segunda-feira, 1 de abril de 2019

Ministru timoroan hanesan prezidente foun hosi Fórum hosi rejiaun Ázia-Pasífiku


Ministru ba Reforma Lejislativu ho Asuntu Parlamentar sira Timor-Leste nian, Fidelis Manuel Magalhães, eleitu ona iha loron-kuarta ne'e nu'udar prezidente hosi Fórum Ázia-Pasífiku ba Dezenvolvimentu Sustentável. 

Fórum hasoru malu hela iha Bangkok, iha Tailándia, to'o loron-sesta, hodi analiza progresu hosi rejiaun Ázia-Pasífiku iha objetivu sira hosi dezenvolvimentu sustentável nian ne'ebé hato'o iha Ajenda 2030, ho funsionáriu importante sira hosi governu sira, funsionáriu sira hosi organizasaun sira ONu nian no hosi reprezentante sira hosi sosiedade sivil nian no hosi setor privadu.

Fidelis Manuel Magalhães konsidera ona, iha entrevista ba ONU, katak eleisaun ba prezidente hosi Fórum Ázia-Pasífiku nian ba Dezenvolvimentu Sustentátel hanesan "rekoñesimentu ida hosi lideransa Timor-Leste nian no rekoñesimentu ida hosi kompromisu" nasaun nian "hodi hetan objetivu sira hosi dezenvolvimentu sustentável nian".

Ministru timoroan konsidera mós Planu Estratéjiku hosi Dezenvolvimentu 2011-2030 hanesan ezemplu hosi empeñu Timor-Leste nian hodi hetan objetivu sira hosi dezenvolvimentu ho kompromisu sira ho komunidade internasional.

Fidelis Manuel Magalhães adianta ona katak iha tinan oinmai sei halo negosiasaun sira entre ONU ho Timor-Leste hodi prepara kuadru foun ida hosi asisténsia ONU nian ba dezenvolvimentu (UNDAF) to'o tinan 2025, ho objetivu atu nasaun aziátiku ho lian portugeza sai hosi lista hosi nasaun subdezenvolvidu sira.

Lista koñesidu ho naran LDC (Least Developed Countries) no adopta tinan-tinan hosi ONU nomeia grupu ida hosi nasaun sira ne'ebé iha Produtu Internu Brutu (PIB) ki'ik, ativu humanu ne'ebé ki'ik no ne'ebé hasoru ekonomia fraku maka'as.

Kuadru prezente UNDAF ba Timor-Leste indika katak to'o tinan 2020 Timor-Leste "sei hanesan sosiedade justu ida, ne'ebé dignidade ema nian no direitu ema nian hanesan valorizadu, protejidu ho promovidu hosi lei sira ho kultura".

Dokumentu hanesan hatudu katak, to'o tinan 2030, "Timor-Leste sei sai hanesan nasaun forte ida, koezivu ho progresivu, ne'ebé sei proteje direitu ho interese sira sidadaun sira ne'ebé fraku liu".

UNDAF hanesan baze ida hosi informasaun sira hosi indikador ho taxa sira ne'ebé hatudu oinsá nasaun bele hadi'a (iha asesu ba edukasaun, kuidadu saúde nian, bee-moos no eletrisidade, no seluk tan), hodi fó kondisaun sira moris nian iha nível hosi nasaun dezenvolvidu sira.

Tuir organizasaun hosi Fórum Ázia-Pasífiku, partisipante sira sei halo, durante loron tolu, análize klean ida hosi progresu rejiaun nian kona-ba objetivu oioin hosi dezenvolvimentu sustentável nian, liuliu iha área edukasaun, serbisu, dezigualdade, asaun klimátiku, dame ho parseria sira.

Iha diskursu abertura nian, iha loron-kuarta, visi-sekretáriu-jeral ONU nian, Amina Mohammed, asinala ona katak haree "lideransa desizivu ida" hosi governu sira hosi rejiaun Ázia-Pasífiku ho Ajenda 2030 no felisita ona investimentu sira ho parseria sira hosi nasaun sira iha dezeñu hosi estratéjia sira no polítika sira ba dezenvolvimentu progresivu ida, ho kobertura maka'as hosi dadus ho estatístika sira.

Enkontru ne'e serve hodi prepara Fórum Polítika ho Nível Aas, ne'ebé sei halo iha loron 09 to'o 18 Jullu iha Nova Iorke, Estadus Unidus, ho tema "Kapasita ema sira ho hametin inkluzividade ho igualdade".

Lusa | iha Sapo TL

Sem comentários: