quinta-feira, 14 de junho de 2018

Ramos-Horta dezafia Casa de Portugal hodi apoia fortalesimentu ba portugés iha Timor-Leste


Eis-Prezidente Repúblika timoroan dezafia Casa de Portugal iha Timor-Leste, aprezenta ona ofisialmente ba públiku, iha loron-domingu, hodi asosia ba esforsu sira hosi Governu timoroan no ba apoiu hosi Governu portugés hodi hametin lian luzu iha nasaun. 

"Casa de Portugal sei apoia esforsu sira hosi Governu timoroan no Governu portugés hodi aumenta lian portugés. Portugés la lakon iha Timor maibé hahú lakon ona. Iha tinan 1975 kuaze laiha lian portugés no ohin loron estatístika ofisial sira hatudu katak 23% ko'alia portugés", nia hatutan.

José Ramos-Horta ko'alia iha asaun aprezentasaun públiku hosi Casa de Portugal Timor-Leste nian, ne'ebé akontese iha loron-domingu iha Sentru Kultural hosi Embaixada Portugal nian iha Díli, fatin ne'ebé simu, temporáriu, asosiasaun portugeza dahuluk iha Timor-Leste.

Serimónia marka hosi asinatura ba adezaun formal hosi fundador dahuluk na'in 25 ba asosiasaun, entre sira maka José Ramos-Horta rasik.

Ba Nobel Dame nian asosiasaun foun bele ajuda esforsu, ne'ebé tenki hanesan "hamutuk" hasoru "avansu" hosi Indonézia, nasaun viziñu ne'ebé iha estasaun televizaun hamutuk 100 resin, estasaun rádiu hamutuk rihun resin no imprensa eskritu barak, ho konteúdu barak ne'ebé maka to'o iha Timor-Leste.

"Imajina avansu ne'ebé akontese iha ne'e hosi buat ne'ebé mai hosi Indonézia. Ita iha situasaun fraku no vulnerável ida duké Guiné-Bissau bainhira ko'alia influénsia hosi lian fransés", hatete hosi eis-xefe Estadu no atual ministru Estadu nian.

"Iha Timor-Leste ami iha frakeza ne'e. Ema sira la aprende lian ida tanba saudozismu ka tanba romantizmu, aprende tanba nesesidade no nesesidade interna hosi komunikasaun", nia konsidera.

Ramos-Horta defende ona katak Governu timoroan tenki aumenta esforsu sira iha área ne'e hodi obriga, hanesan ezemplu, ba embaixada sira hodi haruka de'it mensajen sira ba ezekutivu ho lian portugés ka lian tétun, lian ofisial rua.

Fernando Figueiredo, prezidente hosi diresaun Casa de Portugal, fó sai kona-ba objetivu sira ho estatutu sira hosi asosiasaun.

Lahó final lukrativu no kria hosi grupu dahuluk ida ho ema na'in 25, asosiasaun foun mosu, haktuir hosi nia estatutu sira, hodi haree ba "prezervasaun hosi identidade hosi komunidade no nia patrimóniu kultural, liuliu lian ho kultura portugeza sira", no kontribui ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

Objetivu seluk maka asosiasaun bele sai hanesan "interlokutor privilijeadu ida hodi buka solusaun ba problema espesífiku sira ne'ebé afeta komunidade portugeza iha Timor-Leste".
Promove solidariedade iha komunidade portugeza ho hametin relasaun sira ho komunidade sira hanesan objetivu sira seluk hosi asosiasaun, ne'ebé hakarak harii mós núkleu hosi asaun kultural ho formasaun nian.

Objetivu dahuluk ida hosi asosiasaun maka hetan sede ida hodi dezenvolve sira nia atividade, Ramos-Horta sujere uzu hosi edifísiu hosi antigu Sporting Clube de Timor ne'ebé mamuk durante dékada barak nia laran, lokaliza iha Embaixada Portugal nian iha Díli nia sorin.
"Iha entuziasta timoroan balun ne'ebé maka reklama ezisténsia hosi Sporting. Maibé la ezisti. Ha'u nia maluk sira laiha sapatilla ida", Ramos-Horta hatete.

"Ita bele ko'alia ho di'ak ho sira no haree oinsá bele uza hanesan Casa de Portugal. Mai ita halo ne'e no hafoin ne'e hetan ema ne'ebé iha osan iha Timor-Leste ne'ebé bele ajuda iha obra sira hodi halo Casa de Portugal", afirma hosi Ramos-Horta.

Intervensaun ne'ebé halo iha serimónia, José Pedro Machado Vieira, embaixador Portugal nian iha Díli no ne'ebé sai, iha loron-domingu, hanesan sósiu honoráriu dahuluk hosi Casa de Portugal, le ona parte balun hosi karta ida ne'ebé haruka hosi sekretáriu Estadu Komunidade Portugal nian, José Luís Carneiro.

Karta felisita inisiativu ne'ebé konsidera "hanesan espresaun ida vitalidade nian, dinamizmu ho kapasidade hosi mobilizasaun" hosi diáspora portugeza.

Diplomata defende ona esforsu ida hodi envolve joven sira iha asosiasaun ne'ebé tenki buka "komplementaridade sira" no adapta ba realidade hosi komunidade portugeza iha Díli - besik ema rihun resin, haktuir hosi rejistu konsular nian.

Komunidade ida ne'ebé "iha beibeik renovasaun" ho barak maka hela de'it durante períudu badak ida.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: