quinta-feira, 4 de abril de 2019

Indonézia simu iha loron 17 Abril eleisaun boot ida iha mundu


Hosi António Sampaio

Iha estrada sira ne'ebé nakonu iha Jakarta, ne'ebé tránzitu aumenta maka'as iha époka sira udan nian, prolifera kapasete verde sira hosi mota sira transporte nian, ne'ebé la'o hamutuk ho kartaz multikoloridu sira no bandeira sira hosi eleisaun nasional sira iha loron 17 Abril.

Hanesan iha tinan lima liubá, oin dominante sira iha póster sira kampaña nian maka kandidatu prezidensial prinsipal na'in rua: ida hosi parte atual xefe Estadu, Joko Widodo, Prezidente dalima dezde ditador antigu Suharto tuun, no ida seluk maka eis-jeneral hosi Forsa Espesial sira no eis-mane-foun Suharto nian, Prabowo Subianto.

Sondajen sira hatudu vantajen oituan ba Joko Widodo, iha kampaña ida ne'ebé kahur buat hotu, dezde ekonomia to'o edukasaun, ba debate hosi sekularizmu "kontra" konservadorizmu ka to'o mudansa klimátiku sira no polítika esterna.

To'o ko'alia ona kona-ba Timor-Leste, hosi pasajen, iha debate prezidensial ida, ho Prabowo refere ba referendu ne'ebé halo iha tinan 20 liubá - maski nia pasadu hanesan militar iha Kopassus, Forsa Espesial sira indonéziu nian, ignoradu tebes.

Dimensaun hosi prosesu eleitoral haree di'ak tebes hosi númeru sira: eleitor hamutuk millaun 192 no entre sira millaun 70, entre tinan 16 to'o 20, sei vota ba dala uluk.

Aleinde Prezidente ho visi-Prezidente, eleitor sira hili membru na'in 711 hosi kámara rua hosi Asembleia Konsultivu Popular (MPR), na'in 575 iha Konsellu Reprezentantivu Popular (DPR) no na'in 136 iha Konsellu Reprezentantivu Rejional (DPD).

Iha jogu sei halo parte mós fatin hamutuk 19.500 resin iha distritu eleitoral lejislativu sira hamutuk 2.000 resin iha nível rejional, munisipal ho lokal. Iha partidu konkorente hamutuk 16, entre sira partidu foun haat.

Widodo, ho tinan 57, hili ba nia "númeru daruak" Ma'ruf Amin - intelektual ida no polítiku islámiku, líder hosi Majelis Ulama Indonesia, estrutura prinsipal klerikal musulmanu iha nasaun, ne'ebé harii iha Orden Foun hosi Suharto.

Dupla hosi atual xefe Estadu nian hetan apoiu hosi partidu sira, entre sira maka PDI-P hosi eis-Prezidente Megawati Sukarnoputri, Golkar (Suharto nia partidu) ho PKB, hosi eis-Prezidente Wahid nian: entre sira reprezenta, agora daudaun, 60% hosi fatin sira iha parlamentu atual no 62% hosi votu sira iha eleisaun sira ikus ne'e.

Iha parte seluk, Prabowo nia númeru rua maka Sandiaga Uno, atual visi-governador Jakarta nian ne'ebé, antes tama iha mundu polítiku, hanesan emprezáriu ho perfil destakadu, ho dupla ne'ebé apoiadu hosi partidu oioin ho dimensaun ki'ik ne'ebé, entre sira, reprezenta 40% hosi fatin sira iha parlamentu no 36% hosi votu sira iha eleisaun 2014 nian.

Ne'e hanesan tentativa ba dala tolu hosi Prabowo hodi to'o iha Palásiu Prezidensial, nia ne'ebé sai ona hanesan númeru daruak iha kampaña tinan 2009 no rival Jokowi nian iha tinan 2014, iha tempu ne'ebá konsege ona votu hamutuk 46, 85% kontra votu 53,15% ne'ebé maka hetan hosi atual Prezidente.

Iha sidade boot ne'ebé kontinua aumenta ho ritmu maka'as tebes - zona urbana Jakarta nian simu habitante millaun 30 - kartaz sira kampaña nian hatudu opsaun sira: foto sira hosi kandidatu no, iha kazu balun, kuadradu ida hosi boletin votu nian ho imajen hosi pregu besi nian ne'ebé, ho parajen sira ne'e, hodi bele hala'o direitu votu nian.

Iha loron-loron sidade nian, motorista sira hosi mota GoJek no Grab, empreza sira transporte nian ne'ebé maka ema indonéziu barak hetan nia rendimentu, la'o entre karreta sira nia leet, ho pasajeiru sira tuur iha kotuk, hodi tenta hetan tempu iha perkursu ne'ebé neineik.

"Ha'u uza ne'e hodi hetan tan osan balun. Presiza tanba buat hotu karun tebes. Maibé iha kliente barak", konta hosi Dewi, motorista ida hosi Go-Jek, ho kapasete tau iha hijab metan nia leten, símbolu ida ne'ebé bele haree liu hosi aumentu konservadorizmu iha Indonézia.

Goenwan Mohamad, ohin loron hanesan eskritor ho pintor, maibé uluk hanesan jornalista ho fundador hosi revista Tempo - revista dahuluk ida ne'ebé iha tinan 90 hosi sékulu liubá dezafia ona Orden Foun hosi Suharto -, hatete katak aumentu hosi uzu hijab hatudu "lakon ida hosi liberdade espresaun fíziku" nian.

"Ema sira hanoin katak relijiaun bele halo furak klamar, halo ó sai ladún koruptu. Maibé iha prátika ne'e la akontese. Saida maka bele haree, no hanesan vízivel tebes, hanesan ezemplu iha forma oinsá ema sira hatais, hanesan autokontrolu ida iha espresaun fíziku sira", nia hatete ba Lusa.

"Iha tinan 25 liubá kuaze laiha ema ida maka uza hijab. Liberdade hosi espresaun fíziku agora hanesan limitadu tebes", nia konta ba Lusa.

Iha parte seluk, aumentu hosi kapasete verde sira hosi ema sira ne'ebé oferese transporte iha Indonézia - no hamutuk ho revolusaun hosi serbisu sira 'online', hosi kuaze buat hotu, ne'ebé kontinua aumenta ritmu maka'as iha sudeste aziátiku - hanesan sinal ida hosi emprendedorizmu iha nasaun.

Maibé, maski ekonomia indonéziu aumenta nafatin - la'ós 7% hosi promesa ne'ebé Joko Widodo halo - no bele haree sinal sira hosi klase média ne'ebé metin, falta akordu mantén iha sosiedade ho ema barak maka moris iha kondisaun sira hosi inseguransa ekonómiku total.

Tanba ne'e, iha ajenda hosi debate eleitoral sira mosu kestaun sira hanesan dezenvolvimentu ekonómiku nasional, kapasitasaun hosi mão-obra ka to'o problema global sira hanesan mudansa klimátiku sira, maski iha kotu bele haree, tuir esplika ba Lusa hosi diretor Australia Indonesia Centre nian, Kevin Evans, debate ida entre vizaun sekular ida ho pluralista nasaun nian iha parte ida no iha parte seluk iha konservadorizmu relijiozu no moral ne'ebé boot.

"Divizaun polítika sira iha ne'e la bazeia iha klase, afiliasaun polítika la desidi hosi rendimentu "tuir kapita". Defini nafatin entre sira ne'ebé maka kaer metin ba vizaun ida hosi sosiedade ida ne'ebé pluralista no igualitáriu liu "kontra" sira ne'ebé hakarak papel boot ida hosi relijiaun, iha kazu Islaun nian, divizaun ida hanesan ho ida ne'ebé ita bele haree iha Índia ka iha Israel", nia hatete.

Maski nune'e, Evans hatete senti otimista, hodi afirma katak sinal sira hosi aumentu ba konservadorimu dura iha tinan 30 nia laran no hahú mosu, to'o, sinal hosi "ajitasaun boot no mobilizasaun hosi sira ne'ebé defende valor tradisional sira hosi pluralizmu".

Relijiaun prezente nafatin, ho Jokowi hatudu hanesan pluralista liu, maibé hafoin hili ba "númeru daruak" líder islámiku prinsipal ida iha nasaun, no Prabowo hahú hanoin fali katak nia inan hanesan kristaun, maibé depois konvoka orasaun koletivu ida iha meskita tomak iha nasaun laran iha loron-domingu oinmai, iha dadeer.

Kandidatu prezidensial sira, iha loron hirak tuirmai, sei halo kampaña iha fatin oioin iha nasaun, fila ba Jakarta iha parte final, antes loron rua reflesaun nian no votu nian.

Lusa | hia Sapo TL

Sem comentários: