domingo, 11 de dezembro de 2016

7 DEZEMBRU RELEMBRA INVAZAUN INDONESIA…!!!


Jornal Nacional, editorial

Loron  7 fulan Dezembro, sai nudar loron importante ida prosesu luta Timor Leste nian, tamba iha loron 7 fulan Dezembru mak indonésia ho nia forsa militar hahu invazaun mai rai doben, Timor Leste.

Iha 7 Dezembru 1975, indonésia mobiliza forsa militar tomak, forsa rai maran (forsa Terestre) nian, forsa lalehan ( forsa aéro) no forsa husi Tasi (forsa Naval)  halo invazaun mai timor, hahu husi Balibo, Municipiu Maliana.

Invazaun indonesia mai Timor Leste apoiu husi Estadu Unidos Amerikano nee ho razaun simplis, tamba Timor Leste atu sai país komunis iha regiau Sudeste aziatiku tan nee amerika fo apoiu material funu nian ba indonesia invade Timor Leste.

Maske Timor Leste menus forsa FALINTIL no menus material funu nian hodi kontra forsa militar indonesia nebe material funu nebe modernu liu  apoiu husi Estadu Unidos Amerika maibe Timor Leste ikus mai konsege alkansa objetivu ukun rasik an.

Los duni, invazaun indonesia 7 Dezembru, ema barak mate, FALINTIL, ema civil maibe mos la signifika militar indonesia laiha buat ida, lae. Militar Indonesia mos mate barak, iha loron invazaun nee.

Agora duvida, saida mak Estado, iha ambitu nee governu halo hodi komemora loron invazaun nee? karik feriado nasional nee suficenti ona atu dignifika loron nee? ka governu presiza priense loron nee ho aktividade nasional hodi fo lembra ba jerasaun foun sira ba importansia loron 7 Dezembro.

Maske loron 7 Dezembro nee loron invazaun indonésia nebe sai ona loron feriadu nasional hanesan mos loron importante sira seluk maibe kestaun mak kada tinan, governu laiha serimonia espesial dedikadu ba loron invazaun nee.

Komemorasaun loron historiku sira hanesan nee importante tebes, laos atu festa han hemu ka dansa, lae komemorasaun loron historiku sira hanesan nee atu kontinua refreska joven sira nia hanoin katak ukun an nee laos fasil.

Timor Leste atu sai nasaun ida independente no soberano laos buat fasil, ema rihun atus ba atus mak mate, ema rihun ba rihun mak terus no ema rihun ba rihun mak lakon sira nia ema no riku soin.

Iha tempo ukun rasik an nee edukasaun ba nasionalizmu no unidade nasional nee importante hodi nunee bele dudu prosesu desenvolvimentu. Tamba joventude ohin loron nee senti ukun an nee fasil, ukun an nee lori deit perigu mak tuu, lae.

Uza perigu ba tuu nee prosesu ikus husi prosesu tomak nebe lao durante tinan 24 nia laran. Falintil terus iha ailaran tinan 24, frente Diplomatiku sira ho sira nia moe ba tukun ema nia odamatan husu apoiu internasional no frente diplomatiku iha vila laran se hirus matan ba kilat musan mak foin too iha presesu final uza perigu ba tuu ukun rasik an.

Joven sira ohin loron nee senti ukun an nee fasil, tan nee iha tempo ukun rasik an nee laos uza uportunidade ba eskola hodi buka matenek no ba servisu nain sira servisu hodi hadia nasaun nee maibe pelo kontrariu ukun an nee laos preokupa ba desenvolvimentu maibe preokupa fali ba gurpo arte mairsiais sira no preokupa  fali rama ambo.

Buat sira nee akontese tamba Estadu la promove edukasaun nasionalizmu no edukasaun ba unidade nasional nian tamba asuntu rua nee mak sai nudar kilat nebe luta nain sira uza hodi Timor Leste hetan ukun rasik an.

Kada sidadaun, labarik, joven mane no feto, katuas no ferik sira tenki kompremete ba an rasik katak ukun an nee ita hotu nian no ita hotu hotu mak ukun an, tan nee hamutuk ita ukun ita nia rai, Timor Leste. *

Sem comentários: