sábado, 9 de junho de 2018

Prezidente timoroan hakarak "toleránsia zero" ba violénsia hasoru feto sira


Prezidente timoroan defende ona, iha loron-sesta ne'e, "toleránsia zero" ba violénsia hasoru feto sira, apela ba ezekutivu hodi fó prioridade ba polítika sira ne'ebé previni no fó kastigu ba violénsia doméstika. 

"Ita tenki rekuza maka'as, lahó dúvida, violénsia iha família nia laran no violénsia jéneru nian iha ita nia nasaun. Ita tenki serbisu hodi muda situasaun ne'e ba nafatin no lalais", afirma hosi Francisco Guterres Lu-Olo.

"Ha'u apela ba Konsellu Ministru, ba ajénsia relevante sira Estadu nian hodi fó prioridade ba implementasaun hosi polítika sira ne'ebé previni no fó kastigu ba violénsia doméstika. Ba sosiedade tomak, ha'u apela: mai ita rejeita violénsia", nia insisti.

Lu-Olo, ne'ebé ko'alia iha konferénsia ida iha Díli, fó hanoin katak Timor-Leste uluk no sei hanesan "sosiedade ida ne'ebé marka ho violénsia hosi okupasaun" indonéziu, ne'ebé ohin loron tenki "fó ezemplu", hodi hapara violénsia.

"Ha'u husu ba nasaun ´toleránsia zero´ ba violénsia doméstika. Família tenki hanesan fatin ida domin no kompañeirizmu nian no la'ós hanesan fatin ida violénsia nian", nia husu.

Lu-Olo ko'alia iha abertura hosi konferénsia "Mulheres fortes para uma nação forte", inisiativu hosi Uniaun Europeia iha Timor-Leste no ne'ebé partisipa, entre konvidadu sira seluk, kantora Sara Tavares, líder hosi CDS Portugal nian, Assunção Cristas ho ministra angolana Ana Paula Carvalho.

Violénsia hasoru feto sira hanesan problema sosial todan liu iha nasaun, ho estudu sira hatudu prevalénsia hosi kazu sira no inkapasidade, iha situasaun barak, hosi instituisaun sira, inklui justisa, hodi hasoru problema ne'e ho di'ak.

Relatóriu ida hosi tinan 2017 hosi Programa Monitorizasaun hosi Sistema Judisial (JSMP) hatudu katak tribunal timoroan sira ladún trata ho di'ak kazu sira violénsia seksual nian, ho prátika sira ne'ebé la proteje vítima sira no ne'ebé la liga ka interpreta ladi'ak lei.

Estudu ida seluk, hosi Asia Foundation, refere ona katak pelumenus 34% hosi feto timoroan sira, entre tinan 15 to'o 49, hanesan vítima hosi violénsia seksual, ho 41% hosi feto sira ne'e sai vítima hosi parseiru íntimu ida.

Feto na'in ida entre feto na'in haat (24%) no mane na'in rua entre mane na'in lima (42%) sai hanesan vítima hosi abuzu seksual antes halo tinan 18 no, iha nível global, ema na'in tolu entre ema na'in haat iha Timor-Leste sai ona hanesan vítima hosi violénsia ruma ka abuzu fíziku antes halo tinan 18.

Kuaze metade hosi feto sira no 1/3 hosi mane sira admiti katak hanesan sasin ba inan ne'ebé sai vítima hosi violénsia fíziku hosi parseiru sira.

Ba públiku timoroan ho internasional iha konferénsia, Lu-Olo defini ona hanesan prioridade "aumentu hosi oportunidade sira hosi ezersísiu sidadania nian hosi feto timoroan sira", aspetu ne'ebé sei hasoru "dezafiu barak", inklui "hametin respeitu ho rekoñesimentu ne'ebé sosiedade tenki halo ba feto sira".

"Kapasidade ho kompeténsia" iha área atividade oioin, hosi partisipante sira iha konferénsia tenki serve hanesan "fonte korajen nian ba feto sira seluk ne'ebé hakarak ba no bele iha liu susesu", nia subliña.

Konferénsia "reflete prioridade hosi diálogu no ba koperasaun Estadu ho sosiedade sivil, iha nível tomak, ne'ebé maka nasaun tenki fó no aprofunda" hodi hatán ba "dezafiu boot" ne'ebé maka "hadi'a igualdade oportunidade sira hosi feto sira no mane sira" iha Timor-Leste, nia hatutan mós.

"Hanesan urjente atu ita serbisu hamutuk hodi nune'e sosiedade valoriza ho di'ak no ho dalan justu kontributu importante hosi feto sira. Ha'u fiar katak iha posibilidade reforsa reprezentasaun hosi feto sira iha órgaun sira Estadu nian no iha sosiedade iha jeral", nia hatutan.

Xefe Estadu subliña ona katak "avansu modestu hosi feto timoroan sira" kontinua, iha parte barak, "kuaze limita nafatin ba sidade boot sira", ho 70% hosi sidadaun feto sira iha nasaun ne'ebé maka moris ho hela iha meiu rural, "ho asesu ki'ik ba oportunidade hosi afirmasaun sosial ho pesoal".

"Hanesan ba 70% hosi feto sira hosi ha'u nia nasaun ne'e, ne'ebé moris iha foho sira, iha kampu sira no iha natar sira hosi rai doben ne'e, maka ha'u husu reflesaun hosi partisipante sira iha Konferénsia ne'e no, hosi sira ne'ebé la asisti konferénsia, hosi órgaun sira Estadu nian", nia hatete.

Entre konvidadu sira seluk, iha konferénsia ne'e partisipa mós hosi juíza brazileira Sandra Silvestre, juíza konselleira hosi Tribunal Rekursu timoroan, Natércia Gusmão, ministru justisa timoroan, Ângela Carrascalão ho visi-ministra Edukasaun timoroan nian, Lurdes Bessa.

Konferénsia hanesan eventu ida hosi eventu oioin kona-ba knaar feto nian ne'ebé maka promove iha fulan-Juñu hosi Uniaun Europeia iha Timor-Leste.

Ho tema "Mulheres fortes para uma nação forte", eventu sira inklui konferénsia ida ho konsertu gratuitu ida iha Sentru Konvensaun Díli nian, ne'ebé sei atua Sara Tavares, artista timoroan Cidália Brites ho DJ Merche Romero.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: