quarta-feira, 21 de dezembro de 2016

Maioria timor-oan otimista kona-ba futuru nasaun nian - Estudu

Maioria timoroan sira (57%) konsidera katak  nasaun agora di’ak liu kompara ho tinan kotuk, 2% maka piór liu no besik kuartu tolu  (72%) hanoin katak situasaun sei sai di’ak liu iha tinan oin, tuir  estudu  ne’ebé  Lusa hetan asesu.

Ho termu pessoál ka família, besik  tersu ida hosi inkiridu sira (31%) konsidera katak  sira nia situasaun  hahú di’ak iha tinan hirak ikus ne’e, kontra 56%  ne’ebé hatete katak hanesan deit  no 8% piór liu, hatudu  inkéritu ne’e, fó sai ho eskluzivu  ba Ajénsia Lusa.

Estudu  ne’e realiza hosi  Insight Lda hetan supervizaun hosi konsultora Chesapeake Beach no Institutu Republikanu Internasionál (IRI, organizasaun laós-governamentál ida) entre 07 to’o  24 novembru no envolve entrevista direta ba uma ho  mane no feto sira ne’ebé iha tinan 17 ba leten hamutuk 1.200 iha  zona rurál no urbana hotu munisípiu  13 Timor-Leste nian.

Estudu analiza persesaun ekonómiku, polítika no sosiál kona-ba Timor-Leste no relasaun nasaun ho  estranjeiru, entre aspetu seluk, no fó sai iha momentu ida ne’ebé  hebate hela nasaun eleisaun  prezidensiál no lejislativu tinan oin mai.

"Vizaun otimista no entuziasmu ba demokrasia ne’ebé aprezenta iha  estudu maka enkorajador aas", hatete ba Lusa Derek Luyten, diretór rejionál IRI ba Ázia, Derek Luyten.

Opiniaun ho ho kuantidae  inkiridu barak liu maka otimista - 50% konsidera katak situasaun  pessoál ka  família sei sai di’ak no  39% sei hanesan deit. Iha parte seluk 47% konsidera katak demokrasia importante liu duké prosperidade, kontra 31% ne’ebé hanoin kontráriu.

Besik  metade (49%) konsidera katak  Timor-Leste avansa iha dalan loos, pontu neen ne’ebé tuun konpara ho estudu uluk, 2013 nian; no 21% (menus pontu lima) hatete katak  avansa iha dalan ne’ebé laloos, iha aumentu ba pontu 11 ( ba 30%) sira ne’ebé lahatene ka laresponde.

Liu  metade sira ne’ebé dehan katak iha avansu ida pozitivu ba di’ak kona-ba dezenvolvimentu nasionál no oportunidade ekonómiku di’ak liu, 16% di’ak iha infraestrutura, saúde no edukasaun no  6%  ba nasaun moris  iha pás no demokrasia.

Falta iha saúde, edukasaun, infraestrutura (inklui bee, saneamentu, estrada no eletrisidade) sai  fatór prinsipál ba 62% ne’ebé maka pessimista kona-ba diresaun nasaun nian, ho funsionamentu Governu ne’ebé laloos hatudu ho 12%.

Luyten, diretór Divizaun Aziátiku hosi IRI, admite  katak otimizmu ne’ebé mosu iha estudu ne’e " bele halo elite balun hakfodak" iha kapitál timoroan, ne’ebé agora "dalabarak lafó atensaun ba populasaun balun".

Tuir  Dimitar Stojkov, diretór IRI iha Timor-Leste, otimizmu sai tendénsia normál ba nasaun  ida ne’ebé hetan mudansa no dezenvolvimentu maka’as  dezde 2000.

"Ema sira halo komparasaun ba ida ne’e, sei hanaoin atu hetan. Ne’e nia pontu referénsia, saida maka husik ba kotuk ", nia afirma.

Governu timoroan moos iha nota pozitivu, ho 29% konsidera ninia serbisu di’ak tebes no  45% akonsidera  katak "Di’ak", maski  valor hirak ne’e  reprezenta pontu tunn hosi  pursentu 14 ho  2, kada ida. Iha deit  2% hosi sondadu konsidera katak asaun Governu ladi’ak ka aat tebes.

Ho  marjen sala ne’ebé laliu 2,9% iha intervalu médiu, ho nível konfiansa 95%, estudu ne’e realiza ho " prosesu selesaun ida rigorozo multinível aleatóriu", abranje suku no aldeia barak.

Ba iha komparasaun utiliza sondajen hanesan ne’ebé hala’o iha 2013, maibé realiza iha momentu ida  diferente, ka, liu tinan ida hafoin  eleisaun, kontráriu ho agora, ne’ebé realiza molok prezidensiál no lejislativu 2017 nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: