sábado, 2 de julho de 2016

Agora mak tempu atu hapara impunidade ba krime sira Suharto nian iha Indonesia no Timor-Leste


Celestino Gusmão*

Foin daudaun Indonesia hala’o semináriu kona-ba tinan 50 liubá no eventu violentu sira-ne’ebé fó kbiit ba Jenerál Suharto. Laiha rezultadu semináriu ne’e tanba defensór ditadór nega akontesimentu masakre sira, no ataka sira-ne’ebé hakarak Indonesia bele hasoru ninia istória violentu.

Trajédia tinan 1965-1966 nudár parte husi istória naruk ho masakre husi militár Indonézia. Nu’udár Timoroan, ami hatene di’ak tebes brutalidade rejime ditadór Suharto nian. Ha’u moris depois Indonézia invade ami-nia rai iha 1975, maibé ha’u sai boot iha okupasaun nia okos. Nu’udár labarik to’o joven, ha’u haree militár Indonézia ameasa no abuza joven ne’ebé sira deskonfia suporta independénsia Timor-Leste nian. Ami enfrenta diretamente hahalok kruél iha-ne’ebé de’it: tropas Suharto nian kaer joven iha uma, eskola ka iha dalan no barak ami nunka haree fali. Ha’u la bele halo buat ida bainhira iha Marsu 1999, ha’u haree militár sira tiru mate ha’u-nia primu Luis Gusmaõ Pereira iha basar públiku Triloedae-Laga.

Durante tinan 1965-1966, militár Indonézia ho nia milisia sira halo masakre barak kontra sira-ne’ebé militár deskonfia fó apoiu ba Partidu Komunizmu Indonézia (PKI). Amnesty Internasionál temi katak entre ema rihun atus lima to’o ema millaun ida mak lakon nia vida. Ema seluk hetan tortura no pena prizaun, balun ba tempu naruk. Sira-nia membru família barak la bele hetan serbisu ka estuda. Barak lahó opsaun seluk, hela hamutuk ho ohodór sira, hanesan ita bele haree iha filme dokumentáriu rua: Jagal no Senyap.

Dala barak, ta’uk ba komunizmu tempu Funu Malirin sai justifikasaun ba Estadus Unidus Amérika (EUA) suporta intervensaun militár kontra governu ida-ne’ebé lidera liuhosi prosesu demokrátiku. Sukarno, Prezidente dahuluk Indonézia, no Prezidente molok Suharto, hala’o nia programa polítika sira-ne’ebé liga ho justisa sosiál no justisa ekonómiku ida-ne’ebé fiar iha podér Povu nian no ida-ne’ebé hetan suporta husi PKI no grupu seseluk tan. Sukarno nu’udár fundadór Movimentu Naun-Aliadu ne’ebé hamriik ketak husi parte sira iha Funu Malirin. Governu EUA konsidera Indonézia independente liu; nune’e EUA suporta Suharto nia golpe no louva masakre sira.

Tinan 10 depois, Suharto buka no hetan suporta polítika no militár husi EUA hodi lansa invazaun no okupasaun ilegál iha Timor-Leste. Besik ema na’in-200.000 maka mate, no EUA fó suporta militár no polítika maka’as ba Indonézia. Tuir Komisaun Rekonsiliasaun CAVR nia relatóriu Chega!, durante tinan 24, iha krime kontra umanidade barak, inklui masakre, violasaun, tortura, no halakon forzadu. Ema barak mate hamlaha tanba militár blokeia direitu asesu ba ai han adekuadu. Tuir dokumentu ofisiál balun ne’ebé ami hetan lee, governu EUA konsiente katak invazaun no okupasaun militár Indonézia ne’e ilegál, maibé governu EUA kontinua fornese apoiu militár ne’ebé sira hatene atu uza kontra povo Timor-Leste. 


Justisa no akontabilidade ba jenosídiu no krime kontra umanidade 

Sobrevivente, família vítima, no ativista direitus umanus sira halo esforsu barak ona atu hetan justisa no akontabilidade ba krime kontra umanidade durante tinan 1965-1966. Maski progresu demokrasia fó nia naroman iha Indonézia ho Prezidente Repúblika Sr. Joko Widodo nia lideransa maibé justisa no akontabilidade kontinua dook husi espetativa sira ne’ebé buka. Prezidente Widodo halo esforsu hodi hetan akontabilidade ba violasaun direitus umanus durante tempu Suharto, maibé hetan dezafiu boot husi membru sira iha ninia governu rasik.


Depois ami-nia vota ba independénsia iha tinan 1999, hahú ona prosesu akontabilidade balu ba krime sira-ne’ebé akontese iha Timor-Leste, maibé julga de’it ajudante militár Timoroan sira iha tribunal no sira hetan pena prizaun minimal liu. Autór prinsipál sira ne’ebé sai arkitetu ba krime sira kontinua la’o livre iha Indonézia, to’o balun sei iha kbiit polítiku nasaun nia. Balun sai kandidadu ba Prezidente Indonézia. Maski lider polítiku barak hakarak ignora, povu Timor-Leste no ativista direitus umanus sira iha mundu kontinua dudu no ezije akontabildade no justisa.

Korrente impunidade kontinua metin iha Indonézia no iha Estadus Unidus Amérika. Ulun boot sira Estadus Unidus nian, ne’ebé uluk suporta krime kontra umanidade sira iha Indonesia no parte seluk, kontinua sees an husi prosesu responsabilizasaun no julgamentu. EUA no Indonézia sempre reklama an nudár nasaun demokrátiku ne’ebé fiar ba suprema lei nia maibé sei resiste kontra akontabilidade ba sira-nia ema.

Asuntu agora nian la’ós de’it kona-ba pasadu. Forsa militár Indonézia kontinua halo krime sira iha Papua Osidentál no fatin seluk iha Indonézia. Iha fulan hirak ne’e, militár Indonézia kaer rihun-rahun ema Papua Osidentál bainhira sira halo demonstrasaun ba direitu auto-determinasaun. Aktivista Indonézia sira hetan intimidasaun oin-oin husi estadu no militár bainhira ko’alia kona-ba masakre no krime grave husi pasadu. Nu’udár ezemplu, iha fulan-outubru tinan kotuk, autoridade seguransa sira hapara sesaun sira kona-ba massakre 1965 iha festival hakerek nian iha Bali. Eventu sira atu haree filme balu kona ba 1965, inklui Senyap, hetan ataka.

Hamutuk, ita bele hapara impunidade. Primeiru, Estadus Unidus no Indonézia tenke loke sira-nia dokumentu hotu ligadu ba krime sira husi tinan 1965-1966 no 1975-1999. Aprezenta lia loos mak nesesariu hodi bele hetan justisa no akontabilidade loloos ba krime grave sira-ne’e.

Chega! rekomenda atu nasaun sira hanesan Estadus Unidus - ne’ebé fó armas no formasaun ba militár Indonézia - atu fornese reparasaun ba Povu Timor-Leste. EUA hatene momoos katak sira-nia apoiu militár - inklui aviaun funu to’o kilat M-16 - sei oho no realiza krime grave kontra ema inosente rihun-rahun.

Tanba Indonézia hatudu ona sira-nia sistema judisiál la independente no labele julga sira-nia ofisiál rasik, tribunal internasionál sira sei presiza hodi lori sira-ne’ebé responsabel ba krime 1965-1966 no krime sira iha Timor-Leste husi 1975-1999 ba justisa.

Tinan 50 nonook no oprimidu ona. Labele kontinua tan nune’e. Hapara sikulu impunidade.

*Celestino Gusmao iha ETAN - LEE MOS IN INGLEZ or BAHASA

*Membru ANTI (Alianza Nasionál ba Tribunál Internasionál) no Staf, La’o Hamutuk, Institutu ba Analiza no Monitor Dezenvolvimentu iha Timor-Leste

Sem comentários: