sábado, 11 de novembro de 2017

Líder katóliku husu "ekilíbriu di'ak" ba polítiku sira no debate sira kona-ba asuntu importante

Iha loron-sesta ne'e, Prezidente hosi Konferénsia Episkopal timoroan nian apela ona "ekilíbriu di'ak" ba líder polítiku sira nasaun nian no hatete katak hein debate polítiku ida kona-ba programa Governu nian ne'ebé reflete iha kestaun importante sira duké "tema lateral sira".

"Ha'u hakarak atu iha opozisaun ida tanba seidauk iha kultura ida hodi komprende katak opozisaun iha forsa no valor hanesan mós ho Governu ida. Bainhira opozisaun hanesan forte no di'ak liu, prátika Governu nian sei sai di'ak liu", hatete hosi Basílio do Nascimento.

"Konteúdu sira hosi programa sira ho saida maka hanesan interese loloos ba nasaun nia moris maka tenki orienta knaar sira hosi parte tomak. Governu aprezenta no opozisaun konkonda ka la'e, maibé diskusaun sira tenki halo kona-ba sentru hosi kestaun nian, liu duké diskuti tema sira seluk. Durante diskusaun ha'u haree hanesan diskusaun sira kona-ba asuntu sira seluk duké asuntu fundamental sira", hatete hosi bispu ne'ebé hanesan mós responsável hosi dioseze Baucau nian.


Basílio do Nascimento, ne'ebé hanesan mós prezidente hosi Konferénsia Episkopal Timoroan nian (CEP), ko'alia ba jornalista sira hafoin lidera delegasaun ida hosi bispu timoroan na'in tolu ne'ebé hasoru malu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lu-Olo, iha Palásiu Prezidensial iha Díli.

Partisipa iha enkontru ne'e bispu sira Virgílio do Carmo da Silva (Díli) ho Norberto do Amaral (Maliana).

Hatán ba pergunta hosi Lusa kona-ba karik konsidera posibilidade atu Governu atual bele kumpri nia mandatu ka nasaun la'o ba eleisaun antesipadu ida, bispu hatete katak hein atu "reina desizaun di'ak".

"Iha Timor hala'o buat rua: ekilíbriu di'ak ho rasionalidade. Rasionalidade dalaruma la funsiona maibé ekilíbriu di'ak, dalabarak, halakon buat ne'ebé maka rasionalidade impede", nia afirma.

"Iha buar sira ne'ebé tenki haree duni ho lójika no sira seluk hosi ekilíbriu di'ak. Ha'u hein katak sei domina hanoin di'ak no bainhira ekilíbriu di'ak la domina iha mekanizmu previstu sira iha konstituisaun hodi nune'e funsiona buat hotu", nia hatutan mós.

Kona-ba impaktu ekonómiku ne'ebé maka tensaun polítika halo iha nasaun, bispu hatete katak agora daudaun laiha motivu preokupasaun maski hosi "espekulasaun sira" ne'ebé maka hahú book iha folin sira hosi sasán importante sira.

"Ha'u hanoin katak ne'e halo parte hosi situasaun sira ne'ebé ema barak aproveira situasaun ne'ebé la definidu hodi fó valor ba sira nia interese", nia hatete.

"Ha'u admira tebes no kontente liuliu ho povu nia reasaun. Iha tinan lima ka sanulu liubá, situasaun sira hanesan ne'e hamosu pániku maibé agora bainhira rona ema sira iha merkadu sira, iha dalan sira, ema simples sira ko'alia ho hanoin di'ak duké ema responsável balun", nia konsidera.

Francisco Guterres Lu-Olo esplika ona ba jornalista sira katak enkontru ho bispu na'in tolu, ne'ebé nia fó sai iha loron-domingu liubá, ho objetivu analiza situasaun polítika iha Timor-Leste.

"Ha'u halo enkontru ho bispu na'in tolu hosi dioseze tolu hodi ami bele analiza liután situasaun polítika atual no hetan dalan di'ak ida hodi ultrapasa situasaun. Ha'u rona ho atensaun opiniaun sira ne'ebé maka bispu na'in tolu hato'o", xefe Estadu hatete.

Xefe Estadu anunsia enkontru ida iha loron 15 Novembru ho líder sira hosi partidu boot tolu timoroan nian, liuliu ho Mari Alkatiri, sekretáriu-jeral Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin), Xanana Gusmão presidente do Conselho Nacional de Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) e Taur Matan Ruak presidente do Partido de Libertação Popular (PLP).

Governu minoritáriu, apoia hosi deputadu na'in 23 hosi Fretilin no na'in hitu hosi Partidu Demokrátiku (PD), hasoru ona proposta rejeisaun nian hasoru nia programa ne'ebé aprova iha fulan liubá hosi bloku opozisaun ne'ebé inklui CNRT, PLP ho Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO).

Ezekutivu prepara hela programa foun ida hosi Governu, hodi aprezenta to'o tinan ne'e nia rohan, no iha loron-kinta ne'e entrega ona Orsamentu Retifikativu ba tinan 2017 iha Parlamentu Nasional.

Opozisaun kritika ona, desizaun hosi Governu hodi aprezenta orsamentu - hodi argumenta katak iha osan iha konta públiku sira ne'ebé sufisiente to'o tinan ne'e nia rohan -, no mós ba aprezentasaun antes lori fali programa foun ba deputadu sira.

Bainhira programa Governu nian la liu fali, ezekutivu sei tuun no Prezidente Repúblika tenki desidi entre solusaun governativu seluk iha senáriu parlamentar atual ka konvoka eleisaun foun sira.

Hafoin eleisaun sira, CNRT, ne'ebé hanesan partidu daruak ne'ebé hetan liu votu, fó sai ona katak hakarak sai hanesan opozisaun, maibé agora aprova ona hodi hahú konversasaun formal sira hodi harii Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) ida ne'ebé hakarak sai hanesan alternativu ba Governu Fretilin nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: