sábado, 29 de outubro de 2016

Timor-Leste kondekora Jorge Sampaio ho Mário Soares


Timor-Leste, horisehik fó ona kondekorasaun ho Grande Colar da “Ordem de Timor-Leste”, ba eis-Prezidente portugés Mário Soares ho Jorge Sampaio, hanesan “rekoñesimentu bot” ba “solidariedade nomós apoiu ativu” ba luta ukun-aan nian, tuir Taur Matan Ruak fó sai iha Lisboa. 

Taur Matan Ruak, agradese "ba rekoñesimentu bot ba umanismu, espresaun solidariedade barak nomós apoiu ativu ne’ebé maka [Soares e Sampaio], fó durante tinan barak, ba luta liberdade, auodeterminasaun no independénsia Timor-Leste nian".

"Sira na’in rua fó kontribuisaun importante atu Timor-Leste moris livre no ba mos amizade fraternal entre timor-oan ho portugés-oan sira", dehan xefe Estadu Taur Matan Ruak, hafoin entrega tiha kondekorasaun ba eis-Prezidente Jorge Sampaio ho João Soares, ne’ebé reprezenta ninia aman, eis-xefe Estadu Mário Soares.

Taur Matan Ruak hatutan mos kona-ba papel portugés-oan sira nian, ba problema independénsia timor-oan nian sira. "Imi-ninia solidariedade hanesan solidariedade jenuína ida hosi povu irmaun.

Portugés barak maka konsidera ka haree luta hosi povu Timór, hanesan mos sira-nian. Sira halo parte ativamente ba ih inisiativa rezisténsia nian, apoia ami-ninia refujiadu sira no jerál liu maka timor-oan sira exiladu. Kazu barak liu maka, asumi papel importante hodi fó sai no promove problema Timór nian", nia dehan.

Prezidente mos dehan katak eleisaun hosi António Guterres nu’udar sekretáriu jerál Nasoins Unidas, nia sente haksolok tebes“.

"Ida ne’e hanesan vitória ba Estadu-membru ONU nomós ita-ninia sivilizasaun, maibe espsiál liu ba povu portugés, baa mi timor-oan no ba mos CPLP (Komunidade Nasaun Lian Portugés) ho sira ne’ebé luta ona ba dame no lia-los”, nia hatutan tan.

Ikus liu, Taur Matan Ruak hato’o agradesimentu ba "ba Portugal no ba mos portugés-oan sira, relasiona ho solidariedade ne’ebé sira fó iha pasadu nomós iha prezente".

"Ida ne’e maka ohin loron sai ona hanesan asisténsia importante ne’ebé portugés-oan sira fó ba timor-oan-ninia esforsu hodi dezenvolve institusionál nomós halo dezenvolvimentu ekonómika ho sosiál.

Apoiu ne’ebé Portugal fó, sei kontinua sai buat ne’ebé importante ba ami", nia garante. Kon-ba ne’e maka Jorge Sampaio haktuir hikas ba iha "relasionamentu especial, partikular ne’ebé hametin nasaun rua, koresponde ba amizade sólida no afetu bot ne’ebé liga povu portugés ho povu timor-oan sira".

Eis-Prezidente ne’e dehan katak, durante sira-ninia mandatu iha Belém (1996-2006), luta "intransijentemente ba ezersísiu livre no demokrátika hosi diretu ba autodeterminasaun Timor-Leste nian".

"Ha’u halo ida ne’e, la’os bazeia de’it ba Konstituisaun portugés nian, ba iha dever polítika ne’ebé ha’u simu nomós kompromisu solene ba vínkulu indestrutível ne’ebé hametin Portugal ba timor-oan sira, maibé hatudu mos solidariedade ba povu timor-oan sira-ninia rezisténsia hasoru opresaun brutal”, nia hatutan tan.

Sampaio hatutan tan katak, hafoin “sira-ninia luta, povu Timór konsege hetan duni direitu ba futuru, futuru dame nian ida, demokrasia, liberdade, justisa no progresu ekonómika no sosiál ba komunidade tomak”.

Iha serimónia ne’e, konta mo prezensa hosi prémiu Nobel da Paz Ximenes Belo (1996) ho prezidente Asembleia Repúblika Portugal, Eduardo Ferro Rodrigues.

Prezidente Taur entrega mos medulla hosi "Ordem de Timor-Leste" ba Pascoela Barreto dos Santos, ba major-jenerál Arnaldo José Ribeiro da Cruz, ba Arnold S. Kohen, ba Carlos Eduardo de Medeiros Gaspar ho Amílcar Rodrigues Dias, no distingi mos títulu póstumu, ho insígnia hosi "Ordem de Timor-Leste", ba Eugénio da Silva, Francisco Pinto Boavida ho Maurício Pereira.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: