domingo, 24 de abril de 2016

Makau hakarak sai sentru formasaun ba lia-portugés iha Ázia


Makau hakarak sai sentru ba formasaun lia-portugés iha rejiaun Ázia-Pasífiku, tenik xefe Governu territóriu ne’e nian, Fernando Chui Sai On.

Konsidera katak iha ona "baze balun" iha ensinu portugés, Chui Sai On afirma katak Makau "iha kondisaun hodi sai baze ba formasau" iha área ne’e iha zona Ázia-Pasífiku, no hatete katak ida ne’e hanesan mós objetivu estratéjiku ida rejiaun nian ba tinan hirak oin mai.

Xefe ezekutivu Makau nian konsidera katak bele halo kontratu tan ba profesór sira iha Portugál, no subliña " relasaun di’ak" ho Lizboa.

Chui Sai On ko’alia iha Asembleia Lejislativa, iha sesaun resposta ba deputadu sira, ne’ebé kestiona kona-ba objetivu ne’ebé Pekin estabelese, hodi halo Makau sai plataforma kooperasaun entre Xina ho nasaun lia-portugés sira.

Pekin nia apoiu ba dezenvolvimentu papél Makau nian ne’e hanesan ponte entre Xina no luzofonia iha XIII Plano Quinquenal chinês, ne’ebé foin aprova, ne’ebé deputadu barak fó hanoin hikas.

Cheang Chi Keong, eleitu liuhosi eleisaun indiretu, lembra, propózitu ne’e, falta kuadru bilinge (portugés ho xinés, lian ofisiál rua Makau nian) no hakarak hatene oinsá ezekutivu hakarak hatán ba problema ne’e.

Chui Sai On rekoñese katak ne’e hanesan kestaun sentrál no nu’udar ezemplu Governu rasik, ne’ebé iha momentu ne’e sei falta tradutór 126 hodi hatán ba nesesidade hirak ne’e.

Garante katak ezekutivu "fó ona atensaun" ba kestaun ne’e no númeru alunu sira ne’ebé estuda portugés iha Makau sa’e 20% iha tinan letivu ne’e, ni reforsa tan katak presiza aposta iha ensinu lia-portugés iha eskola la’ós superior sira no apoia tan iha eskola privada sira hodi kria oferta ensinu lia-portugés.

Chui Sai On refere katak estuda lia-portugéshanesan opsaun estudante no enkarregadu edukasaun sira-nian no "sira barak" hili estuda xinés no inglés.

Ba propózitu ne’e, nia promote atu adota medida sira hodi insentiva estudante sira hili lia- portugés, inklui habelar ámbitu bolsa estudu, hanesan haruka sira bá estuda iha Portugál no nasaun sira seluk.

Iha resposta sira ne’ebé nia fó ba deputadu sira, xefe ezekutivu ne’e revela katak primeiru planu tinan lima Makau nian sei divulga iha  loron-tersa oin, ba konsulta públika, sai  objetivu halibur  kontributu hodi elabora dokumentu finál.

Iha sesaun ne’ebé domina liu ho kestaun ne’ebé liga ho abitasaun, Chui Sai On revela katak rejiaun ne’e sei avansa ho revizaun ba diploma sira ne’ebé haree kona-ba atribuisaun uma ba funsionáriu públiku sira no abitasaun ekonómika, ne’ebé sai motivu ba kontestasaun no reivindikasaun.

Iha parte seluk, nia defende katak Makau tenke kria lisensa selu paternidade, no sujere atu tuir ezemplu rejiaun no nasaun viziñu sira iha ne’ebé inan-aman iha direitu entre loron tolu to’o 14 bainhira sira-nia oan ida moris.

Kona-ba situasaun ekonómika no reseita jogu nian ne’ebé tun iha fulan 22 tuituir malu, nia konsidera katak maski PIB tun iha tinan kotuk aas liu 20%, situasaun la "aat liu" hanesan hanoin no hatete "otimista".

Nune’e, nia lembra katak dezempregu mantein menus hosi 2% no inflasaun ki’ik liu média mundiál, purezemplu.

Maibé, nia realsa katak rejiaun ne’e sei kontinua buka medida hodi apoia PME no hodi diversifika ekonomia, atu halo nia ladun dependente ba jogu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: