sábado, 14 de novembro de 2015

Abio Salsinha Naik Haji


Iha Timor, Abilio Soares Salsinha “naik daun” [famozu] iha muzika. Iha Indonézia nia buka-naran iha industria filme. Iha Timor, nia iha sentimentu solidariedade ás tulun uma kreda hodi fó Estátua Sta. Maria ba Igreja Liquisa no fó Ai-Kruz Santa ba kapela iha Asumanu. Iha Indonézia, nia halimar iha filme Naga Bangor, Madun, no Tukang Bubur Naik Haji.

Abio Salsinha naik haji? Naran Katólika, eh, nia bele ba naik haji. Ne’e iróniku tebes. Maibé, ida ne’e mak sai Abio nia esperiénsia. La’os nia naik haji tebes maibé nia so hala’o de’it nia papel (peran) nu’udar master of ceremony (MC) iha telenovela “Tukang Bubur Naik Haji” hodi halimar hamutuk ho ema autor seluk ne’ebé nota bene Musulmanu puru. Aleinde ne’e, nia mós sai autor-auxiliáriu nu’udar preman iha filme Naga Bangor no halimar mós iha filme Madun iha MNCtv ho RCTI.

“Ha’u nia partisipasaun iha filmazem hirak ne’e, senti kontente tanba atu tama iha ne’ebá la’os buat ne’ebé fásil. Ha’u orgullu boot teb-tebes tanba halimar filme sira hanesan Tukan Bubur Naik Haji, Madun, Naga Bangar, depois ha’u mós sai manajer ba Ficky Prasetio nian. Nu’udar timoroan ida ha’u fanu tan foin sa’e sira atu banati tuir dalan ne’e,” dehan Abilio Salsinha ba jornalista sira iha Aeruportu Internasionál Nicolao Lobato, Comoro, Díli, Kinta (22/10/2015) hafoin fila hosi Jakarta, Indonézia.

Abio ne’ebé moris iha Suku Asumanu, Postu Administrativu Liquiça, Munsípiu Liquiça ne’e haktuir, defisil tebes bainhira atu involve mós iha indústria filme iha Indonézia nian. Maibé, importante liu maka hakilar katak timoroan mós bele duni, tanba ne’e nia konsege halimar filme lubuk ida iha televizaun privadu iha Indonézia.

“Agora daudaun semana rua tenki fila mai deskansa tiha no sei fila-fali. Kona-ba adaptasaun halimar filme ne’e buat ida ne’ebé iha ema profesionál teb-tebes iha ne’ebá. Maibé, ema hanoin katak, ha’u ne’e iha palku ida ne’ebé importante. To’o iha ne’ebá, ha’u konsege adaptasaun, la iha treinamentu. Sira bolu ha’u ba kedas. Ba sai ‘preman’ mós ha’u ba, no sira nunka fó hanorin ha’u acting liu hosi treinu ruma, la’e,” nia haktuir kona-ba durante involve iha prosesu shoting filme ne’e ho neon ksolok.

Kona-ba ninia partisipasaun iha flme “Naga Bangor” importante no pozisaun hanesan bandidu (preman), iha Tukan Bubur Naik Haji mós importante loos iha ne’ebá. Maibé, iha prosesu shoting filme, iha ‘adegan’ balun ne’ebé akontese miss communication ho sutradara wainhira prosesu shoting hala’o.

Ba prosesu antes to’o iha ne’ebá, nia konfesa katak, hahú dahuluk iha tinan 2013, maibé to’o iha ne’ebá ba kanta iha serimónia ne’ebé hanaran “Facebooker” ninian iha ANTV. Nia ‘”naik daun” no “Naik Haji” iha Indonézia ho ninia esforsu rasik ho apoiu tomak (sponsor) hosi ninia família no mós ninia feen-kaben rasik ne’ebé fó motivasaun ba nia durante ne’e.

Iha Indonézia, aleinde nia halimar filme, nia mós kanta múzika sira hanesan “Maria La jadi, Rai Timor Lorosa’e” no mós múzika lian Maláiu balun. Iha biban ne’ebá, mídia 10 maka halo konferénsia imprensa ba nia liu-liu ko’alia kona-ba divertimentu iha Timor-Leste ninian.

Bukae saida maka hetan iha ne’ebá? Nia hatete, orgullu boot ho buat ne’ebé nia hetan iha ne’ebá tan ne’e nia hakarak tebes atu investe ba timoroan sira. “Ha’u nia prinsípiu primeiru maka ha’u hakarak esperiénsia ne’ebé maka ha’u hetan mai investe iha TL, liu-liu ba foin sa’e sira. Sé maka halai ba mundu divertimentu hanesan filme, múzika no seluk tan, saida maka ha’u iha hakarak nakloke án ba sira,” nia dehan.

Tuir nia, timoroan ba futuru tenki bele, tanba ne’e nia mehi uluk kedas atu sai duni realidade. Nia haktuir, iha filme hirak ne’e, iha episódiu barak maka sira (Indonézia) hakarak mai atu halo no shoting filme iha TL ho intensaun atu kria relasaun di’ak entre rai rua ne’e.

Nia hatutan, durante semana rua (2) iha Indonézia kuandu ema temi Timor-Leste iha mídia bara-barak, nia tuur triste hodi tanis. Maibé, nia dehan, tanis ho kontente tanba ema hotu-hotu hateten katak timoroan ida mós bele. Timoroan bele, tanba timoroan ida hosi rai Tokodede, Liquiça, bele “go internasional”. Maibé, keta haluha, tanba de’it “Naik Haji” maka troka naran sai fali “Haji Abdulah” no haluha tiha Timor-Leste, ida ne’e maka sai problema. (João dos Santos Soares)

Matadalan

Sem comentários: