domingo, 30 de agosto de 2020

Timor-Leste iha risku hosi 'epidemia' hosi moras sira ne'ebé transmiti seksualmente, haktuir estudu


Timor-Leste hasoru daudaun "epidemia" ida hosi moras sira ne'ebé transmiti seksualmente, liuliu HIV ho sifilis, maibé iha mós "janela oportunidade ida" hodi, ho polítika adekuadu sira, hamenus ho kontrola nia progresaun, haktuir hosi estudu ida ne'ebé fó sai iha loron-sesta ne'e.

"Ema sira ne'ebé desidi no sira ne'ebé maka halo planu tenki garanti programa inovador forte sira, estratéjiku sira hodi aumenta prevensaun, aleinde hosi programa atual ba teste ho tratamentu", refere iha estudu ne'ebé maka Lusa iha asesu.

"Ne'e presiza mós polítika progresivu - hanesan prezervativu sira - ba ema tomak no la'ós de'it ba populasaun sujeitu sira", aponta.

Dezenvolvidu ho kolaborasaun entre Ministériu Saúde timoroan ho Organizasaun Mundial Saúde (OMS) nian, estudu halo ho baze iha inkéritu ida ho análize ida ne'ebé halo entre Novembru 2018 ho Marsu 2019, ho númeru boot hosi fatin vijilánsia sentinela sira.

Estudu rekolla informasaun sira ho inkéritu sira iha munísipiu neen iha nasaun, hamutuk iha populasaun sujeitu sira, liuliu pasiente sira hosi klínika sira ne'ebé trata moras sira ne'ebé transmisi hosi dalan seksual (DST) ho sira ne'ebé fó kuidadu pré-natal sira, forsa sira 'ho uniforme', traballador seksual sira, homoseksual sira ho transjéneru sira ho pasiente sira ho tuberkuloze.


Informasaun sira hatudu "aumentu maka'as" ida iha prevalénsia hosi HIV ho sifilis, tanba aumentu ida iha komportamentu hosi risku hosi populasaun sujeitu sira ne'ebé analizadu.

Iha nível jeral sira, estudu hatudu katak dezde 2013 prevalénsia hosi HIV ho sifilis aumenta ona hosi 0,04% ba 0,3% entre ema sira ne'ebé vizita klínika sira hosi kuidadu pré-natal sira ho aumenta ona hosi 0.37% ba 3,1% entre pasiente sira hosi klínika sira ne'ebé trata moras sira ne'ebé maka transmiti seksualmente.

Iha kazu hosi populasaun ho tuberkuloze, grupu seluk ida ne'ebé analizadu, prevalénsia aumenta ona hosi 0,38% ba 1,1% iha períudu hanesan.

Iha kazu hosi HIV, estudu hatudu aumentu ida hosi 0,3% entre teste sira hamutuk 3.446 ne'ebé halo iha klínika pré-natal sira, valor ne'ebé aumenta ba 3,1% iha kazu hosi amostra hosi pasiente sira hosi klínika sira DST nian no ne'ebé hakbesik ba 1,1% entre pasiente sira ho tuberkuloze.

Iha kazu hosi ema interogadu sira 'iha uniforme', aumentu maka 0,7%, to'o 1,2% entre traballador seksual sira ho respetivamente hosi 1,2 ho 1,3% entre homoseksual sira ho transjéneru sira.

Persentajen sira hanesan aas kona-ba sifilis, ho aumentu ida to'o 8,3% entre pasiente sira DST nian, 7% entre ema sira 'iha uniforme'.

Aleinde prevalénsia hosi moras sira, estudu hareee ba komportamentu seksual sira hosi ema sira ne'ebé tuir estudu, ho feto traballador seksual sira reporta katak sira uza prezervativu iha de'it 70% hosi kazu sira ho kliente sira ho 20% de'it uza ho sira nia parseiru regular sira.
Liu 8% hosi feto sira ne'e reposta katak sai sujeitu ba violénsia iha tinan ikus ne'e.

Entre mane homoseksual sira, estudu hatudu "diminuisaun ida hosi uzu prezervativu nian" - hosi de'it 38% -, ho 50% resin esplika katak simu osan hodi halo seksu no 6% reporta katak sujeitu ba violénsia.

Maski iha di'ak ruma iha tinan hirak ikus ne'e, kestaun seksual sira sei hanesan asuntu ida kuaze segredu iha Timor-Leste, ne'ebé tradisaun sira ho relijiaun trava asaun prevensaun barak, hanesan saúde seksual no to'o distribuisaun hosi métodu sira protesaun nian hanesan prezervativu sira.

Komisaun Nasional hosi Luta Hasoru SIDA (CNCS) rasik, lidera hosi pastor protestante ida, hetan akuzasaun ba polítika la adekuadu sira, la promove uzu prezervativu sira ba populasaun tomak, haree de'it ba populasaun sira ne'ebé konsidera hanesan iha risku ka pasiente sira seropozitivu nian.

Daniel Marçal, responsável komisaun nian, afirma ona iha públiku katak dansa angolanu kizomba, ida ne'ebé maka popular liu iha nasaun aziátiku, "estraga futuru hosi joven sira ne'ebé maka pratika dansa ne'e".

Deputadu ida hosi CNRT, Bendita Moniz Magno, iha pasadu afirma ona katak rede sosial Facebook kontribui hela ba aumentu SIDA nian iha Timor-Leste tanba permiti liután kontaktu sira entre joven sira.

Liu hosi postura konservador sira, krítiku sira aponta katak tanba CNCS la halo rekomendasaun hosi uzu prezervativu sira nian, hili medida sira promosaun nian hosi "autokontrolu".

Postura ne'e kritikadu hosi funsionáriu sira hosi área saúde ho reprezentante sira hosi organizasaun balun hosi sosiedade sivil nian ne'ebé aponta ba aumentu hosi moras sira ho transmisaun seksual, inklui hepatiti, no ba falta hosi programa adekuadu sira ba prevensaun nian.

Hatán kona-ba mudansa polítika nian, Daniel Marçal esplika ona katak hanesan "mudansa ida métodu nian" ne'ebé hakarak "muda mentalidade sira ho hahalok sira" no la "estimula pekadu hosi seksu livre".

Postura konservador sira halo joven barak maka laiha informasaun mínimu kona-ba saúde seksual no atu feto barak tenki buka subar asesu ba métodu sira kontrasepsaun nian.

Aumentu hosi mobilidade ekonómiku hosi populasaun implika atu asesu ba traballador seksual sira, iha Timor-Leste no mós iha estranjeiru, halo aumenta risku sira DST nian.

Dalabarak, joven sira admiti laiha koñesimentu kona-ba reprodusaun - hatene katak sira isin-rua iha ona faze avansadu hosi gravidez -, ho poder maskulinu dominante iha sosiedade 'obriga' dalabarak ba feto sira hodi iha relasaun lahó protesaun ruma.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: