quinta-feira, 16 de maio de 2019

Tribunal Austrália nian asumi kompeténsia hodi julga kesar hasoru Timor-Leste


Tribunal Supremu hosi Vitória, iha Austrália, alega ona kompeténsia hodi julga kesar ida hosi empreza australianu ida hasoru Governu timoroan tanba akordu ida hodi fornese kombustível ho jerador sira, haktuir hosi desizaun judisial ne'ebé maka konsultadu hosi Lusa iha loron-kuarta ne'e.

Peter Almond, juís hosi sesaun komersial, rejeita ona argumentu sira hosi Governu timoroan ne'ebé kestiona ona juridisaun hosi tribunal ne'e hodi rona kesar hosi empreza australianu Lighthouse Corporation tanba la kumpri kontratu ida hodi fornese kombustível ho jerador sira iha tinan 2010.

Lighthouse hakarak atu Governu timoroan selu estraga sira ho folin dolar millaun 328, tau hamutuk ho juru ho kustu sira, tanba konsidera katak Timor-Leste viola ona kontratu sira.

Advogadu sira hosi DL Piper, ne'ebé reprezenta Timor-Leste, defende ona katak Tribunal Supremu hosi Vitória laiha jurisdisaun hodi rona kazu tanba konsidera katak iha kauza maka "asaun sira hosi Estadu", nune'e instituisaun hanesan fórum ida ne'ebé la aproriadu hodi rezolve problema ne'e.

Almond fó razaun ba advogadu sira Lighthouse nian, hodi konsidera katak iha konflitu maka kauza hosi tranzasaun komersial ida ne'ebé la prenxe kritériu sira hosi asaun ida Estadu nian.

Rejeita mós katak Timor-Leste tenki hanesan espasu hodi rona konflitu, hodi konsidera katak iha "fator importante sira hosi ligasaun ba Vitoria", inklui faktu hosi kontratu refere ho klaru katak governadu hosi lei sira ne'ebé hala'o iha Estadu australianu ne'e.

Iha kauza maka kontratu tolu ne'ebé asina entre Outubru ho Novembru tinan 2010 hodi fornese kombustível ho jerador sira ba Timor-Leste, asina hosi primeiru-ministru iha momentu ne'ebá, Xanana Gusmão, no hosi emprezáriu sira Carlos Oliveira, hosi Zebra Fuels (Timor-Leste), ho Albert Jacobs, hosi Lighthouse (Austrália).

Iha 2010, empreza australianu aprezenta ona proposta ida ba konjéneru timoroan ba proposta ida hodi fornese kombustível hamutuk litru millaun hitu fulan-fulan, durante períudu mínimu ida tinan lima nian.

Hala'o ona negosiasaun sira iha fulan hirak tuirmai no inklui ona karta ida hosi intensaun sira katak Governu timoroan hakarak halo sosa inisial ida ho litru millaun 7,5 ba Zebra Fuel.

Maibé, tuir akordu ho dokumentasaun judisial, Timor-Leste desidi la avansa ho proposta dahuluk no asina ona kontratu ida ho empreza timoroan seluk ida, Timor Oan lt (ETO), hodi fornese entre tinan 30 Agostu 2010 to'o Fevereiru 2011.

Iha fulan-Outubru 2010, Lighthouse aprezenta ona proposta foun ida no, "hahú iha momentu ne'e, negosiasaun sira ba akordu ida fornesimentu kombustível nian avansa lalais tebes".

Xanana Gusmão hakerek ona ba empreza australianu hodi informa katak iha interese maka'as iha proposta ba fornesimentu hosi kombustível ho jerador sira.

Lighthouse hatete katak akordu sira halo entre parte sira hakarak entrega hosi Governu Letra Kréditu ida ne'ebé nunka halo hosi parte ezekutivu timoroan nian.

Iha inísiu 2011 nian, jerador rua ne'ebé enkomenda hosi Lighthouse ba Cummins South Pacific "haruka ona ba Timor-Leste", no Lighthouse maka fatura ba governu ho folin aas ida liu 200% relasionadu ho valor inisial".

Governu hafoin ne'e selu duni jerador sira diretamente ba Cummins, refere hosi testu.

Kazu ne'e tama iha tribunal internasional ida arbitrajen nian, Sentru Internasional hosi Rezolusaun ba Diferendu sira Investimentu nian (ICSID iha nia sigla lian inglés) ne'ebé iha inísiu 2018 desidi ona konkorda ho Timor-Leste.

Iha okaziaun, tribunal ne'e konsidera ona katak laiha jurisdisaun kona-ba konflitu ne'e, responsabiliza Lighthouse Corporation ba folin total sira hosi prosesu arbitrajen nian "inklui kustu sira tribunal nian" no selu ba Timor-Leste valor dolar millaun 1,5 resin "relasionadu ho kustu sira ho despeza legal sira ne'ebé iha relasaun ho prosesu".

Lusa | SAPO TL

Sem comentários: