sexta-feira, 27 de abril de 2018

Mari Alkatiri: Atake sira kampãna nian hanesan tentativa hodi hatudu aan iha istória


Líder Fretilin nian, iha Governu Timor-Leste nian, afirma ona, iha loron-kuarta, katak atake sira ne'ebé maka hetan durante kampaña ba eleisaun antesipadu loron 12 Maiu hanesan tentativa hodi "hatudu aan iha istória" no nia sei la hatán.

"Hanesan tentativa ida hodi hatudu aan iha istória, hodi afirma kultu personalidade nian. Ne'e la'ós de'it agora nian, tentativa hodi oho Fretilin no Falintil sira ne'ebé hanesan kapital simbóliku sira hosi rezisténsia, hodi sai hanesan kultu hosi personalidade", afirma hosi Mari Alkatiri, sekretáriu-jeral Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) nian.

Alkatiri refere nune'e ba krítika oioin ne'ebé maka marka nafatin parte balun kampaña nian, hodi insisti katak la hatán ba "insultu sira" no hakarak esplika ba eleitoradu sira programa hosi partidu nian.

"Laiha troka insultu sira tanba ha'u la insulta ema ida. Insultu iha sentidu ida de'it. Ha'u la halo kampaña kontra ema ida, ha'u halo kampaña hodi hasai povu hosi kiak no hosi kiak maka'as ne'ebé maka ezisti. Ne'e hanesan kampaña úniku", nia afirma.

Líder ho militante sira hosi Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), inklui Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak, marka nafatin parte balun hosi sira nia diskursu ho krítika maka'as hasoru Fretilin, hasoru eis-Prezidente no atual ministru, José Ramos-Horta ho Mari Alkatiri.

Komentáriu barak refere ba pasadu hosi luta kontra okupasaun indonéziu no ba independénsia Timor-Leste nian, ho tentativa hosi dirijente balun hodi politiza frente oioin hosi rezisténsia: armada, klandestina ho diplomátika.

"Ema sira hakarak hatudu aan hodi oho ema sira seluk ba dala rua ka ba dala uluk tanba hatene katak la konsege hatudu aan bainhira la oho ema seluk, klaru iha sentidu figuradu. Maibé tenki hatene mós katak sira sei la konsege", nia afirma.

Hatán kona-ba regresu hosi José Ramos-Horta ba partidu - halo ativa kampaña ho Fretilin - Alkatiri hatete katak lori "konsiénsia nasional ida, hosi nasaun tomak, katak to'o ona tempu halo justisa, katak la husik ema ida afirma aan nu'udar nasaun nia na'in".

O hakiduk ba pasadu, hodi repete rekoñesimentu ba sira ne'ebé luta ona iha ai-laran, maibé insisti katak tanba Fretilin maka harii rede klandestina nasional ne'ebé apoia funu-na'in sira no lasu sira ho rede esterna.

"Bainhira populasaun sira iha zona okupadu sira, hafoin tinan 1981, 1982, 1983 organiza ona no harii ona frente klandestina, hodi serve baze apoiu ba Falintil ho trampolim informasaun nian ba exterior, ne'e tanba ema sira ne'e hetan edukasaun patriótiku maka'as ida durante tinan tolu iha zona sira ne'ebé kontrola hosi Fretilin. La'ós mosu hosi oin furak hosi A, B ka C nian", nia hatete.

"Funu-na'in sira bainhira hetan perseguisaun iha foho sira hetan tulun iha populasaun sira. Iha ona tinan 1990, Xanana hakerek karta ida mai ami hodi hatete: "ema indonéziu sira husu ba Fretilin katak haree Fretilin no Fretilin hatán katak la haree Fretilin", nia esplika.

Maski hanesan importante ba nasaun hodi hakerek nia istória, Alkatiri la konkorda katak ne'e hanesan hodi halo kampaña, bainhira iha pozisaun radikal sira ne'ebé ema ida-idak hakarak manán "no halo istória falsu".

"Ha'u laiha interese ida. Ha'u halo ona ha'u nia serbisu. Iha limitasaun sira nia laran ne'ebé maka ami iha. No ha'u hanoin katak kumpri ha'u nia misaun. Maibé ha'u la deklara aan nu'udar asuwa'in. Ema ida-idak halo nia serbisu no hamutuk maka ita bele lori nasaun hodi restaura independénsia", nia afirma.

"Buat hotu ne'ebé ha'u halo ona bele lori, hatete hanesan imi nian. Maibé buat ne'ebé ha'u seidauk halo pertense de'it mai ha'u, tanba sai hosi ha'u nia hanoin, hosi ha'u nia fuan", nia hatete.

Kona-ba eleisaun sira, nia insisti katak Fretilin "sai forte liután duké iha tinan 2017", ho organizasaun sira ne'ebé haketak malu fila fali ba partidu no vantajen matemátika ho baze AMP nian - partidu tolu hamutuk hetan ona votu rihun 85 duké Fretilin - sei muda.

"Koligasaun ne'e hanesan hodi hamenus la'ós hodi aumenta, tanba hanesan kontra natureza. Laiha vantajen. Tanba ne'e maka ha'u hatete nafatin ba sira katak sira dansa ho [deputadu] na'in 35 iha salaun [Parlamentu Nasional] no ami sei kanta ho dansa ho povu", nia hatete.

AMP harii hosi partidu tolu opozisaun nian - CNRT, PLP ho KHUNTO - ne'ebé hamutuk kontrola fatin 35 hosi fatin 60 iha parlamentu no blokeia ona programa ho orsamentu Governu nian.

"Sira loron-loron tuun nafatin, tanba halo reasaun ho dalan emosional, ladún rasional. Ha'u hein katak sei para iha ne'ebá, tanba se la'e, prejudika sira. Liuliu ba figura sira hanesan Xanana ho Taur Matan Ruak ne'ebé hanesan figura importante luta nian, hanesan patrimóniu luta nian. No ha'u la nega knaar hosi ema ida nian iha istória luta nian", nia afirma.

No hatudu konviktu katak aliansa entre Fretilin ho PD, iha Governu atual, sei kontinua hafoin eleisaun, hodi rejeita saida maka ema hatete katak partidu ne'ebé lidera hosi Mariano Sabino karik sei apoia lalais ezekutivu ida ne'ebé lidera hosi Xanana Gusmão.

Nia hatete katak PD hanesan "partidu ida futuru nian", lakohi repete "frakasu" hosi Governasaun ho CNRT no iha Fretilin hanesan "aliansa metin ida" ne'ebé sei permiti atu "partidu rua sei mantén ho abut iha povu".

"CNRT lahó Xanana sei la ezisti. PD lakon ona nia líder maibé mantén nafatin, sira hatudu ona. Fretilin, hanesan parte hosi istória, kultura Fretilin nian maka monu ida no mosu ida seluk", nia hatete.

Eleisaun lejislativu hala'o iha loron 12 Maiu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: