sábado, 27 de abril de 2019

AMP: Iha ne’ebé ona repartisaun hanesan ba responsabilidade husi partidu tolu?

Roger Rafael Soares * | opinião

Hafoin hakotu tiha kampaña eleitoral, ne’ebé konfirma vitória notável husi Aliansa Maioria Parlamentar (AMP), hodi konduz determinasaun ba kompozisaun husi VIII Governu Konstitusional, ita hotu nota ho klareza tebes prinsipius - respeitu no konsiderasaun- entre partidu tolu, ne’ebé hola parte iha Aliansa, iha ámbitu repartisaun ho forma ne’ebé hanesan no justa iha númeru sira ba pasta ministerial. 

Maibé nein sempre desizaun sira hotu hatur iha baze ba konsiderasaun, lealdade  no respeitu entre partidu sira, iha kontextu, liu liu, nomeasaun sira ba kargus públikus, iha ne’ebé CNRT, partidu ho votus barak liu iha AMP, sai sempre desfavoresidu iha ámbitu ida ne’e.  Wainhira hau refere desfavoresimentu, hau la refere kona-ba benefisiu sira ne’ebé mai husi kargu exersidu, maibé sim, nudar afirmasaun husi partidu bo’ot, hanesan CNRT, iha sosiadade timorense, nune’e mos iha promosaun ba ninia kuadru sira iha sentidu responsabilidade no Estadu, hodi sira mos bele kontribui ba kontinuidade iha prosesu dezenvolvimentu ita nia Nasaun nian.  

Situasaun ida ne’e hatudu atitude klara marzinalizasaun no izolamentu ba membru no kuadru sira husi Partidu CNRT iha partisipasaun polítika ativa no governativa país nian, hodi konduz ba amplifikasaun husi aposta iha kuadru sira husi partidu ida nian deit, ne’ebé kompoen Aliansa, iha ámbitu oi-oin.

Maibé, importante tebes atu fo hanoin no subliña hikas fali katak, AMP mosu husi kompromisu polítiku sériu ida atu fo kontinuidade no melhoria iha prosesu dezenvolvimentu nasional ne’ebé lao hela. Ida ne’e maka esénsia no natureza husi AMP, ne’ebé ema hotu, liu-liu, membru sira husi partidu tolu, presiza komunga hodi tau iha konsiderasaun boot no as, tambá ida ne’e nudar projetu nasional ida, iha ne’ebé ninia exekusaun implika servisu no kontribuisaun integrada husi membru tomak – CNRT, PLP no KHUNTO- nune’e mos sidadaun komum kompetente sira.

Husi jogada kolorida maskarada ne’ebe personalidade distinta balun aprezenta iha pesa teatral melankólika sira ne’e, hamosu interogasaun no dúvida  sira, ne’ebé hakarak eh lakoi tenki fakar sai:  Ho autoriedade saída maka figuras balun husi AMP deside hodi  foti desizaun parsial, iha eskolha no kolokasaun ba membrus esklusivus husi ninia partidu ba nomeasaun polítika, sein iha konsiderasaun mínima ba kompozisaun husi AMP? Razaun saída maka hatur iha kotuk husi izolamentu ba kuadru sira husi partidu CNRT iha nomeasaun ba kargu públiku sira?

Parese ironia, maibe realidade kontroversial no iludida. Perguntas ne’ebé, tuir hau nia ótika, ejiji esklaresimentu fundamentadu, hodi loke diskusaun klean no luan ida atu komponente sira hotu bele fo énfase ba prinsipiu sira - konsiderasaun no respeitu-, liu liu, husi figuras balun ne’ebé tau sira nia an nudar "nain ba buat hotu" no tau sira nia an iha ema no buat  hotu nia leten, sein iha konsiderasaun mínima ba elementu seluk, relasiona ho desizaun hodi halo nomeasaun polítika sira ba kargus públikus.  

Subliñandu mos katak apelu ba bom sensu no konsiderasaun ba ema hotu hotu, iha proporsaun ba númeru husi kuadru sira ne’ebé, partidu ida idak aprezenta, nudar instrumentu substansial ba uniaun entre komponente sira, maibé ho kondisoens katak  promosaun ne’ebé tenki hatur, nesesariamente, iha meritokrasia  no esperiénsia profesional ne’ebé kandidatu sira aprezenta. Existensia husi parsialidade iha tomada ba desizaun iha ámbitu nomeasoens politikas husi kargus públikus bele kompromete eh influensia ba unidade no konfiansa entre partidu tolu ne’ebe kompoen AMP.  

Iha kualidade nudar militante partidu polítiku, importante tebes atu reter  reforsu husi lejitimidade polítika iha sosiadade timorense, eh ho lian seluk, iha opiniaun públika nia matan, tenki existe duni nível konsiderasaun ida iha demokrasia interna, molok foti desijaun ruma.  Tambá ne’e maka, filiadus husi partidu polítiku sira presiza asume papel importante ida ne’e, atu nune’e sira bele, permanentemente, envolvidu iha preparasaun no kapasitasaun iha rekursus humanus partidárius. Rekursus humanus ne’ebé ké, laos deit atu suporta funsionamentu iha estrutura Estadu nian, maibé atu asegura mos renovasaun iha kuadru polítiku partidariu, atu ikus mai, bele kontribui ba promosaun no transmisaun valor sira husi partidu, iha mobilizasaun ba atividade polítika partidária iha ita nia rain. Ita labele haluha nunka katak filiadu sira mos hola parte iha estratéjia no programa polítiku partidu nian.  

Rojer Rafael Tomás Soares,
Ailili, Manatuto - Timor-Leste

Sem comentários: