segunda-feira, 8 de abril de 2019

Deputadu Sira Husu Governu Kria Konsellu Nasionál Kontrolu Tabaku


DILI, (TATOLI) – Bazeia ba dekretu governu númeru 14/2006 artigu 250 atu kria Konsellu Nasionál Kontrolu Tabaku nu’udar orgaun multi-sektorál no iha dependénsia direta iha Primeiru-Ministru hodi Governu bele halo konsulta kona-ba polítika anti-tabaku, koordenasaun no akompañamentu implementasaun lejizlasaun sira kona-ba anti-tabaku ne’ebé iha ona, maibé realidade to’o agora orgaun ne’e rasik seidauk harii.

Liuhosi intervensaun iha plenária segunda ne’e, deputadu bankada Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD), António de Sá Benevides, haktuir dadus husi Ministériu Saúde (MS) no Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) hatudu katak totál ema fuma tabaku mane porsentu 70 no feto porsentu 10, hanesan númeru ida ne’ebé aas liu iha mundu, tanba ne’e nia husu ezekutivu sira hodi implementa saida mak iha ona dekretu lei ne’e.

“Infelizmente to’o agora Governu seidauk harii Konsellu Nasionál Kontrolu Tabaku, tanba ne’e karik bele aselera para harii konsellu ne’e”, tenik.

Tuir deputadu ne’e utilizasaun tabaku sai fatór aas tebes ba moras la hada’et ne’ebé oras ne’e aumenta ba beibeik iha Timor-Leste hanesan kardiovaskulár (moras fuan), kankru no seluk tan.

“Timor-Leste presiza dinamiza maka’as liután atividade anti-tabaku hodi bele hamenus númeru ema ne’ebé fuma tabaku”, katak.

Fatin hanesan deputada bankada Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés), Maria Gorumali Barreto, observa katak iha públiku ema sira ne’ebé la fuma hetan impaktu husi ema ne’ebé fuma, liu-liu fuma livre iha fatin públiku, fatin servisu no mós iha transporte públika.

“Husu ba ministériu kompetente atu foti medida ida lalais atu fó prevensaun ba tabaku suar livre iha fatin públiku sira”, dehan.

Nune’e nia husu atu fatin servisu sira, sei bele tau zona livre tabaku ezemplu mak hanesan agora daudauk Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) tau ona iha dezembru 2018 no mós iha eskola Canossa.

“Tanba ne’e husu haree iha ministériu seluk bele tau fatin zona livre tabaku hodi funsionáriu sira la bele livre uza tempu servisu hodi ba fuma no dada lia”, tenik tan.

Hatán ba kestaun ne’e, Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár, Fidelis Leite Magalhães, rekoñese kestaun tabaku hanesan preokupasaun boot no promete sei hatutan ba Xefe Governu, tanba kriasaun konsellu ne’ebé deputadu sira mensiona fó kompeténsia ba Primeiru-Ministru hodi kria orgaun ne’e.

Dekretu lei númeru 14/2016 8 juñu ne’ebé define Rejime Kontrolu Tabaku nian hetan aprovasaun ona husi Konsellu Ministru iha loron 24 novembru 2015 no promulga husi Prezidente Repúblika iha loron 2 juñu, hanesan parte  importante ida atu hadi’a saúde populasaun nian.

Rejime Kontrolu Tabaku nian implementa medida sira husi Konvensaun Kuadru Organizasaun Mundiál Saúde nian ba Kontrolu Tabaku, ne’ebé Parlamentu Nasionál rasik ratifika ona iha dezembru tinan 2004.

Lei ne’e buka atu asegura protesaun iha relasaun ba espozisaun involuntáriu ba tabaku suar, regula produtu sira ne’ebé mai husi tabaku, introdús rótulu obrigatóriu sira (surat-tahan ki’ik ne’ebé taka iha sigarru masu nia lolon iha hakerek lia-fuan ruma) ba sigarru masu ho objetivu atu sensibiliza no promove edukasaun ba saúde, bandu ninia publisidade, entre medida sira seluk atu hamenus nesesidade no mós produsaun tabaku nian.

Atu atinje objetivu hirak ne’e, lei ne’e bandu ema atu labele fuma tabaku iha fatin públiku sira ne’ebé maka taka metin, serbisu fatin no transporte públiku sira, fiksa kuantidade másimu alkatraun nian, nikotina no monóksidu-karbonu nian, rotulajen no avizu iha pakote sira, bandu atu fa’an produtu ne’ebé ho baze iha tabaku ba labarik sira ho otas 17 mai kraik, kria fatin própriu ba fuma, define ninia tamañu mínimu ka pakote ki’ik ka boot no ninia folin no bandu publisidade kona-ba tabaku.

Iha lei ne’e define mós responsabilidade husi Governu, profisionál saúde no eskola sira iha promosaun formasaun nian no edukasaun ba saúde atu “kontribui ba kriasaun kondisaun ne’ebé di’ak ba prevensaun no kontrolu tabaku”.

Ministériu saúde maka iha responsabilidade partikulár atu halo diagnóstiku, akonsella, no halo programa apoiu nian ba fumadór sira ne’ebé maka hakarak atu husik tiha fuma tabaku no tulun fó tratamentu ba sira ne’ebé iha dependénsia ba tabaku.

Jornalista: Julia Chatarina | Editora: Rita Almeida

Imajen: Uma Fukun Parlamento Nacional,Imajen Egas Cristovão

Sem comentários: