sábado, 29 de outubro de 2016

Timor-oan sira bá vota hodi hili xefe lokál iha suku 442


Timor-oan sira desde dader, bá ona iha fatin urna nian no forma ho liña naruk, hodi hili sira-ninia líder lokál foun, maski nune’e ba loron ohin situsaun hakmatek liu, relasiona ho feriadu ba semana oin nian. 

Tanba, komemorasaun relijiozu iha Timor-Leste, sei hahú iha tersa no kuarta-feira oin, maka halo ema barak fila hikas bá sira-ninia distritu, tanba ne’e maka ladun iha movimentu.

Iha fatin votu hothotu, hanesan mos Lusa haree, eleitór barak maka forma, no hosi posesu refere ita bele haree liu hosi símbolu ida: ema ne’ebé ninia-liman iha ona tinta roxu, siknifika katak ema ne’e vota ona.

Rui Maria de Araújo, xefe Governu mos halo parte iha liña naruk, bainhira nia bá vota iha Eskola Bázika Sentrál Bidau, aldeia Bedik, suku Bidau Acadiru Hun, subdistritu Nain Feto, parte orientál kapitál, ho eleitór besik 900.

Maski hela iha rezidénsia ofisiál, bairu Farol, maibe Rui Maria de Araújo bá vota fali iha eskola hosi ninia aldeia, ne’ebé ho kandidatu ba xefe suku na’in tolu, xefe aldeia tolu no delegadu ho delegada na’in neen.

“Hau fi’ar katak ema sei aumenta barak liu tan. Ha’u haleu ona fatin barak iha sidade laran no ha’u haree ema barak maka forma hodi fó sira-ninia votu. Ne’e sinál di’ak ida, tanba prosesu demokratiku iha nivel komunidade nia let, kontinua manten”, nia esplika ba Lusa.

Primeiru ministru hatutan tan katak eleisaun ne’eb´hala’o hosi prosesu deskonsentrasaun administrativa, ho votu lokal sei sai hanesan responsabilidade hosi konsellu suku, hamutuk ho apoiu hosi Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) nomós supervizaun hosi Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE).

“Hanesan teste dahuluk hafoin entrega poder delegadu nian ba munisipiu sira, hosi sira ne’e maka bele organiza eleisaun ba nivel komunitária”, nia hatutan tan.

Rui Araújo ko’alia kona-ba “fenómenu foun" hosi aprezentasaun kandidatu feto no foin-sa’e sira ba kargu líder lokal nian, “ne’e hanesan sinál di’ak, tanba joven sira halo parte ba iha prosesu partisipasaun demokrátika”.

"Kandidatura la’os de’it hosi partidu polítika, maski iha kandidatu balun afiliadu ba partidu polítika. Ho dalan di’ak, partidu polítiku sira fó ona korajen ba ninia militante hodi vota, maibé laiha simbolojia no ida ne’e pozitivu, liu-liu atu lapartidariza liu ba iha prosesu ne’e, maibe hala’i liu ba iha sentidu komunidade nomós lahamosu divizaun polítika”, nia dehan.

Luis Caldeira Martins, atuál xefe aldeia no hanesan mos kandidatu ida hosi sira na’in tolu, esplika ba Lusa katak, bainhira urna loke iha tuku 07:00 oras lokal, ema barak maka mai hahú forma ona.

Fila ne’e mos akontese iha fatin votu seluk ne’ebé tau iha eskola ka infraestrutura públika seluk, hanesan iha Aldeia 05, suku Mascarenhas, besik ho eis-kuartel militar indonézia, ne’ebé maka eleitór sira sei hili kandidatu hitu.

Nune’e mos iha fatin votasaun ne’ebé tau iha eskina hosi rua Caju Laran ho Tuana Laran, besik katedrál nian, ne’ebé ema forma sai to’o iha Estrada nomós fain la’o ain nian.

Iha Campo Alor, besik ho meskita Dili, ne’ebé eleitór sira tenke hili ema id hosi na’in tolu, inklui, Alcina Carvalho dos Santos, ho idade 48, ne’ebé esplika ba Lusa katak, karik nia maka eleita hanesan xefe lokal, “nia hakarak halibur komunidade sira no hato’o planu ba dezenvolvimentu suku nian".

Suku ne’e inklui mos aldeia tolu (Aitarak Laran, Hamahon ho Rai Laran) nomós abranje zona hosi embaixada oioin. Alcina dos Santos esplika katak problema bot maka laiha bee mos.

"Feto sira tenke halo parte, a futuru suku no ba mos ita-ninia komunidade. Karik ha’u eleita, ha’u hakarak serbisu hamutuk ho povu, kolabora ho sira no hadia ami-ninia kondisaun moris”, nia esplika.

Urna iha fatin hothotu, sei taka iha tuku 15:00 no tuir planu, aban maka sei tau hamutuk iha Konsellu suku hodi halo apuramentu ba rezultadu ikus, maski nune’e prosesu refere ladauk remata.

Iha suku hothotu sei lahala’o segunda volta, tanba iha 9-novembru hala’o reuniaun Konsellu Suku, hodi foti Lian-na´in, (autoridade tradisionál) nomós hili reprezentate juventude ba iha Konsellu Suku.

Karik iha segunda volta ba eleisaun xefe Suku, Lia-na’in nomós Reprezentante Juventude ba Konsellu Suku, maka sei hala’o iha 24-novembru.

Hosi ema 2.071, inklui feto 319 maka kandidata-aan ba eleisaun autoridade lokál no tradisionál hosi suku 442 iha teritóriu laran, tuir dadus hosi Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE).

Eleitór besik rihun 720 maka eskolla responsável ba suku 442 (hanesan fraguezia), ho estrutura haat: Konsellu Suku, xefe suku, Asembleia Aldeia no xefe Aldeia.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: