quarta-feira, 19 de setembro de 2018

Opozisaun timoroan hakarak lei antikorupsaun no kombate ba gastu arbiru orsamental


Partidu boot opozisaun timoroan, Fretilin, defende iha loron-segunda ne'e aprovasaun urjente ba lei antikorupsaun no medida sira ne'ebé evita gastu arbiru orsamental, ho aposta ida iha diálogu politiku hodi rezolve problema sira nasaun nian.

Intervén iha parlamentu, Aniceto Guterres Lopes, xefe bankada Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) nian hatete katak "xave hodi alkansa melloria ba kondisaun sira nasaun ne'e nian maka governasaun ida ne'ebé diak".

Tanba ne'e, nia hatete katak, tenki evita gastus arbiru no atua ho rigor iha firkalizasaun implementasaun programa governu nian no iha ezekusaun orsamental, ho "politika kualidade ne'ebé investe iha kualidade".

Aniceto Guterres Lopes koalia iha sesaun solene ne'ebé maka marka iha loron segunda ne'e aranke ba 5ª lejislatura Parlamentu Nasional nian ho prezensa Prezidente Republika nian.

Iha nia diskursu, antigu prezidente parlamentu nian hatete katak Fretilin preokupada ho kestaun divida sira deskontrolada Estadu nian" no afirma katak so bele hadiak situasaun ne'e ho ambiente dialogu nian, no "buka konsensu ida".

Tanba ne'e, nia afirma katak, esensial hakotu ho "ambiente deskonfiansa no ódiu, ho perseguisaun grupu ida ho grupu seluk" tanba "demokrasia ejiji dialogu ne'e hodi rezolve problema sira" nasaun nian.

Adriano do Nascimento, prezidente bankada Partidu Demokratiku (PD), hsuik kritika ba lidere istoriku no politiku sira nasaun nian katak "kria tiha krize no difikuldade politiku tinan iku ne'e".

Atitude ida ne'ebé kontribui hodi "halo unidade nasional no konsolidasaun Estadu nian sai fraku" no hodi rezulta, hatete, ba falta hodi tau interese nasional sira ass liu hotu hafoin eleisaun tinan 2017.

Nia fó hanoin mós katak, hafoin ne'e iha kampaña tinan 2018, lider politiku sira "minimiza tiha esforsu sira iha setor balun sosiedade nian" iha luta ba lideransa, no tau iha konfrontu frente oioin ba luta (armada, diplomátika no klandestina).

"Lider politiku sira, envezde defende demokrasia no respeita multikulturalidade no multietnisidade, sira tenta fali fahe ho rasa, etnia no relijiaun", hatete, no halo situasaun ida ne'ebé halo imajen nasaun nian kanek.

Ba PD, konstrusaun Estadu nian no dezenvolvimentu nasional la konkista ho sem "maturidade politika, sentidu Estadu nian, no konfiansa no esperansa povu nian" no problema seriu sira nasaun nian, hanesan dezempregadu, ne'ebé kontinua nakonu.

António de Sá Benevides, prezidente bankada PUDD nian mós, husu tan dialogu hodi buka konsensu, tantu iha parlamentu no mós iha nível lidere istoriku sira ne'ebé maka tenki kontribui pozitivu hodi eduka jerasaun foun sira.

"Estadu ne'e la presija sai pai natal, tenki sai pai ba dezenvolvimentu nasaun nian", hatete, afirma mós katak interese Estadu nian tenki ass liu interese pesoal ka partidu nian.

Benevides mós refere tan katak sei iha dialogu entre Prezidente Republika no primeiru-ministru, hodi bele rezolve tomada de pose ba membru sira balun Governu nian, kestaun ne'ebé maka "lansa duvida no preokupasaun sira" iha populasaun.

Koalia ba prinsipal lider istoriku sira nasaun nian, Benevides hatete katak tenki serbisu "sein orgullu no arogánsia" hodi "ajuda eduka jerasaun foun sira".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: