sábado, 6 de junho de 2015

ADEUS LA SAMA, DESKANSA IHA PAZ


Loron 5, fulan Juñu ohin , povu tomak fo ultimo homanajen ba saudozu Fernando Lasama de Araujo nebe husik ona familia, amigos membros governu no kompenairu luta sira hodi ba halo’ot iha fatin deskansa iha paz, Jardim dos Herois da Patria, Metinaro, Dili.

Saudozu Fernando ‘La Sama’ de Araújo, taka nia memoria peregrinasaun ho tinan 53, iha tuku 08:30, iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Tersa feira (02/06), hafoin baixa kalan ida iha Hospitál refere ho ‘kondisaun grave’ tanba kona “stroke” wainhira halo hela diskursu ba profesores, estudantes no komunidade tomak iha Munisípiu Covalima.

Saudozu Fernando ‘La Sama’ de Araújo mate husik hela, fen ho oan na’in rua (mane ida feto ida) no familias maun alin hamutuk na’in 8, feto na’in 5 (lima) mane na’in 3 (tolu). Maibé agora hela deit ona na’in hat (4) tanba na’in hat (4) inklui saudozu La Sama mós mate tiha ona.

Saudozu Fernando ‘La Sama’ de Araújo nia isin mate transfere husi Hospital ba nia uma privadu iha Ailok-Laran, hodi hamaluk familias no parente sira iha loron ida kalan ida nia laran, molok entrega ba Estadu atu hala’o seremónia funébre.

Susar tebes duni, atu evita sentimentu tristeza ne’ebé lakon husi ita nia leet. N’udar familia ne’ebé iha relasaun direta, sente lakon, triste, sente mesak, sente nakukun no todan tebes atu simu realidade ida mate ne’e. Satan nia isin mate hela hamutuk ho ita iha horas balun nia laran, iha kalan ida ou loron ida nia laran deit. Sente lato’o, lasufisiente kuandu hamutuk iha tempu balun deit. Liu-liu ema ne’ebé ita hadomi no sira hadomi ita.

PD, RENETIL Fó Homenajen Ikus

Ho matan been ne’ebé turu mai hanesan udan, familia boot enlutada, maun-alin no parentes husi Munisípiu Ainaro no iha Ailok Laran Dili, Kuarta feira (4/6) despide saudozu nia isin mate hodi entrega ba lideransa, kuadrus, militantes no simpatizantes PD nian.

Serimonia despedida familia bo’ot husi saudozu Fernando ‘La Sama’ de Araújo tuir kultura no tradisaun uma lisan ninia.

Sekretáriu Jerál no Prezidenti Interinu Partidu Demokrátiku (PD) hamutuk ho kuadrus no militantes simu, lideransa máximu ninia isin mate ne’e, hodi kontinua transfere ho prosizaun husi Ailok Laran ba sede PD nian, Colmera Dili.

Durante oras rua resin hamutuk ho familia boot PD nian, hodi fó homenajen, reza no hananu no lembra hikas fali saudozu nia pasajen balun durante iha nia vida.

Ho matan ben, Sekretáriu Jerál PD, Mariano ‘Assanami’ Sabino, akompaiña husi Prezidenti Interinu PD, aktual Primeiru Vise Prezidenti Parlamentu Nasionál, Adriano do Nascimento, haktuir liafuan heroismu saudozu Fernando ‘La Sama’ de Araújo nian, wainhira nia hamutuk ho nia maluk sira hodi luta ba ba ukun rasik-an.

“Ha’u Nia Dignidade La Aas liu Nasaun Nia Dignidade”, Mariano Assanami Sabino haktuir. “Di’ak Liu Laiha Títulu Duke Laiha Pátria”, Mariano Sabino haktuir tan saudozu nia liafuan murak ne’e iha nia diskursu, hodi fó últimu homenajen ba saudozu La Sama iha Sede nasionál PD, Colmera Dili Kuarta feira (3/6).

Mariano Assanami Sabino fundamenta katak, La Sama husi Manutasi-Ainaro oan ne’ebé moris iha 1963 ne’e, nu’udar Timoroan ida ne’ebé, hadomi tebes rai ne’e hodi oferese nia moris tomak ba libertasaun nasionál.

“Hahú kedas husi tempu okupasaun nian, saudozu halibur joven sira iha RENETIL nia mahon, hodi luta reziste no konsistente ba objetivu ukun rasik-an”.

Iha lista mártir sira nian, bele dehan ida mós saudozu La Sama. Tanba maske hetan kapturasaun no tortura husi militares Indonezius, maibé La Sama ne’ebé iha momentu ne’ebá sei iha foinsa’e ne’e oferese nia-an tomak, hodi salva nia maluk sira hodi dehan.

“Lori Ha’u Ba Kastigu, Maibé Husik Ha’u Nia Maluk Sira”, Mariano Assanami Sabino tenik ho matan ben.

Espíritu heroismu La Sama nian hatudu ho domin no solidaridade tomak ba nia maluk sira no rai doben ida ne’e.

“Detidu iha prizaun Cipinan, Indonesia, to’o La Sama fila duni mai Timor Leste, La ho Títlu. Maibé, nia orgulhu tanba nia luta liu husi klandestina, hamutuk ho frente armada no frente diplomátiku lori vitória hodi liberta duni povu ne’e, husi okupasaun Indonesia nian”, Mariano Sabino Assanami fundamenta.

Hafoin oras rua resin hamutuk ho familia husi Partidu PD, iha tuku 14:00 familia boot PD nian entrega hikas fali saudozu nia isin mate ba familia boot RENETIL nian, hodi fó homenajen tanba saudozu La Sama mós hanesan fundadór organizasaun RENETIL nian hodi organiza nia maluk estudante sira iha Indonezia hodi luta ba ukun rasik-an.

Husi sede RENETIL nian, saudozu La Sama nia isin kontinua entrega ba Estadu hodi hatoban iha nina rezidénsia ofisiál iha FAROL Dili.

Serimonia ofisialmente entrega ba Governu ne’e akompaiña husi Primeiru Ministru (PM) Rui Maria de Araújo, Sekretáriu Jerál Partidu Demokrátiku Mariano Assanami Sabino, Vise Prezidenti Parlamentu Nasionál aktual Prezidenti interinu Partidu PD nian, Adriano do Nascimento, militantes no simpatizantes partidu PD, estudantes, povu Timor Leste (TL) membru Governu, membrus Parlamentu Nasionál, sosiedade sivil, konvidadus no populasaun sira iha Kapital Dili.

Governu Simu Ho Triste

Iha loron ne’ebé hanesan, familia boot husi VI Governu Konstitusionál simu saudozu Fernando La-Sama de Araújo nia isin mate hodi hatama ba ninia rezidénsia Ofisial Farol Dili, ho triste.

Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo lidera diretamente nia membru Governu sira hodi simu saudozu La Sama nia isin mate ne’ebé mak hatama ona iha kaixaun kór mutin ne’ebé falun ho bandeira RDTL, Bandeira Partidu PD, Bandeira Organizasaun RENETIL no mós tais Timor mane ne’ebé oferese husi militantes PD, Munisípiu Lautem.

Molok simu, Xefi Governu ne’ebé nu’udar mós família matebian hateke tuun ba rai ho mate wen monu, hodi sé liman ba kaixaun hodi tau ba kabás no membru Governu mós apoiu lori hotu mate isin hodi tama ba uma laran.

“Kaer metin maluk sira,” dehan PM Rui Maria de Araújo ho mata wen simu mate isin La-Sama, iha nia rezidénsia Farol, Kuarta (03/06).

Durante iha Rezidensia Ofisiál Matebian nian, organiza husi Ministériu Solidariedade Sosiál (MSS) ho Ministériu Administrasaun Estatal (MAE).

Tuir oráriu, ohin tuku 10:00-10:30 mate isin saudozu La Sama de Araújo sai husi uma ba Ministériu Edukasaun. Iha 11:30-13:00 sai husi Ministériu Edukasaun ba Katedral hodi hala’o misa Requem no iha tuku 13:15-14:30 sai husi Katedral ba Parlamentu Nasionál hodi hato’o homenajen ikus ba saudozu.

Programa iha Parlamentu Nasionál mak dahuluk abertura plenária PN, toka Hino Nasional Patria-Patria, um minutu de silénsiu, leitura votu pezar PN, intervensaun husi Xefis Bankadas Parlamentar, leitura dekretu Prezidénsia Repúblika husi Prezidenti da Komisaun Homenajen, kondekorasaun ba saudozu, diskursu husi Prezidenti da Repúblika, enseramentu plenária no toka Hino Nasional.

Iha tuku 14:45-16:45 lori saudozu nia isin mate sai husi PN ba Jardim dos Heróis Nasional, Metinaro. Antes atu halot mate isin saudozu sei iha programa tuir mai ne’e, leitura biografia saudozu nian husi komisaun homenajen, liafuan agradesementu husi familia saudozu no ikus liafuan husi maun bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão.

Iha tuku 16:45 to’o remata sekuénsia kari aifunan ba saudozu husi PR ho nia espoza inklui nia membrus, Prezidenti PN ho nia espoza inklui membrus Parlamentu, Primeiru Ministru ho nia espoza inklui membrus Governu, Tribunál Rekursu ho nia espoza ho nia membrus, reprezentante familia, dekanu sira, no korpu diplomátiku, veteranus no antigu kombatente no organizasaun rezisténsia, eis titulares órgaun soberanu Estadu nian, Xefi Estadu Maior Jeneral F-FDTL no nia espoza inklui nia membrus, Komandante Jerál PNTL no espoza no nia membrus sira, Partidu Polítiku asentu iha Parlementu Nasionál (PD, CNRT, FRETILIN no Frente MUDANÇA).

Ikus mak Bispu Diocese Dili, Baucau no Maliana no membru Konferénsia Exleciástica nian sira, reprezentante Konfisaun Relijioza sira seluk, reprezentante Sosiedade Sivil, Magnífiku Reitór Universidade sira no Diretór Isntitutu Akadémiku sira.

PN Fó Homenajen Ikus Ba La Sama

Alénde ne’e, Parlamentu Nasionál (PN), Sesta (5/6) ohin, mós sei presta homenajen ikus ba saudozu Ministru Estadu Kordenador Asuntu Sosiais no Ministru Edukasaun, Fernando ‘La Sama’ de Araújo ne’ebé nu’udar mos eis Prezidenti Parlamentu Nasionál.

Plenária extraordinária Kuarta (3/6) Parlamentu Nasionál halo votasaun hodi vota ba votu de pezar ba saudozu Fernando La Sama de Araújo, votu de pezar no.11/2015 ne’e pasa ho votus unanimidade.

“Atu aprova votu de pezar ida ba rekoñesimentu triste ida ne’e, ita vota ba votu de pezar 2015, de pezar pela morte de Fernando La Sama de Araujo. Votu de pezar ne’e em relasaun Prezidenti da Assembleia Parlamentar CPLP redasaun final tenke tau tanba kargu internasionál importante, e próxima fundasaun de AP-CPLP foi o tempo de Presidente La Sama de Araujo,”esplika Prezidente Parlamentu Nasional, Vicente Guterres.

Tuir orariu serimonia funébre sei hala’o iha loron Sesta (5/6) ba dahuluk iha oras tuku 10.00 -10.30 prosesaun sai husi rezidensia ofisial ba Ministeriu Edukasaun, e tuku 11.30 to’o tuku 1.00 missa rekuen husi Ministeriu Edukasaun ba Igreza Katedral, tantu iha oras tuku 1 to’o 2.30 ultimu homenajen husi Igreja katedral ba Parlamentu Nasional.

Ultima homenajen iha PN no iha oras tuku 14:45 to’o 16:45 husi Parlamentu Nasional ba jardim dos herois Metinaro hodi halao serimonia funebre.

Fernando La Sama hakotu iis iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV)-Dili iha loron (2/6/2015) kuaze iha oras tuku 8 resin.

Matebian La Sama moris iha 27 de Fevereiro 1953 iha Suco Manutasi, Municipiu Ainaro. La Sama kontribui ba luta independensia iha formas hotu-hotu, tantu Fernando La Sama nu’udar mos fundador organizasaun resistensia Rezistensia Nasional Estudantes Timor Leste (RENETIL) iha loron 20 de Junho 1988 ne’e La Sama nu’udar sekertariu jeral RENETIL.

Saudozu La Sama nu’udar mos prizoneiru Cipinang-Indonesia iha 24 Novembru 1991 e 24 Marsu 1998. Tantu iha tinan 1992 La Sama simu premiu husi antigu prezidente Estados Unidos Amerika, Jimmy Charter hodi rekoinese kontrubuisaun La Sama ba luta independensia TL kontra violasaun direitus humanus iha Timor Leste.

Matebian La Sama nu’udar mos fundador partidu Demokratiku (PD) e iha primeiru Governu Konstitusional La Sama nu’udar deputadu no iha segundu lejislatura sai Prezidente Parlamentu Nasional iha tinan 2007-2012.

Tantu iha Kintu Governu konstitusional La Sama asume kargu nu’udar Vice Primeiru Ministru kordenador asuntus sosiais iha 2012-2015 no iha Sestu Governu Konstitusional asume hikas knar nu’udar Ministru Estado Kordenador Asuntu Sosiais no Ministru Edukasaun ate hakotu iis.

Ema Simples No Dedikadu

Husi sorin seluk, Retor Universidade da Paz (UNPAZ) Dr. Lucas da Costa hateten katak, saudozu Fernando ‘La Sama’ de Araújo nu’udar ema ida ne’ebé simples, dedikadu, pnegado, solidáriu no difazteral.

Alénde ema ida ne’ebé simples no dedikadu mos nu’udar ema ida ne’ebé moris husi familia ida ne’ebé kiik no kiak maibe prontu fo apoio ba ema sira ne’ebé kiik mos maibe terus iha luta da libertasaun iha momentu invasaun tropa Indonesia iha TL, durante tinan 24 nia laran.

“Laiha hanoin iha ema kiik no kiak nia oan sira katak iha loron ikus sira bele sai ema ida ne’ebé bot iha rai ida ne’e tanba valores ida ne’ebé mak sira kuda ba malu maka apnegasaun, dedikasaun, fraternidade, solidaridade no simplicidade,”Lucas hatete iha nia sasin ba saudozo Fernando La Sama nia moris iha sede organijasaun RENETIL Farol Kuarta (4/6).

Reitor UNPAZ, nee hatete ho valores hirak ne’e, sira ne’ebé halibur malu iha RENETIL no mos halo ligasaun ho organizasaun jovens estudantes nian iha patria okupada, konsege koloka an iha vankuarda prosesu da luta de libertasaun Nasional.

Joven sira hirak ne’ebé halibur malu iha RENETIL no organizasaun sira seluk ne’ebé halao prosesu dedikasaun da patria ohin loron hamrik nafatin iha oin no gurda hodi halao nafatin libertasaun de povo.

Joven sira nee la hanoin atu sai bot maibe ohin bele kaer Governo, bele servi Estado hodi bele hatutan povo nia lian iha Parlamentu Nasional (PN), bele kaer justisa no seluk tan.

“Semak tama iha Saudozo nia kos iha momentu estudante nian hare iha kama at oan ida iha nia didi lolon hakerek ho letra bo-bot dehan Timor, Porti more katak Timor tanba o hau hakarak mate” ida ne’e dedikasaun ida ne’ebé hatudu katak nia didika an ba iha patria okupada,”Lucas konta ho matan ben.

Nia konta tan La Sama, nu’udar ema ida ne’ebé sempre buka atu halo rekonsiliasaun ba ema ne’ebé konflitu maske nia rasik hatene katak esforsu halao rekonsiliasaun ne’e fo risku bot ba nia vida ne’ebé sei hasoru dezafius oi-oin ne’ebé ema hotu tauk katak sei tiru mate iha fatin ou sei hetan turturasaun.

Saudozo ema ida ne’ebé atenbrani hodi husik hela nia estudo no nia kolega sira iha Dempasar Bali, Indonesia, mai rekonsilia komando da luta, Xanana Gusmao ho Mauhudo hodi halo rekonsiliasaun atu bele kompriende malu hodi luta nee efisiente liu.

Nia afirma, Saudozo Fernando La Sama too hakotu nia iis laiha gelar ruma ne’ebé hakerek iha nia naran oin ou iha nia apalidu nia kotuk maibe aumenta deit naran funu nian husi naran ne’ebé nia inan aman fo mak Fernando La Sama de Araujo.

Maske durante ne’e laiha titulo akademiku iha nia naran oin ou apalidu nia kotuk maibe La Sama nia profile intelektual bot tebes hodi halo ema hotu hakruk no respeita nia.

Sasin hanesan mos hatoo husi Selma nu’udar Saudozo Fernanso La Sama nia kompaneiro iha Komarka Cipinang katak nia ho Saudozo Fernanso La Sama no sira seluk tan iha momentu ne’e hamutuk iha Komarka Cipinang Indonesia ne’ebé sempre hamutuk hodi luta hasoru diktatora Orde Baru Indonesia tanba hakarak realija demokrasia, inklui mos realija ukun rasik an iha TL.

“Ami sente triste bainhira ami lakon ami nia kompaneiro nomos kolega diak Saudozo Fernando , nia nu’udar kolega ne’ebé sempre luta hamutuk. “Adeus Fernando La Sama de Araujo, espera katak iha Lalehan ita bot kontenti tanba ida ne’e merese ba o,” Selma hakotoo nia sasin ho mata ben.

Iha fatin hanesan   Prezidente Comite 12 Novembro, Gregorio Saldanha hatoo sentido Kodolensia ba familia Saudozo Fernando La Sama no familia bot organijasaun RENETIL katak entidades hotu sente lakon ema diak ida iha momentu dadauk ne’ebé ita hotu presiza hodi popa no atu aumenta tan ema diak barak atu servi diak liu povo no rai ida ne’e.

“Ita hotu lakon dirijenti ida ne’ebé brani tuir nia naran rasik hatete, Nia (La Sama) nu’udar Dirijenti ida ne’ebé matenek, nia nu’udar dirijenti ida ne’ebé nia domin bot ba servisu too nia hakotu nia iis iha servisu laran,”Gregorio hatete ho triste.

Saudozo Fernanso La Sama nu’udar dirijenti ida ne’ebé badinas no simples iha nia moris durante halao nia knar no servi povo TL.

Saudozu nu’udar jerasaun foun ne’ebé prepara atu simu servisu todan husi jerasaun tuan sira nu’udar responsavel ba povo no rain ida ne’e maibe ikus mai fiar ida ne’e lao duni maibe la too rohan Estado, Governo no povo tomak tenki lakon ema ida ne’ebé jeraun tuan fo fiar.

Maske nunee jerasaun foun tenki orguilho tanba Saudozo Fernando La Sama hatudu tiha ona no sai hanesan ezemplu bot ida atu jerasaun foun tenki tuir.

Liu husi oportunidade homenajen ikus ida ne’e, Prezidente 12 Novembro ne’e apelo ba ba jeraun foun sira jeralmente no partikularmente ba sira ne’ebé vitima ba tropas Indonesia sira nia botas fatin, Tudik fatin nomos kilat fatin no seluk tan atu luta hodi kontra nafatin ba ambitu balun ne’ebé la fo importansia ba saude.

“Ita tenki kuidadu an atu nune’e ita bele iha kbiit atu asume nafatin knaar hodi hatutan nafatin misaun ne’ebé saudozo Fernando La Sama no sira seluk ne’ebé oras ne’e laiha ona hodi husik hela mai ita,” lia menon Gregorio.tos/ cos/bal/ola

Jornal Nacional

Sem comentários: