sábado, 31 de outubro de 2020

Programa “Cesta Basica” Tenke Benefisia Agrikultór sira

Business Timor – DÍLI -- Programa “Cesta Basica” ne’ebé VIII Governu trasa atu fó apoiu ai-han ka produtu lokál ba ninia populasaun iha fulan hirak ikus ne’e hafoin nasaun hasoru tiha problema mundiál surtu Covid-19 no impase polítika iha Timor-Leste hodi lori impaktu ida ne’ebé negativu ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian.

Ho nune’e VIII governu mai honinia polítika atu halo rekoperasaun ekonomia nasaun nian no husi rekoperasaun ekonomia ne’e iha mós programa “Cesta Basica” ne’ebé responsavel husi Ministeriu Koordenador Asuntu Ekonomiku (MAKE). Tanba ne’e Reprezenta povu iha Parlamentu Nasionál husu ba governu atu implementa programa “Cesta Basica” tenke fó duni benefisia ba povu sira ne’ebé presiza tulun no tenke tuir duni lei ne’eb’e iha.

Deputada Bankada FRETILIN Maria Angelina preokupa tanbá lei ne'ebé defini ba cesta básica atu hola nesesidade báziku tanbá lei ne'ebé defini hosi Governu no Governu tenki hola agrikultura sira prodús iha Munisípiu sira. "Ami nia preokupasaun mak ida ne'e, tanbá lei definisaun ba cesta básica ida ne'e Polítika Governu defini atu hola ita nia agrikultura sira nia produsaun, hanesan fos, fore mungu, fore Keli, Ai-Farina, Talas no Ai-Fuan sira seluk, dentru kurtu prazu ida ne'e ita bot sira bele halo iha kabaz iha produtu sira ne'e, povu rona polítika Governu rekoperasaun ekonómia ami kontenti, tanbá Governu sosa ami nia produtu lokál sira ne'ebé mak iha,” hatete deputadu ne’e.

Maibé reprezenta povu mós preokupa, tanbá durante ne'e komunidade sira prodús produtu agríkola hanesan batar no hare, parese komunidade sira lakoi simu ona hare no batar, hakarak han fali produtu sira seluk. Agora oinsá Governu atu koordena di’ak ba sosa agrikultura sira nia produtu lokál sira, komunidade sira atu simu oinsá, tanbá iha definisaun lei ne'e fó de'it ba agrikultura, maibé fó ba sidadaun hotu atu hetan cesta básica.

“Cesta Básica ne'e atu sosa fali agrikultura sira nia sasan, hodi nune'e osan bele sirkula iha Timor-Leste, maibé ha'u haree orsamentu ne'ebé mak Parlamentu Nasionál aprova ho montante milioens $71 ba cesta básica, espera Governu seí laharuka atu sosa sasan hosi estranjeiru, hanesan bakada Governu, osan sira ne'e ita bot sira atu ba implementa cesta básica prepara ona to'o iha ne'ebé ona, tanbá agora hela de'it fulan rua,” deptada ne’e preokupa

Alende ne'e mós hosi Deputadu Bankada CNRT Aderito Hugo relata, pakote rekoperasaun ne'e mak prozesaun ba tinan 5, signifika konta hotu ba tinan 2020 nian ne'ebé mak ongoing no progresu hela ita bot sira nia pakote atu atinji metas to'o tinan 2024. Nia admiti, haree mak ba dokumentu sira ne'ebé mak ita iha ona ba Orsamentu 2020 nian, pakote rekoperasaun ekonómiku nian ho cesta básica, médiu longu prazu nian, ita bele haree iha orsamentu tinan 2021 no Orsamentu tuir mai.

Reprezenta Povu ne'e haktuir tan, médiu longu prazu no kurtu prazu nian, halo de'it ba duplikasaun ba despezas iha kada orsamentu, duplikasaun kada orsamentu ne'ebé mak tau prioridade hodi rekopera ekonómia hahú husi Setór Edukasaun, Agrikultura no Saúde. Tanbá ne'e, kurtu prazu nian iha ona progresu ne'e ongoin to'o ona Milioens $90 pakote kurtu prazu Dezembru 2020 nian.

Aderito Hugo esplika, Governu responde kurtu prazu projetu lubuk ida mak la'o ona, médiu longu prasu nian ita seida'uk haree, tanbá ita presiza duni atu hatur iha fundamentu iha rekoperasaun ne'e, Hatan ba preokupasaun hosi Deputadu sira, Ministru Agrikultura no Peska (MAP) Pedro dos Reis esplika, preokupasaun sira hosi deputadu sira Parte Governu liu hosi MAP fó atensaun ba situasaun sira ne'e, tanbá durante ne’e Governu la'o ho DOT no Covid-19 inklui mós impasse polítika iha rai laran.

"Preokupasaun sira ne'e MAP mós toma atensaun hela, MAP durante ne'e la'o ho DOT no infrenta mós Covid-19 no inundasaun," informa nia. Ho nune'e Governante akresenta, Cesta básica ne'e la'os kompra fos lokál, maibé ita kompra ai-han oi-oin ne'ebé ita tau ona iha programa, hanesan Koto, Fore-Rai, Fore-Mungu, Batar Ikis, Fos lokál no produtu sira seluk.

Tanbá ida ne'e mak, ita kompra ba sira ne'ebé mak iha, ami fiar bele to'o menus oituan, husu ita nia konsiensia no fó tempu ami hodi bele servisu makás liu tan ba futuru. Tanbá Povu kestiona Povu Kuda Governu Sosa aprova osan ida ne'e ita bele sosa komunidade no agrikultura sira nia produtu lokál, tanbá iha foho lolos sira agora stok barak liu-liu ba Fore-Rai, Fore-Mungu, Koto no sira seluk ne'e kuaze prodús. (BT)

Sem comentários: