quinta-feira, 16 de maio de 2019

Marsu 2020, Governu Rejistu Tais iha UNESCO


DILI, 15 maiu 2019 (TATOLI) - Diretora Jerál Kultura hosi Sekretaria Estadu Arte no Kultura (SEAK), Cecília Maria Belo de Assis, hateten iha marsu 2020, SEAK sei halo esforsu atu nomea no rejistu tais iha Fundu Organizasaun Nasaun Unida ba Labarik (UNESCO-sigla inglés) sai hanesan patrimóniu mundiál, bazeia ba Konvensaun 2003 kona-ba salvaguarda patrimóniu kulturál no materiál.

Timor-Leste hanesan membru ONU dezde ukun rasik án, iha 2015, ratifika ona konvensaun tolu UNESCO nian hosi konvensaun hitu ne’ebé UNESCO iha. Liuhusi Parlamentu Nasionál, Timor-Leste ratifika konvensaun tolu kona-ba kultura mak Konvensaun kona-ba protesaun ba salvaguarda patrimóniu kulturál ho natural, Konvensaun 2003, kona-ba salvaguarda patrimóniu kulturál no materiál (tais) no Konvensaun 2005 kona-ba diversidade espresaun kulturál (dansa no múzika).

“Tais ne’e hanesan ita-nia patrimóniu kulturál imateriál. Katak, buat ne’ebé ita labele kaer maibé realidade tais ita kaer. Tanbasá? Tanba koñesimentu ne’ebé ita-nia beiala sira iha, sira transforma fali ba tais. Tanba ita ratifika ona Konvensaun 2003 entaun governu iha devér atu implementa konvensaun ne’e, liuhusi serbisu hamutuk ho UNESCO Jakarta-Indonézia,” dehan Cecília ba jornalista TATOLI liuhusi entrevista ne’ebé hala’o iha nia kna’ar fatin, Avenida Portugal, Dili, kuarta (15/5/2019).

Nia hatutan, prosesu ba levantamentu ka peskiza ba tais, iha fulan kotuk sira serbisu hamutuk ho komisaun ida hosi UN Woman, Ministériu Komérsiu no  Indústria, ONG sira no entidade seluk tan ne’ebé sira-nia serbisu iha área kultura nian maka hanesan Fundasaun Alola, Timor Aid, no mós inan-feton soru-na’in sira ne’ebé maka munisípiu 13 atu identifika.

“Ami konsege forma komité ida naran Komité Nasionál Patrimóniu Kultura no Materiál hodi hala’o nia funsaun atu haree serbisu. Iha tinan ida ne’e ka tinan oin, se buat hotu-hotu la’o di’ak, ita bele kandidata ona tais hodi rejista hanesan Patrimóniu Kulturál no Materiál ba UNESCO,” nia dehan.

Primeiru, nia haklaken, UNESCO rekoñese lai tais Timor maka depois kandidata tais ida ne’ebé nomeadu ne’e ba mundu tomak. Antes UNESCO rekoñese ida ne’e, tais ne’ebé hili  hodi reprezenta Timor-Leste sai hanesan patrimóniu nasaun, tenke lori uluk ba Konsellu  Ministru hodi aprova.

Tanba, nia dehan, kritéria prinsipál ba peskiza tais ne’e primeiru tenke iha orijinalidade no segundu ema ne’ebé soru tais uituan de’it ona no  tais ne’ebé iha valór istóriku ne’ebé maka aas hodi bele reprezenta nasaun. Signifika, tais ida ne’ebé hosi kedas beiala sira uza ba serimónia moris, kaben no serimónia mate nian ne’ebé uza materiál natureza ninian.

Tinan ida ne’e, Cecília informa, Timor-Leste seidauk nomea tais ida tanba sei iha hela prosesu halo hela peskiza no halo konsultasaun ho komunidade. Maibé, governu desidi katak sei haree liu ba tais hosi munisípiu sira ne’ebé besik fronteira (Suai, Bobonaro no Oé-Cusse) hodi la minimiza katak tais hosi rai-klaran no parte leste nian ne’e laiha valór.

Kestaun kustu, diretora ne’e informa, orsamentu ka kustu hosi peskiza ka levantamentu tais ne’e mai husi diresaun orsamentu Estadu ne’ebé depende ba envelope fiskál ho nia totál hamutuk $12.500,00. Orsamentu refere aloka ba levantamentu tais hahú hosi Sekretaria Estadu anteriór nia tempu no ho montante ne’ebé hanesan maka Sekretaria Estadu Arte no Kultura dadaun ne’e utiliza.

“Labele haree osan. Ita atu promove ita-nia kultura ne’e, ita haree osan ne’e la vale ida. Importante maka ita-nia rikusoin sira ne’e hatutan ba jerasaun foun sira. Importante maka ita-nia identidade ne’e, ema koñese iha mundu tomak. Katak, Timor-Leste mós diferensa ho nasaun sira seluk iha mundu ne’e,” Cecília tenik.

Jornalista: Cancio Ximenes | Editór: Xisto Freitas

Imajen: Imajen inan-feton ida soru tais Timor. Foto: espesiál

Sem comentários: