domingo, 17 de junho de 2018

Ativista timoroan hatete katak la halo parte hosi Governu foun tanba nia orientasaun seksual


Ativista timoroan Bella Galhos hatete, iha loron-sesta ne'e, ba Lusa katak nia naran hasai tiha hosi elenku hosi lista ne'ebé seidauk koñesidu ba Governu foun Timor-Leste nian tanba kestaun "moral sira" relasionadu ho nia orientasaun seksual.

"Ne'e hanesan informasaun interna ne'ebé maka sira hato'o mai ha'u, iha partidu nia laran. Saida maka sira hatete mai ha'u katak tanba hanesan LGBT, tuir moral ne'e labele aseita", nia afirma.

Bella Galhos hanesan militante hosi Partidu Libertasaun Popular (PLP), lidera hosi eis-Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak no ne'ebé halo parte iha Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), koligasaun ne'ebé manán eleisaun iha loron 12 Maiu ho maioria absoluta.

Dirijente máximu sira hosi AMP - Xanana Gusmão, prezidente hosi ongresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), Taur Matan Ruak ho José Naimori (líder do Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) - besik hakotu ona kompozisaun ba Governu.

"Ha'u la'ós hatete katak ne'e hanesan pozisaun hosi "irmaun" Taur maibé ha'u senti triste tanba nia la konsege kombate pozisaun ne'e", afirma hosi Galhos.

Galhos esplika ona ba Lusa katak, iha konversa dahuluk sira iha PLP nia laran, refere ona área tolu ne'ebé maka nia bele serbisu.

"Ko'alia iha Turizmu, iha Juventude ho Desportu no iha Sekretaria Estadu ba Polítika hosi Formasaun Profisional no Empregu (SEPFOPE). Hafoin ne'e, iha faze daruak, ko'alia iha Igualdade Jéneru nian", nia afirma.

"Maibé hafoin ne'e ha'u nia naran hasai tiha tanba razaun moral sira, tanba ha'u nia orientasaun seksual", nia hatete.

"Ne'e akontese tanba ha'u hanesan feto, maibé liuliu tanba ha'u halo parte iha komunidade LGBT", nia esplika ho admiti katak bele iha presaun, iha nia kazu, hosi relijiozu sira iha Timor-Leste.

Galhos hatete katak senti "triste tebes" tanba kestaun moral foti iha nia partidu rasik nia laran, hodi afirma katak senti traidu tanba konvense joven sira ho membru sira seluk hosi komunidade LGBT hodi apoia PLP.

"Hanesan deziluzaun boot ida. Ha'u nunka hakarak halo parte hosi partidu polítiku sira. PLP dada ha'u tanba hanesan alternativu ida no ha'u fó ona ha'u nia kontributu, inklui hosi dalan finanseiru. Ha'u ajuda ona iha kampaña no apela ba joven sira no joven sira LGBT hodi apoia ami", nia hatete.

"Ba joven sira ne'e ha'u fó ona esperansa ba sira katak ho PLP buat hotu sei muda maibé afinal la'ós hanesan ne'e. Ha'u senti diskriminadu", nia afirma.

Fidelis Magalhães, dirijente prinsipal ida hosi PLP, bainhira insisti hodi halo komentáriu ba kazu, hatete katak la hatene kontornu hosi situasaun, hodi insisti katak Bella Galhos hanesan "ema importante ida ba partidu" ho "obra ho kontributu komunitáriu ida ne'ebé hetan rekoñesimentu di'ak".

Esplika katak labele halo komentáriu ba kazu ka ba formasaun Governu nian, ne'ebé nia desizaun sira "sei foti hosi líder máximu sira hosi partidu sira", Magalhães rejeita ona katak kestaun hosi orientasaun seksual bele hanesan motivu ida.

"Bella hanesan ema matenek ida, ema ne'ebé respeitadu no ho kontributu valiozu. Iha prosesu sira hanesan ne'e iha kandidatu barak no ha'u labele komenta prosesu tanba ha'u la hatene mós katak sei halo parte ka la'e iha Governu", nia hatete.

Galhos, ho tinan 46, hanesan líder ida ne'ebé koñesidu hosi sosiedade sivil timoroan, ho pasadu ne'ebé nakonu ho viokénsia ne'ebé hahú iha família nia laran, hosi nia aman nia liman, ne'ebé iha feen na'in 18 no oan na'in 45 no ne'ebé ho tinan tolu fa'an nia ho dolár lima ba soldadu indonéziu ida.

Iha momentu ne'ebá, argumentu maka katak Galhos iha "personalidade ida ne'ebé maskulinu tebes, dominante". Hafoin husu beibeik hosi nia inan, ikusmai nia fila ba uma.

Ho tinan 16, sai nu'udar elementu ativu hosi rezisténsia, sai nu'udar ajente duplu iha forsa armada indonéziu nia laran - ne'ebé durante tinan tolu nia laran nakonu ho violénsia fízika ho seksual maka'as - no hafoin ne'e konsege ona, ikusmai, hetan azilu polítiku iha Kanadá.

Iha tinan 1999, hafoin referendu ne'ebé maka ema timoroan sira hili independénsia, nia fila ba Timor-Leste, serbisu ona iha ONU, kompleta ona kursu ida psikolojia nian no okupa ona knaar oioin iha organizasaun sira sosiedade sivil nian.

Entre tinan 2012 no 2017, sai ona nu'udar konselleira hosi Prezidente Repúblika, iha momentu ne'ebá, Taur Matan Ruak, períudu ne'ebé harii ona no kere ona "Eskola Verde" dahuluk iha nasaun, iha Leublora, hosi súl Díli nian, ne'ebé ohin loron funsiona kintal ida no restaurante ida ho hahán orgániku no koperativu ida feto sira nian.

Agora daudaun jere Pouzada Maubisse nian, iha sentru nasaun nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: