sábado, 18 de maio de 2019

Prezidente Repúblika Sei Hamenus Kastigu Tinan Ida Ba Dadur Sira


DILI, 18 maiu 2019 (TATOLI) – Xefe Estadu, Francisco Guterres Lú Olo, sei halo desizaun liuhosi dekretu Prezidente Repúblika hodi hamenus tempu kastigu tinan ida ba dadur sira ne’ebé governu submete liuhosi Ministériu Justisa, hodi hetan perdaun iha ámbitu komemorasaun loron restaurasaun independensia ba dala-17.

Atu hatene kle’an razaun ne’e, tuir mai TATOLI, I.P hatun mensajen kompletu hosi Prezidente Repúblika ne’ebé redasaun simu hosi mídia PR, ohin.

MENSAJEN HUSI PREZIDENTE REPÚBLIKA KONA-BA  FÓ INDULTU KA PERDAUN BA SIDADAUN KONDENADU SIRA

Inan aman sira,

Maun-bin-alin sira

Sidadaun moris iha  Timor-Leste tomak no namokari iha tasi-balun

Prezidente Repúblika deside ona katak sei ezerse ninia kompeténsia fó indultu no hamenus kastigu dala rua tinan ida. Data ida mak 20 maiu, loron ne’ebé ita selebra restaurasaun independensia ba ita-nia Pátria doben. Tanba  data ne’e  importante loos ba Nasaun Timorense, Xefe Estadu bele fó perdaun tuir lei haruka. Perdaun ne‘e hanesan atu justisa ida,  ne’ebé ita-nia sistema  iha. Maibé,  Prezidente de’it mak bele fó  ba sidadaun ida ne’ebé hetan ona kondenasaun final husi juís no kumpre hela kastigu iha kadeia.

Bainhira Prezidente Repúblika deside fó indultu katak hakotu kastigu, prizioneru ida ne’e  hetan perdaun ba krimi ne’ebé nia uluk hetan kastigu,  ka hamenus de’it kastigu ida ne’ebé nia simu ona husi tribunal.

Nune’e, ninia rejistu nu‘udar kriminozu no nia kastigu hamoos kedas hanesan saída mak hatete iha desizaun Prezidente Repúblika nian ka foti medida seluk ida atu substitui kastigu iha kadeia.

Artigu 85, alínea i) husi Konstituisaun Repúblika dehan katak Prezidente Repúblika  de’it mak bele fó indultu ka hamenus kastigu, hafoin rona Governu. Artigu 95, n°2, alínea e) husi Konstiituisaun dehan mós katak Parlamentu Nasional de’ it mak iha kbiit atu halo lei kona-ba direitus, liberdades no garantias ba ema ida-idak.

Kódigu Penál (KP), ne’ebé aprova ho Dekretu-Lei n. 19/ 2009, 8 abril, mak define saída mak indultu no saída mak hamenus kastigu. Lei n. 5/2016, promulgadu iha 17 maiu no publikadu  iha  25 maiu¸  iha tinan 2016, mak regula kondisaun no prosedimentu atu fó indultu ka hamenus kastigu.

Nune’e, Prezidente Repúblika de’it mak  bele deside tuir ninia kompeténsia ida ne’e no bainhira mak fó indultu ka hamenus kastigu ba pedidu ida-idak ne’ebé hato’o tuir lei haruka.

Maibé, bainhira halao kompeténsia ida ne’e, Prezidente Repúblika  tenke respeita kondisaun legál sira ne’ebé aplika ba indultu no hamenus ba kastigu no mós haree ba kondenadu ida-idak ninia situasaun rasik.

Lei dehan katak bainhira iha razaun umanitária, ne’ebé afeta kondenadu ka iha relasaun ho kondenadu,  hafoin autoridade sira komprova ona, Prezidente Repúblika bele karik fó perdaun ka hamenus kastigu tuir  ninia konxiénsia rasik kona-ba saída mak justu ba kazu ida-idak.

Prezidente Repúblika bele mós fó indultu ka hamenus kastigu ba kazu balu, ne’ebé lei fó dalan, hafoin hatene loloos katak  sidadaun kondenadu siara kumpre tiha ona, pelu menus, tempu kastigu tersu ida,  iha komportamentu di’ak  enkuantu dadur hela no bele  integra fali  iha sosiedade, sei la sai ameasa ba sosiedade no sosiedade sei simu ho di’ak.

Bainhira iha razaun umanitária ne’ebé autoridade sira komprova ona, Prezidente Repúblika bele fó perdaun ka hamenus kastigu tuir  ninia konxiénsia rasik kona-ba saída mak justu ba kazu ida-idak.

Maibé, se la iha razaun umanitária ida,  artigu 4 husi Lei n. 5/2016, 25 maiu, la fó dalan ba Prezidente Repúblika atu fó indultu ka hamenus kastigu  ba krimi sériu no perigozu tebetebes ba ita-nia sosiedade.

Krimi sira ne’e mak: terrorismu, organizasaun terrorista ka asosiasaun kriminoza; oho ema ka hakanek ema ka afeta liberdade ema nian no sentensa tama prizaun bele to’o  ka liu tinan ualo;  tráfiku grave ba droga,  ba ema no ba armamentu, korrupsaun,  pekulatu, brankeamentu kapitais, hariku-an ilejitimu; krime violentu ka organizadu ne’ebé halo mudansa ba Estadu-de-Direitu, koasaun hasoru órgaun konstitusional sira, hala’ o servisu ka kolabora ho forsa armada inimiga, halo sabotajen hasoru defeza nasional, viola segredu Estadu no traisaun diplomátika, bainhira halo sala sira ne’e ho violénsia.  Krime sira ne’e tama iha kategoria ne’ebé Lei la fó dalan atu hetan indultu ka comutação da pena.  Maibé bele hetan ho razoens umanitárias.

Tuir lei haruka, pedidu ba indultu ka ba atu hamenus kastigu tenke dirije ba Prezidente Repúblika maibé  tenke hato’o uluk ba Ministériu Justisa.

Bainhira pedidu ida refere ba sidadaun kondenadu siara ida, pedidu ida ne’e tenke hatama uluk iha sekretaria prizaun ne’ebé nia kumpre hela sentensa. Nune’e, Ministru Justisa mak fó despaxu atu halo prosedimentu instrusaun tuir kedas ba pedidu ida ne’ebé mak tama ona iha servisu relevante.

Prosesu ida-idak tenke iha opiniaun husi diretor prizaun, relatóriu husi servisu reinsersaun sosial, informasaun kona-ba  situasaun pesoál, familiar no sosial sidadaun kondenadu siara nian, opiniaun husi Ministeriu Públiku no prosesu husi Tribunal kompetente.

Hafoin simu ona dokumentu hotu-hotu  ba kazu ida-idak, Ministru Justisa, nu’udar reprezentante Governu,  hato’o prosesu  ne’e, pureskritu, ba Prezidente Repúblika.

Maun, bin, alin sira

Ema balun bele hanoin katak fó  perdaun ba sidadaun kondenadu siara ida signifika ita halakon ona  justisa. La´ós asuntu simples hanesan ne’e.

Se ita haree klean ba  justisa nia objetivu, fó indultu ka hamenus kastigu ida bele halo ita  sai justu, justu liu.  Bainhira sidadaun kondenadu siara ida kumpre kastigu ida husi tribunál bele mosu situasaun ida ne’ebé presiza hadi’ak liután justisa nia hahalok.

Ida ne’e atu kombina di’ak liután kastigu ho rekuperasaun atu sidadaun integra di’ak liután iha sosiedade. Kastigu iha kadeia la’ós dalan mesak atu atinje objetivus hanesan ne’e.

Tanba ita-nia justisa haree ba ema, lei mós fó dalan katak, bainhira iha razaun umanitária komprovadu, Prezidente Repúblika bele fó indultu. Haree mós ba objetivu rekupera ema, lei fó mós dalan atu ita-nia sistema justisa haree mós sá medida mak di’ak liu atu kontinua  halo justisa ba  kondenadu ida-idak.

Nu’udar Prezidente Repúblika, ha‘u garante ba Povu tomak katak,  molok ha’u fó indultu ka hamenus tempu kastigu, ha’u halo tuir Lei no ha’u-nia konxiénsia rasik,  no tuir mós análize klean ne’ebé ha’u rasik halo  ba prosesu ida-idak ne’ebé ha’u simu.

Ba kazu ida-idak, ha’u sei haree ba objetivu, kondisaun no prosedimentu sira, tuir lei haruka. Prezidente Repúblika fó kada indultu ka hamenus kada kastigu ho konxiénsia katak kada perdaun iha objetivu atu halo justisa no hatuir saída mak lei hatete no mós mak justu liu ba kondenadu ida-idak ne’ebé iha pedidu perdaun.

Nune’e, Prezidente deside hamenus tempu kastigu tinan ida  ba dadur lubuk ida ne’ebé sei remete sira-nia naran ba Ministériu Justisa liuhusi Dekretu Prezidente Repúblika.

Ikus liu, Prezidente Repúblika apela ba Povu tomak no nai-ulun sira hotu atu buka hatene loloos saída mak indultu no comutação da pena! Nia prosesu ne’e  oinsá, bele estuda, haree no tetu liu husi Konstituisaun RDTL no lei n°5/2016, hafoin ita ko‘alia no fó idéias ba malu.

Obrigadu

Palásiu Prezidente Repúblika, 18  Maiu 2019

Sem comentários: