segunda-feira, 9 de maio de 2016

Asosiasaun Defisiénsia Timor Leste (ADTL) Defende Direitu Ema Ho Defisiénsia Iha Timor Leste


Hakerek nain Cesario da Silva*, opiniaun

Dili, Radio Liberdade Online - tuir rejultadu sensus 2010, hatudu katak sidadaun defisiénsia iha Timor Leste hamutuk nain-48.243, hosi total populasaun 1.066.409. Sidadun ho defisiénsia kompostu husi defisénsia matan, defisiénsia fisiku, defisiénsia tilun  no defisiénsia intelektual/moras mental.

Defisiénsia mak grupu ida ne’ebe marzinalizadu iha sosiadade nia laran, defisiénsia maioria afeita hosi pobreza, dezastre, mal pratika no mos genetikamente. 

Ema ho defisiénsia dala barak hasoru obstaklu sira hanesan diskriminasaun, tratamentu aat no abandona hosi familia no komunidade.Haree ba asuntu ne’e direitu sidadaun ho defisiénsia presiza duni atu estadu parte tenke tau matan, dala barak asuntu ne’e ignora tiha mak rejulta ema ho defisiénsia iha Timor Leste maioria la asesu ba edukasaun, saude, informasaun, empregu no justisa. Tamba deit seidauk iha mekanismu ida ne’ebé diak hodi dezenvolve ema ho defisiénsia nia partisipasaun iha aspeitu hotu iha Paiz ne’e.

Asosiasaun Defisiénsia Timor Leste (ADTL) hanesan organizasaun sumbriña ida ba organizasaun ema ho defisiensia no individu ho defisiensia iha Timor Leste ho objetivu atu promove no proteje direitu sidadaun ho defisiénsia iha Timor Leste. Organizasaun ne’e hari’I iha tinan 2004 hanaran Disability Working Group (DWG) ne’ebé tuir-mai iha 2013 transforma ba ADTL.

Dadauk ne’e ADTL iha nia organizasaun membru hamutuk 18 mak hanesan Ra’es Hadomi Timor Oan (RHTO),  The Leprosy Mission Timor-Leste (TLMTL), Hadomi Defisiénsia Matan Timor Leste, East Timor Blind Union (ETBU), Centro Nasional Rehabilitasaun (CNR), Pradet, Alma Sister, Klinika Uma Ita Nian Aileu, Katilosa, Ahisaun, Klibur Domin, Plan International, Word Vision, Agape, CentruLiman Hamutuk Hera, Kongregasaun PMY Buruma, CentruJoão De Deus Laklubar no Fuan Nabilan Same. Sidadun ho defisiénsia iha Timor Leste hamahan a’an iha organizasaun hirak ne’ebe serbisu ba ema ho defisinsia atu bele defende no proteje direitu ema ho defisiénsia nian, mak dadauk ne’e ADTL hala’o ona serbisu lubuk ne’ebé atu responde ba nesesidade ema ho defisiénsia iha Timor Leste, mak liu hosi divizaun sira hanesan capacity building, empowerment (hakbi’it organizasaun) no advokasia, atu defende no promove direitu sidadun ho defisiénsia nian hodi partisipasaun iha aspeitu hotu-hotu iha Timor Leste.

Asosiasaun Defisiénsia Timor Leste liu hosi divisaun hirak ne’e nia kna’ar mak atu alkansa objetivu hirak hanesan implemetasaun planu asaun nasionál ba ema ho defisiénsia, estabelese konseilu nasionál ba ema ho defisiénsia, proteje direitu ema ho defisiénsia, promove partisipasaun ema ho defisiénsia iha aspeitu hotu-hotu, hasa’e públiku nia konsensia ba ema ho defisiénsia, no retifikasaun konvensaun ONU ba direitu ema ho defisiénsia (UNCRPD) UN convention right of people with disability.   
   
Haree ba enkuadramentu legal hanesan lei internasional konvensaun direitu humanus katak sidadaun hotu iha direitu ne’ebé hanesan la iha diskriminasaun ba ema ida, la hare ba ras, suku, relijiaun no kondisaun fijíku.  Nune’e mos konstituisaun Repúblika Demokratika Timor Leste, artigu 16 koalia kona-ba Universalidade no Igualidade, aliña primeiru sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, iha direitu hanesan no iha dever hanesan, Nune’e mos artigu 21 ne’ebe spesifiku kona-ba Sidadun ne’ebe iha Defisiensia aliña primeiru sidadaun ho defisiensia iha direitu no obrigasaun hanesan ho sidadaun sira seluk, nune’e mos aliña 2 Estadu bele promove no proteze sidadaun ne’ebe ho defisiensia. Nune’e mos rejulusaun governu nú 14/2012 ne’ebé aprova ona polítika nasionál kona-ba inkluzaun no promosaun direitu ema ho defisiénsia ho objetivu atu promove partisipasaun ativu no hadi’a kualidade moris ema ho defisiénsia nundar kontribuisaun ba prosesu dezenvovimentu sósiu ekonómiku Timor Leste, define area intervensaun hodi prevene, trata, rehabilita no integra ema ho defisiénsia no harií mekanismu kordenasaun ne’ebé diak ba asuntu ema ho defisiénsia. Liu hosi politika nasionál ne’e hamosu ona planu asaun ba politika nasional refere, maibe kestaun agora makplanuasaunnasionálrefereseidaukhetanaprobasaunhosikonselhuministru ho idane’emakministeriu no sekretariu estadu relevante seidauk implementa politika ne’e ho diak. Ho kestaun hirak ne’e mak sujere governu Timor Leste bele aprova planu asaun hodi fo oportunidade ba ema ho defisiensia hodi partisipa iha dezenvolvimentu nasional. 

Ligadu ho aspeitu direitu humanus, legislasaun no enkuadramentu nasional sira estadu parte tenke buka ona meius ida ne’ebé diak atu responde ba nesesidade ema ho defisiénsiaiha Timor Leste no mos estadu parte tenke konsiderasaun katak komponente importante sira hodi alkansa dezemvolvimentu iha seitor defisiénsia nian, asuntu ne’e importante tebes se lae ita la refleta valores ukun rasik a’an (independensia) Timor Leste nian, tamba sidadaun ho defisiénsia sira nia direitu ignora, la implementa programa ne’ebe ligadu ba ema ho defisiensia sira ho diak, nafatin iha bareira ne’ebe bo’ot tebes hanesanbareira ambiental no bareira atetude hasoru sidadun ho defisiensia. 

Hakerek nain Cesario da Silva 
Coordinator Advokasia no InklusaunSosial
Asosiasaun Defisiénsia Timor Leste (ADTL)
No.Kontaktu +670 77557355

*Rádio Liberdade Dili

Sem comentários: