quinta-feira, 24 de janeiro de 2019

Prezidente timoroan veta Orsamental Jeral Estadu nian ba tinan 2019


Prezidente Timor-Leste nian komunika iha loron-kuarta ne'e ba Parlamentu katak nia desidi veta Orsamentu Jeral Estadu nian (OJE) ba tinan 2019, no kestiona aspetu barak proposta lei nian.

Iha mensajen ne'ebé haruka ba Parlamentu, Francisco Guterres Lu-Olo husu fali "apresiasaun parlamentar ne'ebé maka bele konsidera utilizasaun justa, ekilibrada no sustentavel no efisiente ba rekursu finanseiru sira ne'ebé maka Estadu no Povu Timor-Leste nian fó satisfasaun ba sira nian nesesidade esensial sira no kresimentu no dezenvolvimentu nasional".

Hodi justifika desizaun ne'ebé komunika hosi xefe Casa Sivil nian, Francisco Vasconselos, Lu-Olo kestiona "insustentabilidade agravada OJE 2019 nian" tanba adota politika ekonomika no finanseira ne'ebé asenta iha "orientasaun ida ne'ebé kontrariu ho Konstituisaun no lei estruturante sira", "dezekilibriu orsamental ne'ebé ass" no falta politika alternativa sira.

Iha konkretu, nia nota katak ne'e hanesan OJE ne'ebé boot liu Orsamentu hothotu ne'ebé Timor-Leste iha to’o ohinloron, ho valor dolares billiaun 2,132, ne'ebé maka obriga levantamentu 243% ne'ebé maka ass liu hosi valor sustentavel (RSE) Fundu Petroliferu nian.

OJE ne'e 66,9% ass liu hosi tinan 2018 nian no 53,7% hosi tinan 2017 nian.

"Maibé, ita labele haluha katak presu mina iha merkadu mundiál mós tun dadaun ona, no osan ne’ebé tama iha Fundu Minarai mós tun dadaun ona", nia argumenta.

"Ritmu atual hasai osan FP nian ne'e tau iha kauza sustentabilidade Fundu ne'e rasik. Transferénsia sira ho exesu ho nivel ne'ebé ass ne'e aselera estinsaun Fundu Petroliferu", nia subliña.

Prezidente timoroan hatete katak, politika ekonomika no finanseira ne'e "kontra regrea no prinsipiu sira Konstituisaun Republika nian no lei estruturante sira", inklui mós "rezerva finanseira obrigatoria, unidade orsamental nian no investimentu elijivel, ne'ebé maka diretamente hosi FP".

Lu-Olo mós hatete katak proposta ne'e la respeita programa Governu nian rasik ne'ebé maka asenta iha "diversifikasaun ekonomika no kriasaun empregu, ne'ebé maka hanesan priorizasaun investimentu relativamente ho kapital sosial no dezenvolvimentu ekonomiku".

Prezidente mós nota katak besik 1/3 OJE nian destinadu "ba akizisaun hosi patrimoniu ba sosiedade petrolifera estranjeira sira", iha konkretu dolares millaun 650 hodi sosa partisipasuan ConocoPhilips no Shell nian iha konsorsiu Greater Sunrise.

"Husik de'it besik 10% ba edukasuan no formasaun profisional, saude, agrikultura no turismu, hamutuk. Hosi ida ne'e, menuz hosi 1% maka ba agrikultura, no 6% de'it ba edukasaun no 3% ba setor hotu saude nian, no turismu hela ho 0,54%", nia esplika.

"Valor sira kiik ne'ebé maka la permite satisfaz nesesariu serbisu sosial sira no kresimentu ekonomiku iha área referida sira", nia argumenta.

Finalmente, Lu-Olo konsidera katak OJE ne'e pauta hosi "auzénsia politika alternativa sira (...) finanseiramente ne’ebé bele konvense katak, biar la’ós sustentável, ita bele lao ba oin, no iha prazu badak no médiu, ita bele hala’o dezenvolvimentu sustentável no Estadu sei la tama iha falénsia finanseira ka fiskal cliff no mosu fenómenu ne’ebé baibain ema bolu “maldisaun rekursus nian”.

Vetu prezidensial nian, komunikadu iha loron ikus ba prazu loron 30 nian ne'ebé maka Lu-Olo apresia dokumentu ne'e, entrega iha loron 24 Dezembru, obriga ba prolongamentu rejime duodesimu nian, ne'ebé maka vigora dezde loron 01 Janeiru.

Parlamentu Nasional agora tenki reapresia fali OJE ne'e, no presiza votu favoravel ho 2/3 hosi deputadu sira ne'ebé prezente hodi obriga Prezidente promulga dokumentu ne'e.

Alternativa maka bele prepara fali proposta foun OJE nian no submete ba xefe Estadu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: