domingo, 14 de julho de 2019

Papel husi autor polítiku sira iha prosesu dezenvolvimentu nasional

Roger Rafael Soares * | opiniaun

Analizandu ho forma klean husi senáriu polítiku ne’ebé akontese dau daun iha ita nia rain, ita bele konklui hodi hateten katak, demokrasia nudár produtu ida ne’ebé la hotu no sempre dazafiante. Tamba maski governu ida ne’ebé iha maiória iha parlamentu, lijitimamente eleitu husi votu popular - no tanbá ida ne’e maka disponha estabilidade governativa - dala wain tenki hasoru dezafius bo’ot atu implementa ninia programa governasaun, tambá atuasaun ho karakter inadekuada husi parte ne’ebé la dun simu realidade, hodi nafatin buka atu ajita opiniaun públika, ho baze iha fundamentus ne’ebé la eziste no infundidus, hakarak iha pontu de vista legál, no hakarak mós iha pontu de vista kontitusional, ho úniku objetívu atu prejudika imajén no kredibilidade husi partidus ne’ebé fórma AMP iha sosiedade timorense. 

Nasaun durante tinan ida ikus nia laran, pasa husi momentus tensus entre prinsipais figuras polítikus, hodi jere instabilidade no impase polítika ne’ebé só kontribui deit ba blokeius no paralizasaun iha kreximentu ekonómiku. Nudár ita hotu hatene, tuir matenek nain sira nia hanoin, katak, wainhra existe instabilidade polítika iha rai ida nia laran, maka kreximentu ekonómiku rai ne’e nian mos sei instável ka afetadu negativamente, hodi influensia direta ba menor taxa kreximentu husi PIB per kapita (Veiga, 2013). Signifíka katak, instabilidade polítika iha konsekuensia trájika ba ekonómia hodi kontribui ba rekua no atrazus em termus kreximentu real, ne’ebé afeta mos iha diminuisaun husi taxas kreximentu iha produtividade. 

Iha biban hanesan, autor mos reforsa katak, estabilidade governativa ne’ebé as sei fo influensia ne’ebé boot ba taxa kreximentu ekonómiku. (Veiga, 2013). 

Ora, Timor-Leste hafoin tiha krize tinan 2006, hili dalan ne’ebé halo admira Komunidade Internasionál, liu husi konkistas ba progresus no metas alkansadas ne’ebé permite atu hatudu katak, ita nudár Nasaun, bele ultrapassa dezafius hodi solusiona ita nia problemas socio-ekonómikus no polítikus. 

No entanto, ho andamentu polítiku ne’ebé nakonu ho incerteza no impasse bele influensia desizivamente hodi afeta ho forma negativa imajen pais nian ba exterior, tambá “a imajén de um país é considerada o seu activo mais valioso (na medida em que) facilita a captação de investimentos, as exportações de produtos e serviços e ajuda a conquistar a preferência de turistas”. (Pacheco, 2012). 

Importante tebes atu realsa katak iha tinan hirak ne’e nia laran, Timor-Leste, impulsionadu husi reseitas petrolíferas, aprezenta kreximentu ekonómiku graduál no exponensial ne’ebé permite mellorias konsideraveis iha indikadores oi-oin ba dezenvolvimentu. Maibé, sei nafatin persiste problemas no dezafius iha ne’ebé ezijé respostas adekuadas no efikázes ba nessesidade povu nian. 

Iha aspektu iha ne’e, ita bele konsidera katak la’os deit kreximentu ekonómiku maka importante, maibé nessesáriu mós dezenvolvimentu ekonómiku. Tanbá ida ne’e maka primordial tebes atu promove no kria estabilidade polítika ida ne’ebé sustentavel ho objetívu atu fó kontinuidade ba progresus alkansadus to’o ohin loron, nune’e mós atu promove liu tan  kreximentu no dezenvolimentu ekonómikus país nian. Atu nune’e Timor-Leste kontinua projeta ba Komunidade Internasionál nudár ezemplu. Ezemplu di’ak tebes, hakarak iha planu internu, rejional no mós planu internasionál. 

Ho konsiderasaun hirak ne’ebé temi ona iha leten maka importante no urjente tebes atu autor polítiku hotu-hotu  hahu pozisiona sira nia an, iha kuridor ne’ébe adekuadu ho ida idak nia pozisaun polítika klara, atu labele kahur no atrapalha parte seluk ne’ebé hetan ona fiar lejítimu, liu husi dalan demokrátiku atu kaer ukun, atu nune’e bele impulsiona normalizasaun ba taxa kreximentu eknómiku real. Iha kontextu ida ne’e, partes envolventes tomak presiza respeita no konsidera AMP, nudár manan nain iha eleisoens lejislativas tinan kotuk, atu nia ho lejitimidade ne’ebé nia hetan husi konfiansa popular, bele diriji VIII Governu Konstitusional ida ne’e, sein iha interupsaun husi parte oponente, liu husi tentativa sucessiva atu fahe poder. 

Afinal, povu desidi no hakarak atu AMP maka kaer ukun, no atu respeita vontade povu nian,  autor sira presiza obedese no hakru’uk ba regulamentus legais existentes, hodi hatene pozisiona an  - nudár opozisaun no nudár governante -  tambá ao fim do cabo, tantu opozisaun, no mos governu hotu-hotu kontribui desizivamente, liu husi ida idak nia papel, ba prosesu dezenvolvimentu nasional. 

*Rojer Rafael Tomás Soares,
Ailili, Manatuto - Timor-Leste

Sem comentários: