sábado, 27 de abril de 2019

Empreza xineza sei harii portu iha súl Timor-Leste nian


Empreza China Civil Engineering Construction Corporation anunsia iha loron-sesta ne'e asinatura hosi kontratu ida ho petrolíferu timoroan Timor Gap ba konstrusaun hosi portu ida iha unidade prosesamentu hosi gás natural iha Beasu, iha súl Timor-Leste nian.

Iha komunikadu ne'ebé haruka ba merkadu bolsista Xangai nian, China Civil Engineering Construction Corporation, subsidiáriu ida hosi konstrutora estatal xineza China Railway Construction Corporation, indika ona katak sei simu dolar norte-amerikanu millaun 943 resin (euro millaun 846,2) ba design ho konstrusaun portu nian.

Antes hahú obra sira, ne'ebé sei demora tinan haat resin, Timor Gap sei asegura mós finansiamentu ba projetu, subliña hosi China Civil Engineering Construction.

Tuir pájina hosi petrolíferu timoroan nian iha Internet, portu Beasu sei "permiti atu material sira to'o durante konstrusaun" hosi gazodutu, ne'ebé sei lori gás natural hosi kampu petrolíferu sira hosi Greater Sunrise nian, hosi unidade ida hosi prosesamentu ida hosi Liquefied natural gas (GNL).

Hafoin hahú funsionamentu hosi unidade, portu sei uza ba dezembarke hosi Liquefied natural gas, hatutan hosi Timor Gap.

Iha loron 16 liubá, Timor-Leste sosa ona partisipasaun maioria ida iha konsórsiu hosi Greater Sunrise ho dolar norte-amerikanu millaun 650 (euro millaun 575), hodi avansa ho projetu ho gazodutu no prosesamentu hosi petróleu ho gás natural iha kosta-súl nasaun nian.

Iha entrevista ne'ebé foin halo ba Lusa, prezidente ho diretor ezekutivu Timor Gap nian, Francisco Monteiro, hatete ona katak Timor-Leste hakarak evita uza Fundu Petrolíferu (FP) hodi selu folin sira hosi kapital (CAPEX) to'o dolar biliaun 12 (euro biliaun 11 resin) ba dezenvolvimentu hosi projetu nian.

Kampu sira hosi Greater Sunrise iha rezerva sira ne'ebé kalkula ba kúbiku ida triliaun 5,1 gás nian no lokaliza iha tasi Timor nian, besik kilómetru 150 hosi sudeste Timor-Leste nian no kilómetru 450 hosi noroeste Darwin nian, iha Austrália.

Kampu sira, iha kuaze hosi totalidade, iha bee teritorial timoroan nian, iha ámbitu hosi tratadu fronteira tasi sira nian ne'ebé asina iha fulan-Marsu tinan liubá ho Austrália no ne'ebé seidauk ratifika hosi parlamentu sira hosi nasaun rua.

Komisaun konsiliasaun ONU nian, ne'ebé hanesan mediador entre Timor-Leste ho Austrália hodi hakotu tratadu, kalkula katak konstrusaun hosi gazodutu ida ba Timor-Leste iha de'it benefísiu komersial viável ho "subsídiu diretu" hosi Governu, ka hosi fonte seluk, iha folin dolar norte-amerikanu biliaun 5,6.

Lusa | SAPO TL

Sem comentários: