quarta-feira, 18 de julho de 2018

Reuniaun hahú ho kondisaun úniku atu hodi avansa iha mobilidade

Xefe Estadu no Governu luzófonu sira hahú reuniaun iha loron-tersa ne'e iha Cabo Verde hodi debate medida sira hanesan mobilidade sidadaun sira nian, iha momentu ne'ebé garante katak iha kondisaun úniku ba polítika hodi avansa ho prosesu ne'e.

Ajenda ba simeira ne'e taka iha loron-segunda, wainhira xefe diplomasia luzófonu sira, ne’ebé hasoru malu iha Konsellu-Ministru sira, aprova ona proposta sira ne'e, no agora sei vota hosi Xefe-Estadu no Governu sira. Proposta ida maka atu promove mobilidade ba sidadaun sira iha fatin luzófonia nian, asuntu ne'ebé maka Governu kabu-verdianu fiar katak sei iha avansu.

"Ita nunka iha kondisaun politika ne'ebé di'ak hanesan agora ne'e hodi avansa ho asuntu ne'e", komenta hosi ministru Negosiu Estranjeiru Cabo Verde, Luís Filipe Tavares, salienta mós katak "vontade politika ne'ebé boot" hosi nasaun Komunidade Nasaun sira Lian Portugeza nian (CPLP) hodi konkretiza "mehi hosi populasaun sira hosi Estadu membru sia ne'e nian atu halo sirkulasaun ne'ebé livre ba ema no sasán".

Iha loron ne'ebé maka CPLP selebra tinan 22, simeira ne'e hahú iha Santa Maria ho sesaun solene ba abertura, iha oras lokal 17:00.

Prezidente brazileiru, Michel Temer, maka hala’o intervensaun dahuluk hodi hakotu prezidénsia rotativu CPLP nian ne’ebé maka kaer hosi Brazil, no sei asumi fali hosi autoridade kabu-verdianu sira hafoin tuir ho deklarasaun hosi Prezidente Cabo Verde nian, Jorge Carlos Fonseca.

Hafoin ne'e, xefe Estadu no Governu sira ne'ebé maka prezenti iha simeira ne'e koalia: João Lourenço (Angola); José Mário Vaz (Guiné-Bisau); Teodoro Obiang Nguema (Guiné Ekuatorial); Filipe Nyusi (Mosambike); Marcelo Rebelo de Sousa (Portugal) ho Evaristo Carvalho (São Tomé & Prínsipe).

Timor-Leste la reprezenta hosi Xefe Estadu, Francisco Guterres Lu-Olo, ne'ebé kansela nia deslokasaun ba Cabo Verde tanba difikuldade ida ho primeiru-ministru, Taur Matan Ruak, hafoin nia la fó pose ba membru balun hosi ezekutivu foun timoroan. Maibé, ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun Timor-Leste, Dionísio Babo, ba hodi reprezenta Prezidente timoroan.

Tuir mai, hetan mós intervensaun hosi reprezentante Asembleia Parlamentar CPLP nian no sekretária-ezekutiva hosi organizasaun Maria do Carmo Silveira, no mós reprezentante hosi observador asosiadu sira.

Iha final ba loron ne'e, Prezidente cabo-verdiano oferese jantar ida ba Xefe Estadu no Governu sira.

Ba loron-kuarta ne'e sei hala’o de'it debate politiku no aprovasaun ba proposta sira no Deklarasaun Santa Maria.

Iha Simeira ne'e sei hili sekretáriu-ezekutivu foun CPLP nian, hili hosi Portugal, embaixador Francisco Ribeiro Telles, ba periodu tinan rua 2019-2020.

Aleinde CPLP, iha mós aniversáriu seluk ida ne'ebé selebra: primeiru-ministru portugés, António Costa, ne'ebé loron-tersa ne'e halo tinan 57.

Durante konferénsia xefe Estadu no Governu CPLP ba dala 11, ne'ebé ho tema "Kultura, Ema no Oseanu sira", Cabo Verde sei asumi prezidénsia ba organizasaun ne'e, durante periodu tinan rua.

Angola, Brazil, Cabo Verde, Guiné-Bisau, Guiné Ekuatorial, Mosambike, Portugal, São Tomé & Prínsipe no Timor-Leste maka halo parte hanesan Estadu-membru CPLP nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: