quarta-feira, 5 de agosto de 2020

Valor hosi Fundu Petrolíferu aumenta liu dolar biliaun resin

Saldu hosi Fundu Petrolíferu Timor-Leste nian aumenta liu dolar biliaun resin iha trimestre daruak tinan ne'e, bainhira kompara ho trimestre anterior, informa hosi Banku Sentral Timor-Leste (BCTL).

Ho aumentu ne'e, Fundu Petrolíferu Timor-Leste nian totaliza agora dolar biliaun 18,07.

Relatóriu trimestral hosi Fundu Petrolíferu (FP), ne'ebé fó sai iha loron-tersa ne'e hosi Banku Sentral Timor-Leste (BCTL) nian hatudu katak retornu hosi investimentu iha períudu entre Abril ho Juñu aumenta ba dolar biliaun 1,23.

Visi-governador hosi Banku Sentral Timor-Leste (BCTL) nian, Venâncio Alves Maria, hatete ona katak valor ne'e inklui valorizasaun ida hosi dolar biliaun 1,19 iha valor hosi merkadu hosi ativu sira FP nian, nune'e reprezenta retornu ida hosi 7,27% ba trimestre, kompara ho benchmark hosi 7,28%.

Tuir relatóriu, fundu rejista ona entrada brutu sira hosi kapital hamutuk dolar millaun 65,73, inklui dolar millaun 18,15 hosi impostu sira no dolar millaun 47,58 hosi royalties hosi Autoridade Nasional hosi Petróleu ho Mineral sira (ANPM).

Durante trimestre daruak, BCTL transfere ona hosi FP ba konta Tezouru total ida dolar millaun 250.

Komportamentu hosi fundu iha trimestre daruak tinan ne'e kontraria ho fulan tolu dahuluk bainhira saldu hosi Fundu Petrolíferu timoroan tuun dolar millaun 640, afetadu hosi impaktu COVID-19 nian iha merkadu internasional sira.

Venâncio Alves Maria hatete ona katak folin ne'e hanesan ne'ebé aas liu hosi FP dezde nia kriasaun iha tinan 2005 no retornu ida datoluk ne'ebé maka boot.

Informasaun sira hosi evolusaun FP nian hatudu diminuisaun hosi reseita sira, liuliu petrolífera, durante tinan barak nia laran, hosi máximu ida dolar biliaun 3,5 iha 2012, ba menus dala sia iha tinan hirak ikus ne'e.

Iha sentidu kontráriu, retornu hosi investimentu sira ne'ebé iha tinan 2018 aumenta ba dolar biliaun 1,4 no iha tinan 2019 ba dolar biliaun 1,23.

"Realidade maka atu reseita sira petróleu nian hahú sai ki'ik liután", nia rekorda ho nota katak, iha média, no durante tinan 15 ikus ne'e, "média hosi retornu FP nian hanesan pozitivu".

Venâncio Alves Maria hatete katak aumentu hosi valor ativu sira FP nian iha trimestre daruak akontese tanba "komportamentu hosi merkadu sira" ne'ebé "reaje pozitivamente ba medida sira ne'ebé foti hosi nasaun oioin, hodi hatán ba pandemia, hodi buka ativa fali ekonomia".

"Asaun polítika fiskal sira ho ekonómiku sira hosi estímulu ho apoiu ba ekonomia nasional, ho impaktu pozitivu iha merkadu finanseiru, hamosu reasaun pozitivu iha merkadu sira. Maski nune'e, instabilidade sei kontinua, tuir ho situasaun.

Hatán ba Lusa kona-ba karik medida sira ne'ebé Governu timoroan hili iha daudaun impaktu mós iha ekonomia nasional, visi-governador hatete ona katak "maski laiha informasaun konkretu, medida sira estímulu iha nafatin efeitu pozitivu".

"Kestaun maka estadu sira, inklui Timor-Leste, iha ka la'e kondisaun hodi kontinua suporta ekonomia, ho medida sira estímulu nian, bainhira situasaun COVID-19 sei prolonga", nia refere.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: