sexta-feira, 23 de março de 2018

Polísia timoroan kaer ema balun tanba halo insultu ba líder nasional sira iha Facebook


Polísia timoroan kaer ona, iha loron hirak ikus ne'e, ema balun tanba deskonfia halo insultu ho ameasa iha Facebook, hodi hahú fali debate kona-ba knaar ne'ebé rede sosial iha daudaun iha moris sosial ho polítika iha Timor-Leste, liuliu iha faze pré-eleitoral.

Responsável polítiku sira no hosi sosiedade sivil timoroan nian, ne'ebé ko'alia ho Lusa, hatudu preokupasaun ba situasaun ne'ebé aumenta tanba frakeza hosi media tradisional sira no tanba falta iha lei, liuliu kona-ba aspetu hanesan difamasaun.

Tau hamutuk ho kestaun sira kona-ba direitu ba privasidade, sentimentu inosénsia nian, violasaun ba segredu justisa no étika nian no deontolojia jornalístiku nian.

Ho kuaze 1/3 hosi populasaun iha nasaun hanesan utilizador Facebook nian, haktuir hosi informasaun hosi organizasaun Timor Social, rede sosial ne'e, ba ema barak, sai hanesan fonte úniku ba informasaun.

No bainhira iha eleisaun prezidensial no lejislativu sira tinan 2017, Facebook uza ona ba dala uluk, maka'as tebes, hanesan plataforma informasaun ho marketing polítiku nian, tendénsia ne'e hahú aumenta hosi tempu ne'ebá.

Momentu hosi tensaun polítika ne'ebé maka nasaun hasoru iha fulan barak nia laran - sobu ona parlamentu no iha eleisaun antesipadu iha loron 12 Maiu - halo aumenta maka'as perfil falsu sira ne'ebé uza daudaun hodi ataka no halo insultu pesoal no to'o halo ameasa sira hasoru líder sira nasaun nian.

Iha loron hirak ikus ne'e, polísia timoroan kaer ona ema balun ne'ebé hetan akuzasaun halo insultu ka ameasa líder istóriku sira, hodi fó sai imajen sira detensaun nian diretamente iha Facebook ka konvoka media nasional sira ne'ebé hatudu interogatóriu sira.

Seidauk iha posibilidade hetan konfirmasaun hosi polísia kona-ba iha ka la'e akuzasaun sira hasoru ema sira ne'ebé hetan investigasaun ne'ebé hafoin ne'e hetan ona liberdade.

Hatán kona-ba asuntu ne'e, ministra Justisa Ângela Carrascalão, admiti ona katak senti "preokupada" ho kestaun, fó hanoin fali katak kódigu penal timoroan nian la fó penalizasaun ruma tanba difamasaun nune'e, nia hatete katak, "tenki muda".

Governante konsidera katak "halo difamasaun no insulta" hanesan "fásil tebes iha Timor-Leste" tanba "laiha kastigu ruma iha kódigu penal".

Kona-ba divulgasaun hosi polísia no imprensa ba imajen sira detensaun nian, Ângela Carrascalão hatete katak, iha Timor-Leste, "triste tebes tanba seidauk iha nafatin kuidadu ho rezerva privasidade nian".

"Iha kazu sira hanesan ne'e, hanesan kazu sira hosi asidente sira, hosi ema sira ne'ebé maka ema xoke ka ema mate sira. Laiha moe no rezerva ba privasidade. Tenki iha liután sensibilizasaun ba asaun sira hanesan étika, edukasaun no deontolojia", nia konsidera.

Virgílio Guterres, prezidente hosi Konsellu Imprensa, hatudu preokupasaun ho asaun ne'ebé nia hatete hanesan dualidade hosi kritériu sira hosi asaun polisial, hodi konsidera katak "baze hosi intervensaun sira polísia nian konsentra iha líder sira nia naran di'ak".

"Lei proteje sidadaun tomak, ne'ebé iha direitu hodi hetan protesaun. Maibé kesar sira hosi sidadaun ordináriu sira kona-ba kestaun sira hanesan ne'e laiha intervensaun ruma hosi polísia. Agora sira halo intervensaun tanba krítika sira ka komentáriu sira halo kona-ba líder sira ka ema importante sira", nia konsidera.

"Polítiku sira iha ona imunidade no eskolta, iha ona protesaun di'ak. Bainhira sira hakarak sai polítiku tenki prepara aan hodi hetan krítika", nia afirma, hodi konsidera katak asaun sira bele hamenus liberdade espresaun nian, liuliu "bainhira lahó baze hosi definisaun loloos ida ne'ebé haree hosi konteúdu mensajen nian".

"Hatete de'it katak hanesan bosok-teen, la'ós hanesan baze hodi halo atuasaun hanesan ne'e. Tenki sai hanesan kazu violénsia loloos ida ho liafuan ka, hanesan ezemplu, hamosu ódiu. Agora krítika sira, sarkazmu, ne'e halo parte hosi liberdade espresaun nian", nia afirma.

Prezidente hosi Konsellu Imprensa nian hatudu ona preokupasaun partikular ho divulgasaun hosi imajen sira ho identidade detidu sira nian, ne'ebé halo hosi polísia rasik - iha sira nia pájina Facebook - no mós hosi imprensa nasional.

"Inkéritu ida labele publika, ka bainhira publika, polísia tenki fó esplikasaun loloos ba públiku. Nune'e bele hamosu vingansa hasoru ema sira ne'ebé hetan interogasaun. 
Maski sai hanesan ema detidu, sira iha direitu hodi hetan protesaun. No órgaun komunikasaun sosial sira tenki respeita nia kódigu no la publika inkéritu sira ne'e", nia afirma.

Preokupante mós tanba jornalista sira kontinua haree ba rede sosial sira hodi halo sira nia notísia sira, aumenta polémika sira ne'ebé, iha kazu barak, bazeia iha informasaun falsu sira.

Nélson Belo, diretor ezekutivu hosi Fundasaun Mahein, kritika mós órgaun komunikasaun sosial sira, liuliu televizaun sira, tanba fó sai imajen sira hosi suspeitu sira ne'ebé halo insultu ba líder nasional sira.

"Publikasaun hosi interogatóriu polísial sira viola prinsípiu hosi segredu ne'ebé tenki halo iha investigasaun polisial tomak. Iha Timor-Leste, suspeitu sira hanesan "inosente to'o hatudu sira nia sala". Bainhira interogatóriu sira transmiti iha televizaun, suspeitu sira simu kedas kondenasaun hosi komunidade tomak, antes liuhosi prosesu legal ruma", nia afirma.

Hanesan "asaun ida ne'ebé la'ós profisional tebes" hosi ajente polísia sira, ne'ebé nia konsidera katak tenki hetan prosesu disiplinadu hodi defende esforsu ida hodi "mantén identidade konfidensial hosi suspeitu sira".

Belo hatudu preokupasaun kona-ba perfil sira no informasaun falsu sira no "padraun destrutivu sira iha rede sosial sira", maibé konsidera hanesan importante "proteje direitu hosi sidadaun sira ba liberdade espresaun nian".

"Defeza di'ak hasoru hirus iha rede sosial sira konsiste iha aumentu ba edukasaun no asesu ba informasaun. Bainhira sidadaun sira simu sira nia informasaun hosi fonte ne'ebé kredivel, sira sei forte hasoru deklarasaun provokativu sira iha rede sosial sira", nia afirma.

"Tanba defisiénsia maka'as iha sistema atual hosi edukasaun timoroan nian, prosesa ema sira tanba alegasaun falsu sira hasoru elite polítika sira sei la hadi'a kualidade hosi diskusaun públiku nian", nia afirma.

Silvério Pinto Baptista, provedor hosi Direitu Ema nian ho Justisa, hatete ba Lusa katak, to'o agora, nia instituisaun la simu kesar ruma kona-ba asuntu ne'e, hodi esplika katak "akompaña" hela situasuan.

"Iha rede sosial sira, ema ida-idak iha direitu no asesu livre. Maibé tenki respeita Kódigu Penal no Lei. No ne'e la permiti halo buat hotu iha rede sosial sira", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: