domingo, 12 de novembro de 2017

Parabéns Juventude Timor-Leste

DILI, (TATOLI) - Prezidente da Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo fó parabéns ba Juventude Timor-Leste ba komemorasaun loron nasionál juventude ba dala XII no fó omenajen ba komemorasaun loron masakre Santa Cruz ba dala  XXVI.

Deklarasaun Prezidente da Repúblika ne’e Tatoli asesu hosi facebook ofisial “Presidência da República Democrático de Timor-Leste,” foin oras ida liu ba ne’e.

Xefe do estadu ne’e haktuir katak, “horiuluk, iha tempu masakre Santa Cruz, luta ba hadi’a kondisaun moris signifika luta ba liberdade no independénsia.”

Ohin loron, “Ita restaura ona independénsia, ita nia luta ba hadi’a kondisaun moris signifika hametin dame hodi dezenvolve beibeik ita nia rain no ita nia kondisaun moris loron-loron nian.

Antes ne’e iha diskursu prezidente da repúblika iha segundu kongresu comite de Novembru, Lu Olo dehan, Espíritu nasionalista, domin ba ita-nia povu no ba ita-nia nasaun mak lori joven sira la ta’uk see-an ba mate iha loron sakrifísiu 12 Novembru 1991, iha lurón Dili nian no iha rate Santa Cruz. Saldu ladi’ak hosi loron sakrifísiu no loron istóriku ida ne’e, mak ita-nia joven liu atus rua mate, barak hetan kanek no barak lakon to’o ohin loron. Biar iha konsekuénsia todan tebes ba família sira.


No ba povu no estadu Timor-Leste tomak, masakre Dili halo ita-nia luta avansa liután tanba hosi loron ne’e ba oin, mak komunidade internasionál fó liután atensaun ba ita-nia luta libertasaun nasionál. Hafoin masakre Dili mak ema barak foin hahú loke matan katak povu Timor-Leste hamriik organizadu no determinadu atu UKUN RASIK AN.

Importante fó-hanoin mós ohin katak rekoñesimentu internasionál ida ne’e la akontese se ita la iha belun brane balun hamutuk ho ita. Ida mak Max Stahl ne’ebé brane filma masakre 12 Novembru no halo no fahe filme ida kona-ba ita-nia istória luta libertasaun; Saskia Kouwenberg, jornalista holandeza ne’ebé arriska-an lori sai filme Max Stahl nian ba rai liur. Kamal Bamadhaj ne’ebé la tauk marxa ho ita-nia joven sira no hetan tiru no mate; Amy Goodman, Allan Nairn no Russel Anderson, ne’ebé marxa mós hamutuk ho ita-nia ema no lori ba rai barak, mensájen joven sira-nian, iha 12 Novembru 1991.

Belun barak seluk, sura rohan laek, hosi ita-nia rede internasionál solidariedade, iha rai oinoin, hatutan babeibeik asaun organizada joven sira-nian, iha 12 Novembru 1991.

Hosi hahalok sira ne’e hotu, mak husi 12 Novembru 1991, movimentu solidariedade internasionál mós haforsa babeibeik no liu tiha tinan ualo, ita hetan UKUN RASIK AN, liuhosi referendu ka konsulta popular. Ba solidariedade internasionál iha tempu difísil ida ne’e, ha’u husu SALVA DE PALMAS husi konferensista sira hotu.

Ita UKUN AN ONA tinan sanulu resin lima. Ita hasoru dezafiu oioin iha tinan sanulu resin lima nia laran. Dezafiu sira ne’e halo parte vida ita hotu nian, povu nian, estadu tomak nian. Ho orgullu mak ha’u dehan katak ita konsege hakat dezafiu ne’ebé de’it. Tanbasá? Tanba ita tau hamutuk ita-nia neon no matenek, atu serví ita-nia Nasaun no ita-nia Povu.

“Ha’u fiar katak hakarak ida ne’e sei la husik monu espíritu sakrifísiu matebian sira nian ba rai ida ne’e. Hamutuk ita bele haburas rai ida ne’e atu hadi’a babeibeik povu tomak ninia moris ohin loron no aban bairua.”

“Ha’u fiar katak Juventude Lorico Asuwa’in, namkari iha Timor-Leste tomak, sei kaer metin nafatin espíritu nasionalista ne’ebé hametin ita, nu’ udar Povu ida ho hakarak ida de’it: ITA BELE UKUN RASIK-AN, UKUN HO DOMIN NO RESPEITU BA MALU, UKUN BA MORIS DIAK POVU NIAN.” Xefe estadu enkoraja.

Ekipa Redasaun

Foto: Prezidente da Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo

Sem comentários: