domingo, 2 de junho de 2019

Timor-Leste asina kontratu ho 18,6 ME ho estaleiru Damen ba ró pasajeiru foun nian


Iha loron-sesta ne'e, Governu timoroan asina ona ho estaleiru holandés Damen kontratu ida ho valor euro millaun 18,6 hodi harii ró foun ida hodi halo operasaun iha kosta-norte, projetu ne'ebé apoia hosi koperasaun alemaun.

Timor-Leste sei selu parte boot hosi kustu projetu nian (besik euro millaun 12,6) no Governu alemaun sei selu euro millaun neen restu, ho kontratu ne'ebé sei halo parte hosi "dezeñu, konstrusaun, fornesimentu ho entrega ba Governu" timoroan.

Damen Shipyards Gorinchem, ne'ebé iha empreza hamutuk 35 resin, funsionáriu rihun ualu no estaleiru sira iha nasaun oioin, desidi ona katak kontrusaun, ne'ebé kalkula ba fulan 19, sei halo iha Yichang, iha Xina.

Kontratu ne'e asina ona iha Díli hosi ministru Transporte ho Komunikasaun timoroan, José Agustinho da Silva, no hosi diretor komersial rejional Damen nian, Gysbert Boersma.

"Ró ne'e, modernu, hatán ba padraun sira ne'ebé aas tebes, hamenus kustu sira no hadi'a efisiénsia hosi transporte sira", hatete hosi ministru hodi refere katak ema timoroan na'in 20 iha ona formasaun, ho apoiu alemaun, ba área ne'e.

"Sei hanesan ró úniku iha Timor-Leste ne'ebé iha sertifikadu ba transporte seguru, inklui hosi matéria perigozu sira", nia refere no agradese apoiu alemaun ba projetu.

Prezidente hosi Autoridade Portuáriu Timor-Leste nian (Aportil), Constantino Soares, esplika ona katak ró sei permiti fortalese serbisu sira transporte nian iha kosta-norte nasaun nian, agora daudaun entre Fíli, enklave Oecusse ho illa Ataúro.

Nia hatete katak hafoin ne'e, bainhira halo hotu ona obra importante sira, transporte ne'e sei aumenta ba parte sira seluk iha kosta nasaun nian.

Ba Gysbert Boersma, ró ne'e bele hanesan inísiu hosi "koperasaun boot ida" entre empreza holandeza ho Timor-Leste ne'ebé ble inklui mós apoiu iha área peska, konstrusaun naval, petróleu ho gás natural.

"Sei hanesan ró boot ida. Ami senti honra tebes tanba bele aumenta mobilidade ne'ebé hanesan importante ba dezenvolvimentu ekonómiku. Iha fulan 19 nia laran sei simu ró ida ho kualidade boot ne'ebé sei dura pelumenus jerasaun ida", nia hatete.

"Damen hanesan la'ós de'it ró sira. Ha'u hein katak ne'e bele sai hanesan inísiu hosi relasaun boot ida. Ami hakarak garanti atu Damen bele apoia projetu sira seluk, ajuda hamosu atividade ekonómiku sira no empregu", nia afirma.

Iha serimónia ne'e, marka mós prezensa hosi membru oioin hosi Governu, inklui ministru Estadu iha Prezidénsia hosi Konsellu Ministru sira, Agio Pereira, ho deputadu oioin no responsável sira hosi instituisaun públiku oioin timoroan nian.

Dezeña hosi IMS Nord, hamutuk ho Aportil, ró ne'e sei iha kumprimentu metru 67, largura 16 no kaladu ida ho metru 3,3, haktuir hosi espesifikasaun sira ne'ebé fó sai.

Ho konvés ida ho aas metru 4,8 no velosidade máximu ida ho 10 to'o 12 nós, ró sei iha kapasidade ida transporte nian ba ema na'in 380 no karga ho tonelada 940 resin, ho tripulasaun ida ho elementu na'in 16.

Ró sei substitui Nakroma ne'ebé agora daudaun halo ligasaun entre Díli, enklave Oecusse no illa Ataúro, no ne'ebé presiza reparasaun sira.

Serimónia akontese liutiha loron rua hafoin prezidente atual hosi Aportil hetan informasaun katak sei hetan substituisaun iha kargu, hahú iha loron-segunda oinmai, hosi eis-visi-ministru Transporte iha Governu konstituisaun dalima Flávio Cardoso Neves.

Lusa | SAPO TL

Sem comentários: