sexta-feira, 15 de julho de 2016

Sekretáriu-ezekutivu tenke promove liután diálogu – deputadu iha Asembleia Parlamentár


Prezidente delegasaun parlamentu portugés ba Asembleia Parlamentár CPLP nian, Marco António Costa, defende horisehik katak sekretariadu-ezekutivu foun organizasaun nian tenke promove liután diálogu entre Estadu-membru sira no organizmu sira bloku luzófonu nian. 

"Ha’u hakarak tebes atu sekretariadu-ezekutivu foun sira bele iha papél rezolusaun problema iha Komunidade Nasaun Lia-portugés [CPLP], bainhira kriar intensifikasaun diálogu ho Asembleia Parlamentár no intensifikasaun diálogu entre Estadu-membru sira", hatete deputadu Marco António Costa ba Lusa, iha propózitu tinan 20 kriasaun bloku luzófonu, bainhira defende papél sekretáriu-ezekutivu nian iha "relansamentu" organizasaun.

Sekretáriu-ezekutivu, ne’ebé iha mandate tinan rua –no baibain renova hikas -- tenke "aproveita estrutura ne’ebé iha hodi hakle’an koñesimentu, hosi parte povu sira-nian, hosi realidade CPLP nian no, hosi parte seluk, hodi artikula maiór prosimidade entre reprezentante institusionál sira CPLP nian".

Iha krítika implísita ba servisu ne’ebé atuál sekretáriu-ezekutivu dezenvolve, Murade Murargy, ne’ebé nia mandatu daruak ho tinan rua atu hotu ona, eleitu ne’e rekoñese: "karik ho sekretariadu-ezekutivu foun, interventivu liu, bele iha relasaun ne’ebé di’ak liu no konstrutiva liu no menus perturbadora iha relasaun institusionál sira, karik ita bele halo tan relansamentu ba CPLP".

Marco António Costa rekoñese katak organizasaun "iha problema sira ne’ebé tenke hakatk liu" no "sekretariadu-ezekutivu foun tenke iha papél" iha servisu ne’e.

Kona-ba futuru komunidade luzófona nian, responsável ne’e afirma nia fiar katak Estadu-membru ida-ida bele ezerse "papél kresente iha ida ne’ebé hanesan nia kompromisu ho CPLP", no refere ba "utilidade kresente" organizasaun nian iha termu polítika esterna.

CPLP ne’ebé nia membru sira lokaliza iha Europa (Portugál), iha Áfrika (Angola, Kabuverde, Giné-Bisau, Giné Ekuatoriál, Mosambike no Saun Tomé no Prínsipe), iha Amérika Súl (Brazil) no Ázia (Timor-Leste), "bele no tenke dezempeña papél jeoestratéjiku ne’ebé forte liu".

Iha parte seluk, organizasaun ne’e "tenke sai fatór tranzmisaun no propagasaun ba importánsia lian no kultura lia-portugés", nia defende.

Argumentu sira ne’ebé halo deputadu PSD nian ne’e konsidera katak simeira CPLP nian oin mai, ne’ebé Brazil tenke organiza iha tinan ne’e, iha "importánsia determinante, tanba sei aprova estratéjia [organizasaun nian] ba tinan 20 oin mai no introdús grau ambisaun institusionál".

Marco António Costa ezemplifika katak Asembleia Parlamentár CPLP nian "apoia nafatin solusaun sira ne’ebé importante iha nível jeoestratéjia", hanesan apoiu ba kandidatura antigu primeiru-ministru portugés António Guterres nian ba sekretáriu-jerál Nasoins Unidas, ka aprovasaun "programa Pessoa", ne’ebé hakarak promove interkámbiu estudante universitáriu sira iha nasaun sira komunidade nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: