domingo, 21 de junho de 2015

Ba dala uluk iha tinan 119, nota dólar sanulu ho feto ida nia-oin


Fó sai ona, maibé ladauk tama iha sirkulasaun – no mós ladauk hatene feto sé nia-oin maka eleita.

Ba dala uluk iha tinan 119, nota dólar sanulu ho feto ida nia-oin, informa sekretáriu Estadu Tezouru norte-amerikanu, Jacob Lew iha loron-kinta ne’e.

Ladauk hatene identidade figura istórika ne’ebé sei mosu iha nota. Tuir Jacob Lew, sita hosi "El País", desizaun sei foti hafoin konsulta opiniaun públika.

Nota foun ne’e sei tama iha sirkulasaun iha tinan lima oin mai. Jacob Lew esplika katak dezeñu ne’e ezije "planifikasaun komplexa" no inkorporasaun ba métodu foun kontra falsifikasaun, no hosi elementu táteis, hanesan previstu, mós obriga elaborasaun planu rigorozu.

Martha Washington, Prezidente norte-amerikanu George Washington nia-kaben, maka feto dahuluk ho nia-oin iha sertifikadu dólar ida osan-mutin, entre 1891 no 1896.

Iha nota sira atualmente iha sirkulasaun figura George Washington, Thomas Jefferson, Abraham Lincoln, Andrew Jackson no Ulysses S. Grant nia-oin, nune’e mós ho primeiru sekretáriu Estadu Tezouru nian, Alexander Hamilton, no Benjamin Franklin.

Anúnsiu to’o iha tempu balun hafoin organizasaun feminista norte-amerikana ida lansa kampaña ne’ebé apela ba uzu oin feto ida nian iha nota dólar 20. Objetivu hosi organizasaun ne’e nian ne’ebé hetan iha site maka "konvense Prezidente Obama katak to’o ona tempu atu koloka feto ida nia oin iha nota sira atuál".

Entretantu lansa ona ideia balun hosi membru koletivu. Eskolla monu iha Eleanor Roosevelt (prezidente Franklin Delano Rossevelt nia-kaben no defensora ba direitu feto, labarik no kiik sira nian), Harriet Tubman (eskrava metan ne’ebé sai hanesan figura sentrál abolisionizmu nian) no Rosa Park (ativista kontra segregasaun rasiál).

SAPO TL ho Expresso

Sem comentários: