segunda-feira, 18 de janeiro de 2016

KORUPSAUN HAMATE DEZENVOLVIMENTU EKONOMIA NASAUN NO HATUN DIGNIDADE ESTADU DE DIREITU DEMOKRATIKU


 “Agora Ita Iha Fatin Ne’ebe Ita Hakarak”

Husi: Pelagio Belo Simões da Costa (Almamater UNPAZ)*, opiniaun

Kirkpatrick Sale fahe nia hanoin katak “Agora ita iha fatin ne’ebe ita hakarak” fo ilustrasaun oinsa hahalok lideransa Nasaun nian atu emprega (menggunakan) nia poder ba interse partikular no bele hariku an. Ho kontekstu iha leten, los duni katak ema iha fatin ne’ebe sira hakarak maka sempre moris riku no fatin ne’ebe atu riku lalais mak adere an iha partidu politiku, no Bei-ala sira sempre fo hanoin mai ita katak moris nee la fasil hanesan ita fila ita nia liman maibe agora ita bele fila ita nia liman no bele riku derepenti (kaya mendadak) mak hakbesik an ba maun Bo’ot ita bele riku lalais. Hau koko fo opiniaun balun ba fraze iha leten nee ita liga fali ba situasaun ohin loron ita bele dehan nee realidade ida iha nasaun nee, lider politiku no ukun nain sira hakilar iha palku politiku dehan luta kontra korupsaun maibe korupsaun buras ba bebeik. orgaun soberanu sira hamutuk hari’i komisaun anti korupsaun (CAC), inisiativa furak balun husi membru Parlamentu Nasional hodi halibur an iha instituisaun independente Global Organization of Parlamentarian Against Corruption East Timor (GOPACTL) hodi luta hasoru korupsaun, no iha parte seluk membru legislativa balun husi partidu opozisaun governu fo komfiansa kaer pasta importante iha projetu Zona Espesial Ekonomia Merkadu Sosial (ZEEMS) hodi dezenvolve nasaun no garantia tebes bele hetan retornu ho kuantidade ne’ebe as husi projeitu refere, husi sorin balun grupu gravata metan balun halo festa kua kek no loke sampanha hodi dehan buat ita deit mak ukun nee diak hela sa.

Knar CAC atu kombate KKN (Koropsaun, Koluzaun, Nepotismu) nee grasa serbisu ida ne’ebe todan no boot tebes, savi susesu kombate KKN pasu positivu ida lori nasaun no povu sai husi moris frajilidade nia laran. Timor leste nasaun ida ne’ebe foin independensia ho nune’e atu kombate krime korupsaun presija orgaun soberanu sira no sidadaun hotu nia kontribuisaun hodi kontrolu halo prevensaun ba aktu sira nee. Hare didiak problema krime korupsaun ne’ebe sempre hatudu kuantidade ne’ebe sae kada loron, fulan no tinan, pergunta boot ba ita mak tanba sa iha Komisaun Anti Korupsaun (CAC) no instituisaun independenti Global Organization of Parlamentararian Against Corruption East Timor (GOPACTL) maibe krime korupsaun aumenta buras ba nafatin, nee hatudu katak instituisaun relevante ho membru estadu ladun kopera diak atu kombate korupsaun ka Komisaun Anti Korupsaun ladun iha vontade atu halao investigasaun ba lideransa no membru estadu nian tanba politikamente sira mak ukun no konsidera katak estadu nee sira nian.

Realidade hatudu Orgaun Soberanu sira iha abilidade no vontade diak hodi serbisu hamutuk halo lei anti korupsaun atu nunee bele kombate ka preve aktu korupsaun ne’ebe buras iha rai laran maibe ironia oituan iha implementasaun lideransa husi orgaun soberanu balun nee ladun kopera diak ho justisa no delinkuensia (tingkah laku menyalahi norma dan hukum) hodi hetan salva guarda (defeza) husi membru hotu atu lori autor korupsaun ba hatan iha justisa, ho rajaun katak labale hatan ba krime ne’ebe halo tanba hetan imunidade husi lei inan ka Konstituisaun RDTL, Hare ba korupsaun krime ida ne’ebe extra ordinariu atu kombate tenki uza ho meus extra ordinariu. Hatur as interese commum atu labele estraga nasaun no povu iha futuru ho nune’e hamate ka hakotu abut korupsaun ne’ebe komete husi lideransa estadu, presija mai ho modelu extra ordinariu bele hasai imunidade tuir regimentu ne’ebe iha, tanba imunidade bele konsiente no hakiak koruptores hodi estraga dezenvolvimentu ekonomia nasaun no lori povu ba moris kiak, mukit, terus nia laran. Akontesementu ne’ebe sempre rona ho tilun hare ho matan iha fatin-fatin hanesan, estrada kuak, falta Be mos, mal nutrisaun, edukasaun kualidade laiha no menus recursu humanu, povu hamlaha han fos at (15% broken), aimoruk iha hospital Nasional no Referal inklui postu saude menus, dezenvolvimentu marka pasu, problema sira nee hotu kauza husi korupsaun.

Situasaun realistiku nee ita kesi ba konseitu jeral husi korupsaun mak hanesan ema ne’ebe moral laiha, hahalok at no dois foti osan estadu nian hodi hariku an. Moral laiha, hahalok at no dois ho intensaun hakarak riku sempre hili dalan liu husi dalan lalais ka konhesidu ho jalan tol, lift nemak adere an iha partidu politiku no hakbesik an ba maun Bo’ot hodi fo fiar kaer pasta importante ruma iha estadu sai ukun nain, maibe to’o ukun nungka tane as intrese povu ka nasaun nian ‘‘intrese commum’’, importante liu mak oinsa bele riku iha osan, hahalok figura ukun nain hanesan nee fo implikasaun negativu ba ekonomia desenvolvimentu nasaun no hatun diknidade estadu de direitu demokratiku.

Iha matenek nain Jaspan fo nia deskripsaun kona ba korupsaun kobre asuntu sira ne’ebe informal, invalidu, ka mekanismu kona ba manipulasaun ekonomia fo presaun no fahe poder ba malu hodi hetan benefisiu, ne’ebe sai validu ba forru as (tingkatan tinggi) no iha sosiadade hotu nia le’et. tuir Amich Alhumani nia artigu ne’ebe ho titulu Korupsaun Prespektiva Antropologia ho sentidu korupsaun mak hanesan se ema lideransa publiku inemprega (menyalahgunakan) poder ho uza otoridade ba intrese privadu hodi proveitu (manfaat) ekonomia no benefisiu finanseiru husi poder ne’ebe nia halao. Alende definisaun nee iha hanoin balun ne’ebe foti husi IGM. Nurdjana, kona ba matenek nain Partanto ho nia belun Al Barry fo sira nia definisaun husi livru sientifiku Popular mak hanesan korupsaun kobre bosok-ten, inemprega kargu ba intrese privadu no falsifikasaun. Martiman Prodjohamidjojo deskreve nia pontu de vista husi teoria merkadu, korupsaun tuir Jacob Van Klaveren, servidor nasaun (fungsionariu estadu) hanoin edifisiu ka instituisaun hanesan kompanha kontratu komersiu, entaun iha serbisu fatin nia koko atu hetan benefisiu ka lukru ne’ebe barak.

Hakerek nain hakarak akresenta deit katak korupsaun mak hanesan emprega (menggunakan) kompetensia (Atribusi, Delegasi, Mandat) ne’ebe iha ho nunee bele fahe projeitu ba kompanha liu husi assinatura dokumentu sein liu husi tenderijasaun ruma (fahe projeitu ba malu). Iha parte seluk korupsaun mos hanesan ema ne’ebe fo sasin ba ema seluk (koruptor) no koko atu subar faktu hodi lakohi hato’o lia los-los ne’ebe justu iha parenti lei nia oin.

Prekupasaun mai husi sosiadade hotu inklui Religiaun, Civitas Akademiku, Sosiadade sivil, Juventude Anti korupsaun (JAK) kona ba hahalok korupsaun ne’ebe buras no komete husi lideransa, fungsionariu estadu ne’ebe iha poder no forsa hodi ignora lei no justisa. Dejafius barak sempre nasaun hasoru mak poder no lei kekuasaan dan hukum, Abut ka hun husi sira nee hotu tanba ukun nain mai ho terminologia adagium ne’ebe konhesidu “la boche dela lois” ita nia ibun mak lei, karakteristika sira hanesan nee fo informasaun ba ita katak korupsaun iha relasaun ho ukun nain, korupsaun bele hamonu dignidade Estadu de Direitu Demokatiku ida nee iha mundu wainhira ukun nain ukun la bazea ba legalidade no uza poder as liu buat hotu-hotu maibe sistema lideransa ho modelu politika ukun hanesan nee kontradisaun maka’as tebes ho estadu ida nee tanba tuir artigu 1o alinea 1 Konstituisaun RDTL hakerek katak; A Republica Demokcratica de Timor-Leste è um Estado de direito democratico, soberano, indempendente e unitario, baseado na vontade popular e no respeito pela dignidade da pessoa humana. Nee signifika katak estadu ida nee estadu de direitu demokratiku laos estadu de poder. Iha artigu 2o alinea 1-2 Konstituisaun RDTL hakerek A soberania reside no povu, que a exerce nos termos da Constituiҫão. O Estado subordina-se á Constituiҫão e ás leis. Atu hametin ka haforsa liu tan konseitu husi artigu refere iha artigu 67o kona ba “Orgãos soberania”, e artigu 69o Konstituisaun RDTL kona ba ”Principio da separaҫão dos poderes’’. Husi artigu sira nee hotu fo hanoin mai ita katak Timor-leste atu mos husi korupsaun kuandu ukun nain sira iha seridade halao serbisu tuir konseptu estadu de direitu demokratiku no tuir kompetensia ne’ebe konsagra iha lei inan ka lei oan sira seluk, no labele iha intervensaun ba desizaun serbisu husi orgaun soberanu ida ba orgaun sorberanu seluk atu nunee bele respeitu no hatur as prisipiu kona ba haketak poder iha nasaun doben ida nee e.

Ninin ba nee rohan ba nee, hakerek nain husu ho haraik an deskulpa ba le nain sira hotu, karik buat ne’ebe mak mensiona iha leten ladun tama iha le nain sira nia hanoin, hakerek nain mos prontu atu simu kritikas, sujestaun no rekomendasaun ne’ebe mai ho modelu konstruktivu liu husi nomeru kontaktu +67077402406, mak nee deit hato’o:

“Salam Persaudaraan”

Jornal Nacional

Sem comentários: