domingo, 9 de setembro de 2018

Japaun-UNICEF Asina Nota Sistema Rejistu Iha TL


DILI, (TATOLI) – Governu Japaun no Fundu Nasaun Unida ba Labarik (UNICEF-sigla inglés)  asina troka nota atu fortalese sistema rejistu moris universál iha Timor-Leste (TL).

Iha projetu ne’e governu Japaun sei oferese Yen Japaun millaun 273 (maizumenus dolár milliaun 2,5) ba tinan tolu hodi estabelese sistema rejistu moris ida forte iha país ne’e.

“Projetu ne’e ninia objetivu mak aumenta taxa rejistu nasimentu labarik sira ho idade tinan lima ba kraik ho pursentu 80”, dehan embaixadór Japaun, Hiroshi Minami, liuhusi diskursu, iha Kampaun Nasaun Unida Kaikoli, ohin.

Embaixadór ne’e akresenta projetu ne’e inklui komponente oioin hanesan atividade advokasia husi governu, kapasitasaun iha área lokál, atividade sensibilizasaun iha komunidade lokál no empoderamente ba família no labarik sira.

“Objetivu fundamentál husi projetu ne’e mak hadi’a situasaun direitu umanu labarik sira nian iha Timor-Leste liuhusi estabelesimentu sistema rejistu nasimentu universál ida ne’ebé robustu (forte-red)”, dehan diplomata japonés ne’e.

Nia dehan tan governu Japaun iha área prioritáriu tolu iha nia polítika ba Timor-Leste, no projetu ne’e aliña ho área prioritáriu sira ne’e, hadi’a servisu sosiál bázika.

Projetu ne’e diretamente ligadu ho meta Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 16 Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian, sosiedade pasífika, meta ida ne’ebé ninia alvu atu fornese identidade legal ba ema hotu, inklui rejistu nasimentu até 2030.

Espera katak projetu ne’e sei kontribui ba hadi’a edukasaun, objetivu haat no nutrisaun,  meta rua. Alende ne’e projotu ne’e sei iha impaktu signifikativu ba Kobertura Universál Saúde.

Kobertura Universál Saúde mak vizaun ida kuidadu saúde nian ne’ebé mak governu Japaun halo ona advokasia. “Ami fiar katak projetu ne’e sei iha impaktu pozitivu ba setór barak, tanba ne’e mak projetu ne’e presiza koordenasaun multisetoriál”, dehan Hiroshi Minami.

Iha fatin hanesan, reprezentante UNICEF TL, Valerie Taton espresa, apresia governu Japaun nia apoiu ba Dezenvolvimentu Sistema Rejistu Moris Universál Timor-Leste.

Nia rekoñese iha Timor-Leste halo ona progresu signifikante hahú ratifika Konvensaun ONU kona-ba direitu labarik iha 2003. Labarik barak liutan mak tama eskola no hetan asesu ba kuidadu saúde primária di’ak, liliu inklui melloramentu bee moos no saneamentu.

Maske nune’e, tuir reprezentante UNICEF, Valerie Taton, sei iha dezafiu espesialmente iha faze dahuluk labarik nia moris.

Tuir dadus Avaliasaun Demográfiku Saúde (2016) hatudu taxa mortalidade tinan lima mai karaik tuun konstante. Maibé taxa mortalidade infantil ka labarik tinan ida mai karaik nia mate sei aas.

Defaktu, mortalidade labarik tinan lima mai karaik porsentu 73 akontese tinan ida mai karaik.

Ne’e hatudu importánsia atu tau atensaun ba labarik idaidak nia moris no aselera ita-nia esforsu, nune’e labarik liután sei moris liu tinan lima no kompleta sira-nia potensialidade durante idade adultu.

Tanba razaun ne’e, rejistu moris mak pasaporte ba labarik nia moris tuir sira-nia jornada moris ho dignidade. Hanesan rejistu moris iha efeitu multiplikadór ba setór barak, koordenasaun intersektoriál presiza tebes atu atinje rejistu moris universál.

Fundu sira husi governu Japaun sei permite abordajen multi-setoriál no koordenasaun ministeriál iha Ministériu Justisa nia okos. Atividade xave sira inklui intervensaun sira ba polítika advokasia ba harii kapasidade lokál, konsentizasaun komunitária, mós fortalesimentu labarik sira no sira-nia família.

UNICEF Timor-Leste komprometidu servisu besik liután ho parte interesadu sira, liña ministeriál, parseiru dezenvolvimentu no sosiedade sívil inklui labarik sira no foinsa’e sira ba rejistu moris universal.

“Ita-nia esforsu konjunta sira sei kontribui ba ODS 16-pás, justisa no fortalesimentu instituisaun, no halo kompromisu seluk ba labarik sira iha Timor-Leste. Mai ita kaer liman hamutuk ba labarik sira iha Timor-Leste. Ita idaidak iha papel úniku no signifikante atu halo tuir ita-nia objetivu komun”, Valerie Taton akresenta.

Enkuantu, Governu TL reprezenta Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis Akara, hafoin partisipa no asiste direta serimónia ne’e, ba jornalista katak la diskrimina ema ida iha ita-nia rain. Sertifikadu hanesan meius ida.

Iha nia diskursu, Merício Akara hato’o obrigadu no apresiasaun ba governu Japaun no UNICEF ba sira-nia jenerosidade hodi apoiu inisiativa importante ne’e.

“Ha’u fiar katak projetu Dezenvolve Sistema Rejistu Nasimentu ba Labarik Sira no Boa Governasaun iha Timor-Leste bele kria sustantabilidade sistema ne’ebé robustu (forte) ba Nasaun”, dehan Akara.

Entretantu, partisipa asina ne’e reprezente Ministériu Finansa (MF), Ministériu Saúde (MS), akadémiku sira husi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), sosiedade sívil no entidade relevante sira seluk.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Imajen: Asina troka nota fortalese sistema rejistu moris iha TL entre Japaun ho UNICEF. Foto TATOLI: Egas Cristovão

Sem comentários: