quinta-feira, 16 de maio de 2019

Atrazu ho lisensa ba pedreira bele afeta obra timoroan hosi Portu Tibar nian


Responsável sira ba kontrusaun hosi Portu Tibar nian, besik iha kapital timoroan, Díli, admiti ona iha loron-kuarta katak kalendáriu obra nian bele afetadu bainhira la fó lisensa ba pedreira to'o fulan-Jullu, "importante" ba projetu.

"Bainhira kestaun hosi lisensa rezolve to'o fulan-Jullu ami bele aselera hosi kumpri kalendáriu. Maibé, bainhira la'e, bele hanesan komplikadu", hatete ba Lusa hosi jestor konstrusaun Timor Port, Pierre-Louis Sapin, hosi empreza konsesionáriu obra nian, franseza Bolloré.

"Prosesu hala'o hela, maibé sei konklui ida. Hanesan atrazu ida, maibé ami iha hela prazu normal hosi lisensa ambiental sira nian. Ami hatene katak sei demora, la demora hanesan ne'e, maibé agora ami iha prosesu nia laran no ami tenki jere", nia esplika.

Sapin afirma ona katak, antes bele avansa ho prosesu lisensiamentu, presiza identifika pedreira ne'ebé sei uza, tanba iha rekizitu espesífiku sira ba fatuk ne'ebé sei uza iha obra.

Aspetu seluk ne'ebé sei rezolve maka kestaun hosi kais iha pedreira nia oin ne'ebé "sei fasilita tebes transporte fatuk nian" hosi tasi to'o zona portu nian hodi la uza estrada no karega ho deskarega.

"Ha'u la hatene bainhira maka ami sei hetan lisensa ba asuntu ne'e", nia hatete.

Rafael Ribeiro, responsável hosi Timor Port, admiti ona ba Lusa preokupasaun hosi estrutura oioin Governu nian hodi rezolve asuntu, hodi haree katak hanesan obra dahuluk ho nível hanesan ne'e iha Timor-Leste.

"Envolve ministériu tolu ka haat, nune'e presiza kordenasaun di'ak. Ne'e dalabarak demora organiza buat hotu. Maibé ami tomak hakarak ajuda rezolve kestaun sira ne'ebé seidauk rezolve", nia hatete.

Iha kauza maka lisensa rua, ida ba pedreira no ida seluk ba konstrusaun hosi kais ida hodi transporta material sira ne'ebé sei uza iha obra sira, no asuntu ida uluk hanesan "urjente liu", konfirma hosi responsável sira.

Iha kazu pedreira nian, lisensa afetadu ho asuntu oioin ne'ebé susar, inklui dúvida sira kona-ba propriedade rai nian, faktu ne'ebé parte balun uza hosi Forsa Defeza Timor-Leste nian (F-FDTL) no mós tanba iha poste ida ho tensaun aas iha zona.

Sapin esplika katak, maski nune'e, Timor Port hasoru diretamente ho Autoridade Nasional hosi Petróleu ho Mineral (ANPM) nian, hanoin iha mudansa lejislativu sira tinan liubá.

"Hanesan ba dala uluk maka ANPM hasoru ho prosesu ida hanesan ne'e", rekorda hosi Sapin.

Baibain, Diresaun Nasional hosi Kontrolu Poluisaun no Impaktu Ambiental (DNCPIA), ho ligasaun ba Sekretaria Estadu Ambiente nian, hanesan autoridade ho kompeténsia hodi regulamenta no lidera prosesu avaliasaun no aprovasaun ba lisensiamentu ambiental.

Maibé, lei orgániku hosi Ezekutivu, aprova iha fulan-Setembru, fó poder ba Ministériu Petróleu ho Mineral sira (MPM) hodi fó lisensa ambiental sira ba atividade sira hosi nia tutela ne'ebé inklui projetu sira hanesan pedreira sira.

Iha konkretu, dekretu-lei hosi orgániku Governu nian tau protesaun hosi ministru Kordenador ba Asuntu Ekonómiku sira responsabilidade hodi "halo avaliasaun ambiental estratéjiku hosi polítiku sira, planu sira, programa sira ho lejislasaun no kordena prosesu sira avaliasaun nian hosi impaktu ambiental hosi projetu sira iha nível nasional".

Dekretu-lei hanesan husik iha tutela hosi MPM responsabilidade hodi, "konsidera ba kompleksidade no espesialidade tékniku hosi área petróleu nian no rekursu mineral sira", lori prosedimentu sira hosi lisensiamentu ambiental no aprova lisensa ambiental sira iha área ne'e.

Responsável sira hosi Portu Tibar nian iha loron-kuarta ne'e halo ona aprezentasaun ida ba jornalista sira kona-ba estadu hosi obra, ne'ebé iha durasaun previstu ida hosi kontrusaun nian ba tinan tolu, projetu boot dahuluk iha modelu hosi parseria públiku-privadu no projetu boot hosi infraestrutura ne'ebé maka nunka akontese iha Timor-Leste.

Agora daudaun projetu iha faze hamoos tasi nia okos, ne'ebé sei hasai rai hamutuk millaun lima metru kúbiku, antes hahú prosesu reklamasaun ba tasi hosi hektar 27 no kontrusaun hosi kais prinsipal.

Kais ne'e, ho 630 ho kuaze metru 60, inklui plaka betaun ida ne'ebé sei asenta iha pilar besi hamutuk 602 ne'ebé sei tau to'o klean ida metru 70 nian.

Projetu iha "falsu aranke" oioin, ida dahuluk maka serimónia lansamentu ba primeira pedra ne'ebé akontese iha Juñu 2017, ho serimónia ida ne'ebé lidera hosi ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku iha momentu ne'ebá, Xanana Gusmão, ho responsável sira hosi konsórsiu ne'ebé lidera hosi franseza Bolloré.

Kestaun sira ne'ebé iha relasaun ho finansiamentu, ho subkontratasaun, afeta ona inísiu hosi projetu ne'e.

Serimónia ba lansamentu primeira pedra foun ida akontese iha 30 Agostu tinan liubá, no obra sira, liutiha fulan ualu, kuaze seidauk hahú.

Lokaliza iha kilómetru 10 resin hosi oeste Díli nian, iha tasi-ibun Tibar, projetu hetan partisipasaun hosi International Finance Corporation (IFC), hosi grupu Bancku Mundial.

Faze dahuluk hosi projetu (konstrusaun, ekipamentu ho operasaun portu nian) avalia ho folin dolar millaun 278,3, ho Governu timoroan selu ho dolar millaun 129,45, no parseiru privadu selu millaun 148,85.

Iha faze daruak, bainhira tama ona esplorasaun, Bolloré kalkula investimentu besik dolar millaun 211,7, parte barak mai hosi reseita sira hosi atividade portuáriu nian.

Bolloré kontrata ona empreza públika xineza China Harbour ba konstrusaun hosi projetu ne'e.

Lusa | SAPO TL

Sem comentários: