segunda-feira, 19 de novembro de 2018

Kilat PNTL Deskontroladu no Ejije Reforma ba PNTL “polísia komunitaria la’os slogan deit”

Fundasaun Mahein (FM), 19 Novembru 2018

Komunikadu Imprensa

Kilat PNTL Deskontroladu no Ejije Reforma ba PNTL
“polísia komunitaria la’os slogan deit”

Iha loron 18 Novembru 2018 madrugada membru Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) ne’ebé fora husi oras servisu nian partisipa iha festa ida iha Kulu-Hun Dili lansa tiru hasoru ema sira ne’ebé iha festa laran. Husi tiru ne’e hamate mane idade joven na’in tolu iha festa laran no na’in lima seluk hetan kanek todan no sei halo hela tratamentu. Akontesementu ne’e prova lolos ona ba públiku tomak nia preokupasaun kona-bá kilat/pistola sira ne’ebé utiliza husi membru PNTL sira. Tamba akontesementu ka atuasaun hotu-hotu ne’ebé involve husi membru PNTL sira dalabarak utiliza liu forsa ne’ebé hamate/letal. Nune’e mos rezultadu sempre ho kanek no mate husi kilat/pistola.

Hateke ba kotuk iha semana ida liu ba membru PNTL sira halo agresaun no detein estudante sira bainhira halo manifestasaun hasoru Parlamentu Nasional. La’os ne’e deit maibe istoria naruk ho kilat PNTL nian. Sei fresku hela iha ita hotu nia hanoin kona-bá kilat, kazu Bobonaro entre membru PNTL husi Batallaun Ordem Públika (BOP) ho membru F-FDTL, joven ida mate iha Bebonuk – Dili no ida seluk hetan kanek iha area Praia dos Coqueiros deskonfia tiru husi membru PNTL. Kazu seluk, ema ida mate iha Ainaro tinan 2017 no ida seluk iha Covalima 2016, kazu Hera 2012, kazu Delta Nova 2009 no kazu Viqueque 2007. Inklui kazu seluk akontese desde tinan 2002 vitima (mate no kanek) husi kilat PNTL nian.

Istoria naruk ida ne’e halo PNTL kuiñesidu liu ho agresaun fizika no kilat. Timor- Leste no partikularmente PNTL tenke aprende husi faillansu sira ne’e no kazu Kulu- Hun ejije katak tenke reforma total ba PNTL no la’os ona razaun hodi argumenta katak “PNTL foin harii no membru PNTL sira mos ema no la sees husi sala”. Reforma ba PNTL iha âmbitu formasaun, dixiplina, regra sira no ho polítika orienta PNTL hanesan polísia komunitaria lolos. Estratejia no filozofia polísia komunitaria la’os slogan deit maibe pratika iha sira nia polisiamentu.

Tamba akotesementu sira nune’e lori konsekuensia boot ba institusaun PNTL no ba Estadu no bele lori Timor-Leste tama iha lista negra nasaun produtor arma sira nian no bele la fo Timor-Leste hola kilat bainhira iha nesesidade atu ho kilat. Konsekuensia seluk refleta ba empase polítika ne’ebé daudaun ne’e iha no bele hamosu espekulasaun sira negativu ba Timor-Leste nia situasaun polítika no seguransa.

Iha âmbitu seluk, kilat/pistola sira ne’ebé membru PNTL sira utiliza tenke kontrola ho rigorozu no utiliza tuir prosedementu sira uzu kilat/pistola nian. Akontesementu Kulu-Hun ejije ida ne’e no akontese iha tempu ne’ebé membru PNTL ne’e lori pistola fora husi oras servisu nian. Signifika katak PNTL la iha regra no prosedementu sira ne’ebé rigorozu kona-bá asesu ba kilat/pistola iha armori PNTL nian no ninia utilizasaun.

Aleinde impoin regra no prosedementu sira, ejije mos Governu no Komandu PNTL presiza halo teste psikolojika periodikamente ba membru PNTL hotu-hotu no ajente sira ne’ebé foin rekruta iha formasaun PNTL. Ida ne’e nu’udar prova medika ida ba membru PNTL sira nia saúde mental katak se maka bele utiliza kilat/pistola no se maka labele ka presiza halo tratamentu psikolojika. Tamba la ho testu sira nune’e konsekuensia hanesan dadaun ne’e ita hotu preokupa. Nune’e mos Komandu PNTL tenke impoin ba membru PNTL tomak tenke hadook-an husi alkohol iha oras servisu nian no iha tempu utiliza kilat/pistola.

Ita hotu akompañia katak membru PNTL ne’ebé involve iha akontesementu Kulu- Hun daudaun ne’e submete ona ba investigasaun. Ita fiar katak responsabilidade sira disiplinar no kriminal sei forte duni. Maibe husu mos Komandante sira PNTL nian hatudu sira nia responsabilidade hodi hatan ba kazu ne’e tamba kilat/pistola ne’ebé hamate joven na’in tolu no na’in lima kanek todan iha Kulu-Hun nu’udar faillansu ida husi sira nia lideransa. Katak kilat sira PNTL nian deskontroladu no utiliza la tuir regra no prosedementu sira no lolos ida ne’e Komandante sira nia responsabilidade impoin ba nia membru sira tenke kumpri.

Ikus liu, sai hanesan pergunta serake akontesementu Kulu-Hun hanesan kazu ikus liu ona? Ka sei iha kazu seluk no kontinua rejista iha lista foun husi kilat PNTL nian? FM fiar katak sei kontinua, se bainhira la ho reforma total ba PNTL.

Rekomendasaun

1. Reforma total ba PNTL iha âmbitu formasaun, dixiplina, regra sira no ho polítika orienta PNTL hanesan polísia komunitaria lolos. Estratejia no filozofia polísia komunitaria la’os slogan deit maibe pratika iha sira nia polisiamentu. 
2. Komandante sira PNTL nian tenke reponsabiliza mos ba kazu Kulu-Hun nu’udar komandu institusaun nian tamba kazu ne’e nu’udar faillansu ida husi sira nia lideransa hodi impoin regra no prosedementu sira ba membru PNTL sira hodi kumpri. 
3. Rekomenda hasai kilat boot sira husi PNTL nia liman no kilat kiik/pistola utiliza deit ba oras servisu ka tempu emerejensia ruma bainhira iha duni nesesidade utiliza kilat/pistola. 
4. Rekomenda ba Parlamentu Nasional no Governu presiza involve instituisaun independente hanesan Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) iha investigasaun ba kazu Kulu-Hun nian ne’ebé hamate ema na’in tolu no lima seluk kanek todan. 
5. Rekomenda ba Governu presiza halo auditoria ba kilat sira PNTL nian no ho supervizaun husi Parlamentu Nasional no PDHJ nian.

Atu hetan informasaun kle’an liu kona-bá asuntu ne’e bele kontaktu:
João Almeida Adjuntu Diretor Email: almeidamahein@gmail.com Telemovel: (+670) 77561184 Website: www.fundasaunmahein.org

Sem comentários: