Pedidu sira barak nune'e halo merkadu ki'ik la preparadu ba furakaun hosi obra sira, dalabarak senti nesesidade liuliu hosi produtu importante sira hanesan simenti ka materiál sira seluk konstrusaun nian.

Lori sasán hosi Díli karun tebes - kontentór ida nebe ho folin dolár 5.000 ba viajen hosi Europa to'o Díli bele kusta rihun 20 hosi de'it Díli to'o Oecusse - nune'e maka uza liu rekursu hosi fatin indonéziu nian.

Maski nune'e, Díli hanesan rekursu hosi hamosu negósiu foun sira - loke ona restaurante oioin, hanoin ona serbisu sira seluk no loke ona "filiál" ida hosi diskoteka úniku hosi Timor-Leste.

Maski ho buat sira ne'e, no ho rai-rahun nebe domina iha ár, iha mós karakterístika nebe Oecusse seidauk muda, hanesan importánsia hosi tasi ka burokrasia iha rai laran, ho fronteira rua timoroan nian no rua hosi parte indonéziu nian.

No ikusmai ha'u ko'alia kona-bá ema sira iha enklave, hanoin tempu antigu sira, nebe labarik ki'ik sira - no sira nebe ladún ki'ik - sei kumprimenta ema estranjeiru sira nebe liu hodi hakilar ba sira "bo tardi".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: