segunda-feira, 13 de novembro de 2017

Tasi “Lurón Boot” Ba Dezenvolvimentu

DILI, (TATOLI) - Primeiru-ministru Marí Alkatiri hateten katak, ekonomia globál halo ita hotu presiza sasán hotu-hotu iha mundu tanba ne´e tasi sai nu´udar “lurón boot” ida ba ita hodi liga ita ho saida mak teknolojia fó no siénsia inventa ona para ita hotu hetan benefísiu.

“Tasi mak liga ita ba produtu, saida mak ita halo ba dezenvolvimentu. Tanba ne´e, tasi ne´e importante mai ita,” xefe governu konstitusionál Marí Alkatiri afirma hafoin ensera komemorasaun loron mundiál tasi nian, ne´ebé realiza iha Timor-Leste tinan ne´e ho tema: “Connecting Ships, Ports and People” iha Hotel Timor, sesta (010/11).

Nia reforsa, ita uza tasi hodi halo transportasaun no halo komunikasaun ho ema seluk iha mundu hodi fa´an no sosa sasán, maski nune´e ita mesak seidauk bele no presiza buka parseiru.

“Agora investe daudauk ona, uza ita-nia tasi rasik, liga munisípiu ida ba munisípiu seluk, munisípiu ne´ebé besik tasi. Ida ne´ebé la besik tasi naturalmente sei uza transporte seluk,” xefe governu ne´e esplika.


Maibé, ita uza tasi, ita presiza ró, presiza halo manutensaun ba ró, la halo manutensaun ba estrada, signifika ita hatún folin, ita-nia despeza ita hatún.

Bainhira ita hatún nia despeza, hasa´e nia atividade ekonómika, ita-nia ekonomia dezenvolve lalais liután.

“Ho prezensa ró Nakroma; Berlin-Nakroma dois ne´e bele lori ba ita ba Kosta Súl ona i agora mai mós ho HAKSOLOK, ne´e ita bele halo turizmu internu, turista doméstika,” nia akresenta.

“Turista sira mai to´o Dili, bele sa´e NAKROMA sa´e HAKSOLOK bele ba to´o Com (Lospalos), Baukau, Oe-cusse, ne´e importante. Ekonomia ne´e mai ho ema sira ne´e, sira mai ho osan, bele gasta osan iha fatin hotu-hotu.”

Kona-ba rekursu umanu, primeiru-ministru, governu konstitusionál da-hitu ne´e dehan  katak rekursu umanu importante tebes, tan ne´e presiza iha formasaun.

Rai ida ne´e, rai hotu-hotu presiza ema sira ho kapasidade profisionál tanba sira mak loro-loron halo dezenvolvimentu ne´e akontese.

Presiza iha eskola tékniku profisionál, ne´e hotu ita tenke iha, iha balun ona maibé ita seidauk to´o.

Alkatiri relata katak, tuir UNCTD (United Nation Corps And Trade for Development) kuaze porsentu 80 volume karga transporte rai nian efeitu liuhusi Marítima, tanba komérsiu mundiál depende ba transporte Marítima.

Importasaun no esportasaun merkadória nesesária iha tempu ohin loron, se la posivel hotu, ita sei ki´ak.

Populasaun mundiál sa´e ona ba ema rihun millaun hitu, sira-nia lejítimu mobilidade no hakarak asesu ba variedade ba produtu ne´ebé merkadu globál oferese, rekere governu hotu iha mundu hodi halo konsertasaun ba estratéjia atu nune´e xamada ekonomia liu utopia ida.

Ho dezafiu atualidade relasiona ho mudansa klimátika, ameasa ba ambiente, esplorasaun rekursu naturál ne´ebé liu, Kresimentu populasaun no instabilidade jeopolítika mundiál, ita bele dezlumbra iha nivel mundiál batalla susar ida liu-liu ba protesaun meiu ambiente.

Tanba ita-nia konviksaun katak dezenvolvimentu tenke sustentável ne´ebé labele kusta ambiente, ita adopta iha Timor-Leste ajenda 2030, objetivu dezenvolvimentu sustentável, iha Setembru 2015 ho ratifikasaun husi Parlamentu Nasionál, iha Novembru fulan hanesan ita aprova implementasaun ajenda objetivu 2030, Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável iha Timor-Leste.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Sem comentários: