quarta-feira, 25 de abril de 2018

Republikanu timoroan sira hakarak harii uma rihun 60

Líder hosi Partidu Republikanu (PR) timoroan, João Saldanha, halo ona konta sira: bainhira manán lejislativu antesipadu iha loron 12 Maiu sei haruka dolar millaun 400 durante tinan lima hodi harii uma "dignu" hamutuk rihun 60 iha teritóriu tomak Timor-Leste nian.

Iha 2017, partidu harii ona uma dahuluk, "Uma Moris Diak", Uma Prosperidade nian, iha fatin ki'ik ida ne'ebé besik tebes ho igreja foun iha Bekora, sentru kultu boot ida ne'ebé maka harii daudaun iha Timor-Leste.

"Ami hakarak ajuda ema sira ne'ebé ladún iha kapasidade hodi iha uma dignu ida, ho kuartu rua, sala ida, dapur ho hariis-fatin, ne'ebé bele hela ema na'in lima to'o na'in neen", nia esplika ba Lusa antes partisipa iha enkontru ki'ik ida iha resintu uma nia oin.
Matemátika hosi projetu "prioritáriu" hosi plataforma PR nian - hetan fatin 14 entre partidu hamutuk 21 ne'ebé maka aprezenta iha lejislativu tinan 2017, ho votu la to'o rihun haat (0,7%) - hanesan ladún klaru.

Uma ida nia folin maka entre dolar rihun hitu to'o rihun sanulu, obra harii postu serbisu hitu durante fulan tolu - no objetivu maka aumenta projetu durante lejislatura tomak.

"Bainhira ami manán eleisaun no ami governa nasaun ne'e, ami sei harii uma rihun 12 iha Timor tomak iha tinan ida nia laran. Iha tinan lima nia laran, planu maka harii uma rihun 60", nia esplika.

Bainhira rona konversa, ho interese maior ka ki'ik, iha públiku ida ne'ebé maka barak liu hanesan joven, entre militante sira, potensial eleitor sira no iha mós observador hosi Komisaun Nasional Eleisaun nian (CNE) ne'ebé maka maka marka prezensa iha asaun ofisial kampaña nian.

Kalendáriu kampaña hosi partidu ho koligasaun ualu ne'ebé hanesan kandidatu ba votu aprova antes ona hodi evita "xoke sira" hosi komísiu sira no buat hotu tenki respeita ho di'ak: kampaña bele halo de'it, pelumenus iha dalan sira, iha oras útil sira.

Iha final loron nian, ho ona loron ne'ebé maka'as tebes, joven balun hatais kamizola partidu nian, ho símbolu matak no mutin hodi dekora bandeira úniku ida ne'ebé maka metin iha ai-hun ida ne'ebé maka hela de'it ai-lolon.

João Saldanha hahú hikas matemátika: ema na'in lima iha uma ida, uma rihun 60, hamutuk ema rihun 300 ne'ebé "bele sai hosi pobreza ba uma dignu ida. Total ne'ebé sei hetan - iha ne'e konta sira hahú la loos oituan - tanba hatete katak "sei iha serbisu rihun 105, durante tinan lima, iha konstrusaun".

"Durante tinan lima, programa ne'e sei kona ema rihun 405, kiak. Bainhira ami jere programa ho dia'k, ami sei presiza orsamentu ida hamutuk millaun 400 durante tinan lima", nia esplika.

To'o loron sira antes kampaña nian, PR halo hela parte hosi koligasaun konkorente ida, Frente Dezenvolvimentu Demokrátiku (FDD) maibé iha dezentendimentu hosi hanoin sira, hosi ajenda no proporsionalidade iha "divizaun" entre partidu lima.

"PR iha ideolojia ida hosi sentru-direita no bainhira ami desidi hamutuk iha FDD, ha'u hakarak atu koligasaun sai hanesan alternativu polítika ida hosi sentru-direita. Sentru-direita hosi nasaun ne'e hanesan la organizadu, buat hotu ne'ebé akontese beibeik maka Estadu rezolve buat hotu, problema tomak", nia esplika.

"Iha potensialidade individual sira no hosi área privadu ne'ebé la organizadu no laiha responsabilidade no mentalidade katak tenki uza potensial ne'e", nia insisti.

Tanba ne'e, PR ba votu mesak, ho esperiénsia hosi asaun eleitoral tolu ne'ebé halo ona partidu muda "tipolojia kampaña nian", husik partidu boot sira no komísiu karuk sira ba enkontru ki'ik sira", "ho proximidade maka'as liu".

"Ita nia kultura polítika iha Timor-Leste hafoin independénsia la'ós sustentável. Ema hotu ba komísiu boot ida tanba iha animasaun, iha kolega ho primu sira, mai hotu no halibur ema rihun ida ka rihun rua. Gasta iha transporte, iha hahán, karau ida ka rua, folin ne'ebé aas tebes, maibé iha votu hosi ema rihun rua ne'e iha de'it ema na'in lima ka sanulu maka vota", nia esplika.

Nia hatete katak to'o ona tempu hodi kombate "mau hais", sira ne'ebé "muda hosi partidu ida ba partidu seluk" ne'ebé hakbesik hosi forsa polítika sira hodi promete lori ema rihun lima ka rihun neen, "sira ne'ebé husu osan no hafoin ne'e lakon: no ne gasta de'it dolar atus lima ka rihun resin".

"Tanba ne'e, ho osan oituan ne'ebé ami agora iha, ami desidi halo fundu kréditu baratu ida. Ema sira hosi PR selu taxa ida 1% no sira ne'ebé la'ós PR selu 1,5%", nia esplika.

Eleisaun iha Timor-Leste akontese iha loron 12 Maiu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: