quarta-feira, 30 de maio de 2018

KOMUNIKADU IMPRENSA | Kampaña iha Eleisaun Antesipada - Rede Defensór Direitus Umanus (RDDU)


KOMUNIKADU IMPRENSA

Kampaña iha Eleisaun Antesipada nu’udar oportunu ba debate, aprezenta programa hó paz no justu, la’ós kontra no insulta malu.

Rede Defensór Direitu Umanus ((RDDU) husu ba Estadu no mos ba politiku-na’in sira atu asegura eleisaun antesipada la’o ho livre, justu no hó karakter siviku, hodi kontinua promove paz no estabilidade, iha Timor-Leste ne’ebe la’o daudaun.

RDDU halo intervensaun ne’e, hare ba Konstituisaun RDTL, artigu 6 b no c kona-ba objetivu Estadu Timor-Leste, no mos artigu 40 kona-ba liberdade ba ko’alia no informasaun, atu ita nia nasaun la enfrenta problema bo’ot, hodi estraga povu nia moris hakmatek, paz no estabilidade.

Rede preukupa makas dezenvolvimentu politika atual ne’ebé nakonu hó provokasaun, konfrontásaun, no propaganda polítiku ho karater ofensivu, ne’ebé fó sai iha media oi-oin, entre lider partidu politiku sira, ne’ebe sempre kontra no insulta malu bebeik, halo povu moris la hakmatek no iha inserteza nia laran, ne’ebe iha risku bele hamosu violénsia, instabilidade nasionál.

Rede preukupa hó ema balun interpretasaun sala kona-ba direitus umanus, liu-liu liberdade espresaun iha Konstituisaun, Deklarasaun Universal Direitus Umanus no mos Paktu Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku (PIDSP), ne’ebé Timor-Leste ratifika ona, garante duni liberdade espresaun ne’e. Maske nune’e, Rede preokupa ho lia fuan ruma ne’ebé ema balu hato’o ona katak tolok no insulta mak ema nia direitu.

RDDU husu ba ema hotu, no liu-liu líderansa partídu polítiku sira, atu sai nu’udar ezemplu ba ema hotu, hodi sukat ka hasai lia fuan iha kualker komunikasaun polítiku, sentidu edukativu, paz, dame no estabilidade, atu evita insulta malu, durante kampaña, no prosesu eleisaun tomak. Ami laiha intensaun atu hanorin lider sira, la’os mos atu trava liberdade espresaun, maibe sujere atu promove debate saudavel entre lider politiku sira hotu, iha prosesu politiku importante ida ne’e.

Nune’e mós RDDU husu ba militante no simpatizante partídu polítiku sira hotu, ne’ebé kompete iha eleisaun antesipada, atu sai hanesan autór hodi kria paz, hakmatek no estabilidade, atu la bele insulta malu no trata malu, ikus mai bele hamosu konflitu no violénsia ne’ebé afeita ba liberdade ema hotu nian, núne’e atu hato’o de’it ida-idak nia programa, hodi evita violensia no perturbasaun akontese ba ita nia sociedade, durante no depois de kampañe eleitorál.

Tamba ita nia povu terus barak ona, durante periodu naruk funu okupasaun nian, liu tiha ida ne’e ukun aan, iha 2006-2008 ne’ebe akontese krize militar, no mos 2014-2015 tensaun politiku akontese ema barak moris terus, sofre ate ema balun mate tan.  Núne’e situasaun pasadu ne’e núdar lisaun ba ita, hodi evita no la repete tan krime no violensia akontese ba oin, mak lider politiku sira tenke hametin unidade nasional.

Ami mós husu ba orgaun eleitorál atu kria inkluzaun sosial ba ema hotu, hodi fo espasu no asegura katak ema hó defisiensia bele partisipa iha prosesu eleisaun nia tomak, la hó diskriminasaun, hodi promove direitus umanus ba ema hotu hanesan.

Tamba ne’e, Rede Defensór Direitus Umanus hakarak husu:

Ba lideransa sira Estadu nian, atu labele hamosu lia-fuan sira ne’ebé la favorese ba prinsípiu no valores demokrásia, direitus umanus no justisa, tan povu hakarak moris hakmatek.

Ba líder partidu polítiku sira, atu evita hasai lia-fuan insulta malu durante iha kampaña nia laran, uza palku ba hato’o programa politiku ne’ebe saudavel ba povu, liafuan ne’ebe sentidu edukasaun, la’os insulta malu.

Ba militante no simpatizante sira hotu, atu kontinua akompaña no partisipa iha prosesu eleisaun antesipada, ho paz, hakmatek hodi kontribui ba estabilidade nasionál.

Ba instituisaun PNTL atu kontinua mantein seguransa tuir lei ne’ebe iha, durante prosesu politiku no eleisaun tomak, hodi asegura povu nia direitu moris hakmatek nian.

Ba orgaun eleitoral atu garante, no proteze partisipasaun masimu ba votante ema hó defisiensia sira.

Membru Rede Defensór Direitus Umanus (RDDU) kompostu husi organizasaun Sociedade sívil hamutuk 11 (sanulu resin ida) tuir mai:

Asosiasaun HAK
Asistensia Legal ba Feto no Labarik (ALFeLa)
Asia Justice and Rights (AJAR)
Asosiasaun Chega ba Ita (ACbit)
Coalition for Diversity and Action (CODIVA)
Fundasaun MAHEIN
Asosiasaun Halibur Matan Defisiénsia Timor-Leste (AHMDTL)
Belun
Judicial System Monitoring Programme (JSMP)
La’o Hamutuk
Community Based Rehabilation Network-Timor-Leste (CBR-N)

Dili, Marsu 2018

Koordenadór RDDU
Laura Afonso de Jesus

Sem comentários: