sexta-feira, 26 de janeiro de 2018

Governu timoroan muda dekretu polémiku kona-ba lian inan maibé reforsa portugés


Governu timoroan aprova ona, iha loron-kinta ne'e, mudansa ba dekretu polémika rua tinan 2015 ne'ebé hatama uzu hosi lian inan iha pré-eskolar no hahú hosi ensinu báziku, tau portugés hanesan lian prinsipal hahú de'it hosi siklu datoluk.

Lurdes Bessa, visi-ministru Edukasaun, esplika ona ba Lusa katak dekretu-lei rua ne'ebé aprova iha loron-kinta muda ona, relativamente, ba dekretu 3/2015 kona-ba kuríkulu nasional hosi baze edukasaun pré-eskolar no 4/2015 kona-ba kuríkulu hosi siklu dahuluk ho siklu daruak hosi ensinu báziku, halo parte hosi estabelesimentu tomak edukasaun nian hosi rede públika.

"Buat ne'ebé maka ami halo maka avansa ho proposta mudansa sira ba dekretu rua ne'ebé defini uzu hosi lian inan iha sala aula", Bessa esplika iha deklarasaun sira ba Lusa.

Nia esplika katak mudansa sira reflete ba programa sira hosi partidu rua hosi koligasaun Governu nian, Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) ho Partidu Demokrátiku (PD) - no mós hosi rezultadu sira hosi Kongresu Nasional datoluk Edukasaun nian ne'ebé hala'o iha tinan liubá iha Díli.

Sentra iha "mudansa boot haat", dekretu sira ne'ebé aprova iha loron-kinta abranje kestaun sira hanesan "definisaun hosi lian ofisial sira ho lian sira ensinu nian, fó prioridade ba portugés hanesan lian ensinu nian no ba tétun hanesan lian suporte nian".

Lian nasional sira defini ona hanesan "patrimóniu kultural ho istóriku, hodi iha tratamentu di'ak iha área ne'e", esplika hosi visi-ministra.

Governu desidi mós aumenta karga horáriu mínimu hosi ensinu pré-eskolar, hosi oras rua ba oras haat loron-loron, sei ajusta mós karga horáriu "ba ensinu ho kapasidade linguístiku iha tétun ho portugés", nia hatutan.

"Kuríkulu atual la haketak sira no fó karga horáriu ne'ebé ki'ik tebes. Ami fahe fali ne'e no kona-ba ensinu báziku iha kompeténsia sira iha lian portugeza, iha nível sira pré-eskolar no báziku, ami aplika karga horáriu ida hanesan ho karga horáriu ida hosi ensinu ba matemátika", nia hatutan mós.

Testu sira mudansa nian inklui mós kestaun rua seluk, liuliu ensinu inkluzivu "ne'ebé laiha previzaun antes", hatama edukasaun psikomotora iha pré-eskolar no edukasaun fízika iha báziku.

Iha defeza ba nia proposta iha Konsellu Ministru sira, Ministériu Edukasaun destaka "nesesidade hosi estabilidade no koerénsia iha aplikasaun hosi polítika edukativu sira iha Timor-Leste" no mós "nesesidade hodi klarifika pozisaun sira ne'ebé refere ba lian sira no uza iha sistema edukativu".

"Implementasaun hosi polítika edukativu sira iha Timor-Leste, sei orienta ho koerénsia no konsistente, hodi salvaguarda polítika ne'ebé haktuir iha Lei no mós prezerva ita nia kultura étniku, úniku iha mundu, iha tempu hanesan ita dezenvolve sistema ida hosi ensinu inkluzivu ne'ebé permiti igualdade hosi asesu ba oportunidade sira formasaun hosi sidadaun timoroan tomak", hatete hosi dokumentu.

Dekretu-lei, ne'ebé agora sei tuir prosesu normal hosi publikasaun no sei hala'o hahú tinan 2019, bele sai hanesan dekretu ikus ida hosi Governu konstitusional dahitu tanba iha loron-sesta Prezidente Repúblika sei hato'o solusaun ida ba difikuldade polítika atual ne'ebé maka nasaun hasoru.

Bainhira hili senáriu fahe parlamentu ka demiti ezekutivu,Governu sei iha jestaun hodi nune'e implika atu iha poder lejislativu ne'ebé limitadu.

"Bele hanesan dekretu ikus ida. Maibé bainhira ami iha funsaun sira ami serbisu daudaun. Iha Ministériu Edukasaun ami presiza liña orientadora ida tuir ho ami nia polítika sira no programa sira. Ne'e hanesan baze hodi ami halo serbisu", Lurdes Bessa afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: