quarta-feira, 21 de setembro de 2016

Jurisprudénsia internasionál ho Timor-Leste iha fronteira marítima


Prezidente Parlamentu, Adérito Hugo da Costa ohin konsidera katak tendénsia hosi jurisprudénsia internasionál hamutuk ho Timor-Leste hodi defende aspirasaun nasaun nian, ba iha delimitasaun hosi sira-ninia fronteira maritima. 

"Hanesan notisia di’ak ida tanba hatene katak tendénsia jurisprudénsia internasionál nian, totalmente pertense ba Timor-Leste", tenik Adérito Hugo da Costa iha sesaun solene hosi abertura sesaun lejislativa dalima (5.ª) ba lejislatura datolu.

"Ami iha direitu no razaun ne’ebé iha, halo ami hatene duni atu luta ba independénsia, delimitasaun fronteira ba liña média, bazeia de’it ba kestaun tempu. Bele dura to’o tinan ida, rua ka tinan sanulu. Maibé ami sei konsege manan luta ikus ba integridade hosi ami-ninia soberania", nia dehan.

Hugo da Costa dehan katak "indignasaun tenke sai beibeik hanesan resposta ida ba dignidade” no hatutan tan kona-ba importánsia hosi tema fronteira maritime ba Timor-Leste no Parlamentu Nasionál.

Kona-ba ne’e no bazeia ba reforma orgánika ne’ebé la’o daudaun hosi Parlamentu sei aprova la’os de’it Planu Estratéjiku ida ba tinan lima maibé mos “planu asaun abertura no transparénsia”, ho “planu asaun hosi apoiu ida ba polítika esterna Estadu nian”.

Planu ne’e sentra liu iha "adezaun ba ASEAN [Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátika], akompañamentu hosi CPLP [Komunidade Nasaun Lian Portugés) no ba iha apoiu intransijente hosi prosesu delimitasaun fronteira marítima ho Austrália, hanesan konsekuénsia fundamentál hosi soberania" Timor-Leste.

Kona-ba kuadru reforma iha Parlamentu, Hugo da Costa haktuir kona-ba “introdusaun hosi mekanismu modernu ba kontrolu kontas nian”, inklui gabinete auditoria interna independente ida ho divizaun ba planeamentu, monitorizasaun no avaliasaun hoi diresaun no divizaun hothotu.

Sei dinamiza mose Sentru Formasaun Parlamentár no Sentru Promosaun Igualidade Jéneru atu nune’e kontinua aposta ba iha formasaun kontínua no permanente ba funsionáriu Parlamentu nian hothotu, tuir nia esplika.

Sei lansa mos baze hodi kria mekanismu análize konflitu ida nomós detesaun ho resposta ba violasaun direitu ema nian, sei estuda posibilidade atu kria “disponitivu análize no reasaun imediata ba keixa hirak ne’ebé sidadaun hato’o, katak implika violasaun direitu ne’ebé proteje hosi Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Kovensaun Europeia ba Direitu Umanu nomós testu fundamentál seluk ba protesaun Direitu Umanu".

SAPO TL ho Lusa 

Parlamentu aprova ho unanimidade Rejime Kontributivu hosi Seguransa Sosiál


Deputadu sira ohin aprova ho unanimidade no jeneralidade, proposta lei kona-ba rejime kontributivu Seguransa Sosiál nian iha Parlamentu Nasionál, hanesan medida “istóriku” ida ba plenária loron ohin nian. 

Proposta lei ne’ebé agora sei atu analiza ho espesialidade, hetan votu a favor 50, kontra laiha no abstensaun zero hafoin diskursu hosi espozisaun nomós klasifikasaun balun, ministra Solidariedade Sosiál, Isabel Amaral Guterres.

"Ami iha, hamutuk hodi halo istória", dehan Isabel Amaral Guterres, ministra Solidariedade Sosiál, hodi hatudu esperansa katak lei ne’e sei hahú aplika/funsiona iha 1-janeiru-2017.

"Desde ukun-aan ami foin maka aprezenta buat ida ne’ebé asosia kedas direitu sosiál ba iha dever, atu harii sentidu sidadania ida ne’ebé lolos”, nia hatutan.

Iha ninia espozisaun, ministra haktuir hikas katak diploma ne’e avansa ho di’ak tebes ba iha serbisu ne’ebé hala’o to’o ohin loron iha Timor-Leste, alénde iha nivel medida nomós programa asisténsia ho asaun sosiál, no ba mos nivel seguransa, ba iha kazu rua nian maka natureza lakontributiva.

Haktuir hikas katak, tinan-tinan, Timor-Leste gasta besik dolár milloens 150 ba iha serbisu sosiál lakontributiva oioin, liu-liu maka rejime tranzitória ba funsionáriu públiku (milloens 1,32), asisténsia sosiál, inklui pensaun veteranu (milloens 106), apoiu ba idozu no inválidu (milloens 30,9), bolsa da mãe (milloens 8,5), hosi serbisu seluk ne’ebé iha.

Ministra ne’e dehan katak, diploma ne’e sei kria rejime kontributivu ida “hodi proteje fatór serbisu (…), proteje traballadór no sira-ninia família” no asosia ba iha direitu nomós dever hothotu.

"Aprovasaun hosi lei ne’e, sei fó dalan ba Timor-Leste hodi hakbesik-aan liu tan ho nasaun bobot sira seluk iha mundu, ne’ebé maka iha mos rejime kontributivu seguransa sosiál nian”, nia dehan.

Nia esplika katak ida ne’e hanesan rejime públiku, no úniku ba traballadór hothotu (públiku no privadu), tanba bazeia ba “prinsípiu ne’ebé hatuur internasionalmente” no ne’ebé obrigatóriu no kontributivu no sei autofinansiadu.

Sei sai nu’udar rejime repartisaun ida, ho komponente kapitalizasaun públika estabilizasaun nian no tuir ministra esplika, sei asumi “kriasaun hosi Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian ida” atu rai osan ne’ebé liu ka resin.

Ho nune’e proposta ne’e sei presija orsamentu rasik ba Seguransa Sosiál, independente hosi Orsamentu Jerál Estadu nomós kriasaun hosi institutu ba jestaun no ezekusaun polítika seguransa sosiál nian ida.

Iha debate espesialidade sei analiza mos preokupasaun balun ne’ebé deputadu sira hato’o, inklui oinsá maka atu jere sistema no ninia impaktu ba finansas públika, hosi materiál seluk ne’ebé iha.

SAPO TL ho Lusa – Foto: Lusa@António Amaral

Debate kona-ba rejime seguransa sosiál iha Timor-Leste hanesan “loron istóriku”


Parlamentu Nasionál, ohin hahú debate “istórika” ida ho apresiasaun ba rejime kontributivu foun Seguransa Sosiál nian ne’ebé foin maka asosia ba direitu no dever hothotu, tenik ministra tutela.

"Ami iha, hamutuk hodi halo istória", dehan Isabel Amaral Guterres, ministra Solidariedade Sosiál, hodi hatudu esperansa katak lei ne’e sei hahú aplika/funsiona iha 1-janeiru-2017.

"Desde ukun-aan ami foin maka aprezenta buat ida ne’ebé asosia kedas direitu sosiál ba iha dever, atu harii sentidu sidadania ida ne’ebé lolos”, nia hatutan.

Ministra ko’alia lia hirak ne’e iha Parlamentu Nasionál, durante abertura hosi debate jeneralidade hosi proposta lei kriasaun rejime kontributivu Seguransa Sosiál nian, hanesan diploma ne’ebé hetan konsiderasaun estruturante.

Debate iha loron ohin ne’ebé sai hanesan momentu “istóriku” ida, hafoin tinan neen hala’o serbisu, ministra ne’e dehan katak diploma refere avansa di’ak tebes ba iha serbisu ne’ebé hala’o to’o ohin loron iha Timor-Leste, alénde ne’e nivel medida nomós programa asisténsia ho asaun sosiál, no ba mos nivel seguransa, ba iha kazu rua nian maka natureza lakontributiva.

Timor-Leste kada tinan, gasta besik dolár milloens 150 ba iha serbisu sosiál lakontributiva oioin, liu-liu maka rejime tranzitória ba funsionáriu públiku (milloens 1,32), asisténsia sosiál, inklui pensaun veteranu (milloens 106), apoiu ba idozu no inválidu (milloens 30,9), bolsa da mãe (milloens 8,5), hosi serbisu seluk ne’ebé iha.

Ministra dehan katak, diploma ne’ebé debate, kria rejime kontributivu ida “hodi proteje fatór serbisu (…), proteje traballadór no sira-ninia família” no asosia ba iha direitu nomós dever hothotu.

"Aprovasaun hosi lei ne’e, sei fó dalan ba Timor-Leste hodi hakbesik-aan liu tan ho nasaun bobot sira seluk iha mundu, ne’ebé maka iha mos rejime kontributivu seguransa sosiál nian”, nia dehan.

Nia esplika katak ida ne’e hanesan rejime públiku, no úniku ba traballadór hothotu (públiku no privadu), tanba bazeia ba “prinsípiu ne’ebé hatuur internasionalmente” no ne’ebé obrigatóriu no kontributivu no sei autofinansiadu.

Sei sai nu’udar rejime repartisaun ida, ho komponente kapitalizasaun públika estabilizasaun nian no tuir ministra esplika, sei asumi “kriasaun hosi Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian ida” atu rai osan ne’ebé liu ka resin.

Ho nune’e proposta ne’e sei presija orsamentu rasik ba Seguransa Sosiál, independente hosi Orsamentu Jerál Estadu nomós kriasaun hosi institute ba jestaun no ezekusaun polítika seguransa sosiál nian ida.

Molok hala’o debate iha plenáriu, diploma ne’e analiza ona hosi komisaun parlamentu nian ne’ebé ninia pareser konsidera katak testu ne’e hanesan “medida lejislativa ida ne’ebé maka importante liu hodi hadia povu Timór ninia moris iha tinan 15 ikus ne”e.

“Sei sai hanesan medida istória nian ida ne’ebé maka ninia efeitu karik bele projeta no fó benefísiu ba ida ne’e nomós ba jerasaun timor-oan sira iha tinan 100 tuir mai ka liu”, hatutan tan.

Komisaun ne’e mos haktuir katak lainklui estudu ida hodi fó impaktu ba iha orsamentu no ekonómika-sosiál ka projesaun ba prazu naruk, ne’ebé bele iha posibilidade atu hetan kustu ba tinan hirak tuir mai.

Kestiona mos kona-ba sustentabilidade hosi sistema ba tinan sira tuir mai, ho traballadór potensiál ativu balun hodi selu pensaun ne’ebé presija nomós situasaun hosi persentajen traballadór informál iha Timor-Leste ne’ebé aumenta.

Pareser ne’e mos fó sai kona-ba preokupasaun hosi visi-ministru Finansas, Hélder Lopes, kona-ba independénsia ba jestaun futuru Institutu Seguransa Sosiál, hodi defende katak “lahalo parte ba tutela ierárkika Governu nian”, ho fundu modelu hanesan ho Petrolífera no hetan atensaun hosi supervizaun Banku Sentrál.

Karik aprova, maka sistema foun ne’e sei hahú aplika, tuir faze, no ba Governu rejime ne’e ninia objetivu prinsipál maka “proteje traballadór ho ninia família, iha situasaun maternidade, paternidade, adosaun, tama ona idade katuas/ferik, invalids no mate”.

Ida ne’e hanesan pasu dahuluk ba kriasaun sistema seguransa sosiál iha Timor-Leste ne’ebé ezisti ona desde 2008, rejime lakontributiva hosi pensaun sosiál (Subsídiu Apoiu ba Idozu no Inválida ka SAII) no desde 2011, rejime tranzitóriu, mos lakontributivu, maibé ba de’it funsionáriu públiku hothotu, no lahalo tuir rekizitu oioin hosi lei serbisu ne’ebé maka aplika ona.

Parte bot hosi element hothotu no detalle lei nian, karik hetan ona aprovasaun, maka sei hatama mos ba iha faze regulamentasaun.

SAPO TL ho Lusa 

PR sei tenke entrega kondekorasaun ba Mário Soares iha Portugal


Prezidente Taur Matan Ruak sei aproveita ninia vizita bá Portugal iha fulan outubru ka novembru, molok Simeira CPLP iha Brazil, hodi fó kondekorasaun ba Mário Soares ho Grande-Colar da Ordem Timor-Leste, tuir fonte prezidénsia haktuir horisehik.

"Ami hein hela konfirmasaun hosi Brazil kona-ba loron hala’o simeira no objetivu maka Prezidente Taur Matan Ruak, sei liu bá Lisboa hodi entrega Grande-Colar. Tuir lei, Grande-Colar tenke entrega hosi xefe Estadu", tuir fonte ne’e dehan ba Lusa.

Iha loron 03-agostu, Taur Matan Ruak desidi ona kona-ba atribuisaun ne’e ba Mário Soares hosi galardaun, hanesan prémiu bot liu ne’ebé bele fó ba ema estranjeiru ida, relasiona ho ema ne’e ninia “atividade profisionál, sosiál ka asaun espontáneu heorisidade ka altruísmu, hodi fó kontribuisaun maka’as ba benefísiu Timor-Leste, timor-oan ka Umanidade nian".

"Dr. Mário Soares hanesan ezemplu ida ba vida polítika ne’ebé naruk. Nia kombate maka’as fasismu nomós nu’udar defensór hosi Povu kolonializadu, autodeterminasaun. Ho Revolusaun Kravus, nia iha ona méritu rasik, ba oportunidade hodi asumi kargu oioin iha polítika portugés nian”, tuir dekretu fó sai.

Testu ne’e haktuir hirak katak durante ninia prezidénsia Mário Soares “sempre haktuir beibeik apoiu ba direitu autodeterminasaun povu timor-oan nian”, hafoin hakerek masakre Santa Cruz, iha 1991, ba papa João Paulo II, hodi bá Roma ko’alia kona-ba kazu Timor-Leste nian.

Hanesan eurodeputadu nia hatutan kona-ba “esforsu hodi konsege katak kauza no direitu timor-oan nian, bele hetan rekoñesimentu iha Parlamentu Europeiu”.

Hafoin ukun-aan, Fundasaun Mário Soares, “elabora no konkretiza ona projetu hosi relevánsia bot ba prevensaun memória eroika luta povu Timor-Leste nian, ba sira-ninia liberdade”, liu-liu Arkivu no Muzeu Rezisténsia Timór, iha Dili, nia dehan.

SAPO TL ho Lusa 

Fo Izemplu Ladiak ba Sidadaun, PR Taur Kontra Pensaun Vitalisia


DILI, (ANTIL) - Xefe Estadu Taur Matan Ruak kontinua kontra Lei Pensaun Vitalísia ba eis titulár sira no konsidera lei ne’e kria tiha sistema ida ne’ebé fó ezemplu ladi’ak ba sidadaun sira.

Iha kazu balun, tuir Taur, Lei Pensaun Vitalísia bele kria parazitas tanba ful-fulan simu osan boot hosi Estadu maibé ema balun la halo buat ida ba sosiedade hodi selu fali apoiu laran luak ne’ebé fó ba sira.

“Sistema ida hanesan ida ne’e injustu tebe-tebes bainhira kompara ho situasaun hosi veteranu sira no ema hirak ne’ebé maka moris kiak duni iha ita nia rain,” Taur dehan iha nia deskursu bainhira loke Terseiru Lejizlasaun Sesaun Lejizlativu ba dala 5 iha Parlamentu Nasionál (PN), Tersa (20/9).

Nia dehan partidu polítiku sira hatene katak Lei Pensaun Vitalísia la justu. Tanba ne’e maka sira (membru PN) promete halo revizaun ba Lei, iha tempu besik ona ba eleisaun. “Ha’u lembra rona promesa hirak ne’e iha 2011 no 2012. Maibé, liu tiha tinan haat ha’u seidauk haree proposta ida atu halakon ka halo revizaun ba lei ida ne’e. Ha’u husu ba ha’u nia an rasik, hanesan ita nia maun-alin no inan-feton timoroan barak mós husu, tanba sá?,” Taur Kestiona.

Prezidente repúblika apelu ba deputadui sira no mós ba líder nasionál hotu-hotu ne’ebé mak kaer responsabilidade polítika, atu fó prioridade ho laran tomak ba kestaun ida ne’e.

“Ha’u halo apelu ba Parlamentu Nasionál atu loke debate públiku luan ida ne’ebé transparente, simples no momoos kona-ba benefísiu no vantajen hirak ne’ebé prevé iha Lei nú. 1/2007, hosi 18 Janeiru, kona-ba Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu sira no Regalias sira seluk, no mós kona-ba Lei nú. 14/2009, hosi 21 Outubru, ne’ebé mak estabelese remunerasaun ba titulár kargu polítiku sira,” nia informa.

Taur afirma katak bainhira rona povu nia opiniaun, diskute no halo alterasaun ne’ebé presiza ba lei sira ne’e, sei hasa’e justisa iha sosiedade nia laran no mós sidadaun sira nia respeitu ba ita nia instituisaun demokrátika sira. (Jornalista: Xisto Freitas / Editor: Gantry Meilana)

Foto: Imajen Palásiu Prezidénsia Repúblika

Timor-Leste Konsege Afirma Nia Imajen iha Mundu


DÍLI, (ANTIL) - Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak hateten, hahú restaurasaun indepedénsia Timor-Leste (TL) konsege afirma nia diplomásia no imajen iha mundu.

“Diplomasia timoroan konsege hasai vantajen no haburas tan diplomasia rezisténsia nia imajen ho rigor. Diplomasia ne’ebé ita hala’o, molok no hafoin indepedénsia kontribui TL nia afirmasaun iha mundu,” hatete Prezidente da Repúblika, Taur Matan Ruak iha nia intervensaun iha Parlamentu Nasionál (PN), Tersa, (19/09).

Prezidente Repúblika hatutan, komunidade internasionál rona apelu ne’ebé ita timoroan hotu no frente armada sira halo ba paz durante luta nomós frente diplomátika serbisu maka’as ho neon.

Diplomásia Timor-Leste, nu’udar nasaun independente, fó kontinuidade no hariiku tradisaun diplomátika, ho nune’e tulun hametin estadu no haforsa kondisaun nesesáriu hodi hala’o soberania nasionál.

Prezidente mós reforsa katak parseiru multilateral ka bilateral ne’ebé TL halo ho nasaun unida no parseiru dezenvolvimentu kontribui realiza prioridade no konstrusaun nasionál.

“Apoiu husi ita nia nasaun belun sei importante iha área oioin. Ha’u hakarak temi liliu apoiu ne’ebé sira fó ba ita nia esforsu dezenvolvimentu sosiál, valorizasaun setór produtivu nasionál no diversifikasaun ekonomia,” tenik PR, Taur Matan Ruak.

Taur Matan Ruak mós reforsa katak susesu ne’ebé polítika paz no rekonsilisaun hetan ona, kontribui dezenvolve no hametin relasaun amizade no koperasaun ho nasaun viziñu hanesan Indonézia no Austrália iha kontaktu familiar, interkánbiu kulturál, sosiál no ekonómiku.

“Kooperasaun fronteira entre Timor-Leste no Indonézia kontribui ona no sei kontribui nafatin atu intensifika komérsiu no kontaktu entre família sira, ho vantajen ba populasaun sira ne’ebé hela besik fronteira entre nasaun rua ne’e,” Taur haklaken.

Atu konklui nia realsa tan katak relasaun Timor-Leste ho nasaun membru Association of South East Asean Nation (ASEAN), halu’an no hakle’an tiha ona, hein de’it konkordánsia husi nasaun membru atu TL bele halo adezaun.

Inklui durante ne’e, hala’o relasaun amizade no kooperasaun ne’ebé metin ho poténsia Áziatika no mundiál hanesan Xina, Estadus Unidus, Uniaun Europeia, Japaun, Repúblika Koreia, Kuba no Nova Zelándia nomós Portugal, Brazil inklui nasaun maun alin CPLP (Comunidade dos Países da Língua Portuguesa) sira. (Jornalista: Rafy Belo / Editora: Rita Almeida)

Foto: Prezidente Taur Matan Ruak

CPLP Konsidera Lideransa Timor-Leste Hanesan Ezemplu


DÍLI, (ANTIL) - Timor-Leste nia prezidénsia pro tempore ba Comunidade dos Países da Língua Portuguesa (CPLP) hatudu dalan importante ne’ebé nasaun la’o liu ona, husi luta iha foho leten no husi ezíliu to’o iha lideransa ba komunidade nasaun independente no maun-alin nian ba dala uluk.

“Ita nia maun alin sira CPLP konsidera ita nia lideransa nu’udar ezemplu ida. Rekoñesimentu ida ne’e bele sai hanesan orgullu ida ba ita no estímulu ida ba futuru,” hateten xefe estadu perante deputados no konvidadu espesiál iha Parlamentu Nasionál (PN), Tersa (20/09).

Xefe estadu, Taur Matan Ruak afirma katak Timor-Leste (TL) tama formalmente iha CPLP no bele hala’o konferénsia xefe estadu no governu CPLP sira nian iha Ázia, rejiaun ne’ebé konsidera hanesan eixu husi ekonómia mundu nian.

“Ita nia país asume CPLP hanesan plataforma ida atu permite artikulasaun oioin ne’ebé la’o husi nia kondisaun plurikontinentál. Tanba ne’e mak ita hala’o Forum Ekonómiku Globál no ita iha oportunidade atu konta ho prezensa ASEAN,” tenik tan Prezidente Pepúblika, Taur Matan Ruak.

Prezidente Repúblika mós hateten katak iha domíniu lian portugés Timor-Leste iha privilejiu simu terseira konferénsia internasionál kona-ba futuru lian portugés no sistema mundiál.

Maske nune’e, PR rekuñese katak buat barak mak labele hala’o hotu. “Konjuntura mundu nian ne’ebé afeta estadu membru sira, trava hodi hala’o inisiativa ne’ebé ita nia prezidénsia hatudu dalan, ho apoiu husi ita nia komunidade,” nia subliña.

PR konfesa tan katak direitu internasionál sai nu’udar huun ba paz no hanesan pontu partida atu buka kondisaun ne’ebé ekilibru liu ba dezenvolvimentu no povu sira nia moris di’ak.

Timor-Leste nia integrasaun internasionál orienta ba reforsu husi sistema mundiál ida ne’ebé justu, ne’ebé bazea ba direitu no promove estabilidade, paz no dezenvolvimentu ne’ebé inkluzivu no sustentadu.

Nasaun membru Comunidade dos Países da Língua Portuguesa (CPLP) mak Angola, Brazil, Cabo Verde, Guiné Bissau, Guiné Equatorial, Moçambique, Portugal, São Tomé e Principé e Timor-Leste. (Jornalista: Rafy Belo / Editora: Rita Almeida)

Foto: Comunidade dos Países da Língua Portuguesa (CPLP)

Prezidente timoroan deklara "triste maka'as" ba pobreza no desigualdade iha nasaun


Iha loron-tersa ne'e, Prezidente timoroan hatudu "triste maka'as" tanba iha tinan 14 nia laran hafoin restaurasaun independénsia nian sei la to'o apoiu iha nasaun ba ema fraku sira, ho pobreza "kona maka'as ba Timor-Leste nia oan-mane no oan-feto sira".

Taur Matan Ruak ko'alia iha Parlamentu Nasional, iha sesaun solene hodi hahú sesaun lejislativu dalima hosi lejislatura atuál, nia intervensaun dahuluk iha plenáriu hahú hosi diskursu polémiku iha inísiu tinan ne'e nian bainhira nia halo krítika maka'as ba Governu no ba líder istóriku oioin nasaun nian.

Iha diskursu naruk, xefe Estadu halo fali krítika balun ba asaun governativu nian, ho alerta oioin kona-ba situasaun nasaun nian, hodi refere ba perigu sira insustentabilidade hosi gastu públiku nian no ba falta investimentu iha área importante sira ekonomia nian.

Nia hatete katak maski iha progresu sira ne'ebé hetan, Timor-Leste bele halo "liután no di'ak liu" no agora tenki "kaer ho sériu dezafiu boot sira" hosi nasaun nian, liuliu "produtividade lokal ne'ebé ki'ik, dezempregu ho volatilidade ekonómiku".

Nia konsidera altera polítika sira ne'ebé "investe liu iha simente duké iha koñesimentu" no husik ekonomia ladún produtivu, ladún kompetitivu no importa 90% hosi sasán no serbisu sira ne'ebé konsome.

"Dalabarak obra sira konstrusaun nian hanesan ho kualidade ladi'ak, hodi obriga gasta tan iha obra reparasaun nian ka rekonstrusaun nian. Diminuisaun hosi folin aseleradu hosi infraestrutura barak hatudu katak Orsamentu Estadu estraga liu osan iha obra sira ne'ebé ho kualidade ladi'ak", nia hatete.

Sesaun solene hala'o ona ho galeria sira ne'ebé nakonu ho públiku, inklui formandu balun iha lian portugés hosi Sentru Formasaun Jurídiku, membru oioin hosi Governu no reprezentante sira hosi korpu diplomátiku ne'ebé akreditadu iha Díli.

Karik, ne'e sei sai hanesan okaziaun ikus ne'ebé maka Taur Matan Ruak loke, bainhira kaer knaar nu'udar xefe Estadu, sesaun solene ida iha Parlamentu Nasional tanba nia rasik deklara ona iha tinan liubá katak sei la kandidata fali ba kargu iha eleisaun sira tinan 2017.

Durante nia mandatu, nia vizita tiha ona 90% hosi suku sira iha Timor-Leste no nia hatete katak haree "desigualdade hosi kondisaun sira moris nian entre sidade ho zona rural sira" ne'ebé "opsaun kresimentu ekonómiku nasaun nian iha tinan hirak ikus ne'e la tulun hodi hamenus".

Apoiu sosial sira "la to'o hodi hadi'a no kompensa fatór foun sira hosi desigualdade nian" no ekonomia "labele harii empregu sufisiente", ho oportunidade oituan iha zona rural sira ne'ebé moris 70% hosi populasaun.

"Dezekilíbriu hosi empregu obriga joven barak emigra hodi buka serbisu. Iha tinan sanuluk ikus ne'e, nasaun forma tiha ona joven lisensiadu hamutuk rihun 30 resin. Maibé la konsege hametin inkluzaun ekonómiku hosi joven sira ne'e", nia hatete.

Taur Matan Ruak ko'alia fali kona-ba projetu boot sira investimentu nian iha Oecussi no iha kosta-súl nasaun nian, hodi afirma katak nia la hatene nafatin "iha medida saida maka investimentu ne'ebé halo iha projetu sira ne'e sei fó benefísiu loloos ba kondisaun moris no dezenvolvimentu sosial hosi populasaun sira iha Oecussi, Covalima no Manufahi". Nia destaka mós katak Administrasaun Públika kontinua, "hafoin tinan lima hosi polítika dezenvolvimentu nian", sai hanesna "setór ho importánsia ekonómiku boot liu (...), ho partisipasaun ida 24% nian".

"Ho rezultadu hanesan ne'e, oinsá ita diversifika ekonomia no halo nasaun ladún depende ba petróleu?", nia husu.

Maski felisita progresu sira iha aproximasaun hosi Estadu ba sidadaun sira no programa sira dezenvolvimentu lokal nian, nia husu kona-ba "prioridade sira hosi departamentu balun hosi Governu nian", hanesan substituisaun hosi sistema administrativu sira ne'ebé monta tiha ona no funsiona, "gasta de'it serbisu tékniku sira, tempu no osan, no departamentu sira la konsentra iha solusaun ba problema sériu sira ne'ebé tenki iha atensaun no desizaun estratéjiku sira".

Nia destaka atrazu maka'as Estadu nian hodi selu fornesedór sira no empreza sira, ne'ebé halo área privadu ho empreza sira deskapitalizadu no lahó vontade hodi investe tan iha nasaun.

"Hanesan labele simu katak obra konkluidu sira, ka serbisu fornesidu sira hosi empreza sira, verifika hosi akordu ho regulamentu sira ne'ebé hala'o, hein hodi simu osan, durante fulan barak nia laran", nia hatete.

"Administrasaun públiku ida defisiente kontamina área produtivu tomak no hadook investimentu", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa

Líder istóriku timoroan sira tenki iha korajen hodi fó fatin ba joven sira - PR


Timor-Leste seidauk iha faze ida ne'ebé permiti ba jerasaun foun sira hodi governa maibé tenki serbisu hodi halakon "impase" ne'ebé hahú tinan 2012 "impede dezenvolvimentu" hodi aposta iha joven sira, afirma hosi Prezidente Repúblika iha loron-tersa ne'e.

"Tenki iha korajen hodi hatene fó fatin ba sira ne'ebé joven liu", afirma hosi Taur Matan Ruak iha Parlamentu Nasional, iha abertura ba sesaun lejislativu dalima hosi lejislatura atual.

"Líder istóriku sira hala'o ona ho kapasidade maka'as parte dahuluk hosi anseiu nasional. Maibé parte daruak hosi ita nia objetivu nasional sira eziji motivasaun foun ida no partisipasaun hosi joven sira", nia afirma ona.

Iha diskursu ida ne'ebé dura besik oras ida, Taur Matan Ruak hatete katak hanesan importante haree polítika foun sira, hodi konsidera katak iha tinan haat ikus ne'e, no hafoin foti dolar billiaun haat hosi Fundu Petróleu sira, estasaun hosi nasaun "ladún aumenta di'ak".

Nia konsidera katak lakohi hamenus susesu sira ne'ebé hetan tiha ona, hodi insisti katak nu'udar Prezidente Repúblika iha dever hodi "bolu atensaun mós ba defisiénsia sira, liuliu bainhira hamosu perigu ba realizasaun futuru di'ak ida ba nasaun".

"Independénsia no konstrusaun hosi Estadu Direitu nian, ho respeitu ba dignidade hosi timoroan sira, koresponde ba realizasaun hosi kapítulu dahuluk hosi ita nia aspirasaun nasional sira. Maibé ita nia projetu nasional la para iha independénsia. Objetivu hosi Nasaun timoroan maka manán nafatin humillasaun hosi pobreza no harii moris di'ak ida ba ema hotu", nia hatete.

Maski nune'e, nasaun hatudu nafatin fraku iha polítika ekonómiku, liuliu tanba kapasidade fraku ida hosi jerasaun empregu sira nian.

"Barak tenki sai ba nasaun sira seluk tanba la konsege kontribui ba nia rain rasik. Informasaun ofisial sira hatudu katak iha númeru dezempregu ne'ebé aas, ne'ebé maka sofre liu hosi joven sira", nia hatete.

"Serbisu manual nasional iha daudaun situasaun inatividade forsadu no polítika ekonómiku sira iha tinan hirak ikus ne'e la hatán ba situasaun ne'e, nune'e kontribui hodi atraza dezenvolvimentu nasaun nian", nia hatutan.

Ba Taur Matan Ruak, nia rasik nu'udar naran ida hosi naran istóriku sira ba luta ba libertasaun Timor-Leste nian, faze oinmai , hosi "realizasaun ba nasaun ida ho moris-di'ak ba ema hotu", hanesan serbisu ida "ba jerasaun foun sira".

"Edukasaun no formasaun tenki hetan liu orientasaun hodi hatán ba nesesidade sira hosi empreza sira no hodi implementa ekonomia ida koñesimentu nian, produtivu liu no kompetitivu liu", nia hatete.

Formadór sira di'ak liu, preparasaun di'ak no mobilidade hosi rekursu ema sira nian, hamenus estraga no iha liu kualidade iha obra sira infraestrutura sira nian no envolvimentu hosi populasaun sira iha dezenvolvimentu lokal hanesan aspirasaun importante sira", nia admiti.

Xefe Estadu defende mós asaun hodi hasai influénsia hosi partidu sira iha instituisaun sira, hametin Administrasaun Públiku no aposta iha kompeténsia no kualidade hosi sira nia serbisu.

SAPO TL ho Lusa

Área judisial timoroan ikus ne'e "sai aat ba beibeik" - Prezidente


Área judisial timoroan nian ikus ne'e "sai aat ba beibeik", ho desinvestimentu hapara Tribunal Rekursu no falta meiu sira hodi kombate korupsaun, hatete hosi Prezidente Repúblika iha loron-tersa ne'e.

Iha diskursu ida hodi hahú sesaun lejislativu, iha Parlamentu Nasional, Taur Matan Ruak ko'alia kona-ba área ida ne'ebé fraku liu iha nasaun, hodi konsidera katak seidauk kumpri organizasaun judisiáriu ida ne'ebé previstu iha Konstituisaun.

Nia hatete katak falta instalasaun hosi tribunal sira ne'ebé previstu, aprovasaun ba lejislasaun sentral ba funsionamentu hosi tribunal sira nian no lejislasaun ne'ebé regula Prosesu Administrativu no Fiskal, "kondisaun hosi konstrusaun Estadu Direitu nian iha Timor-Leste".

"Desinvestimentu iha Justisa hapara Tribunal Rekursu no impede kareira sira hosi juís sira iha Tribunal Distrital sira, tanba laiha avaliasaun adekuadu no falta implementa protokolu sira ne'ebé asina hafoin hasai majistradu internasional sira ne'ebé uluk apoia prosesu reforma hosi Justisa nian", nia afirma.

"Falta meiu sira hosi área Justisa hanesan obstákulu ba luta, ne'ebé tenki hanesan ema tomak nian, hasoru korupsaun", nia hatutan.

Xefe Estadu defende tan meiu sira no aumenta apoiu ba polísia sira, Komisaun hasoru Korupsaun, Ministériu Públiku no ba Tribunal sira "iha luta hasoru problema boot ida" ne'ebé afeta sosiedade timoroan.

"Ema balun ne'ebé iha priviléjiu abuza iha rekursu sira ne'ebé hanesan ema tomak nian halo ita kestiona kona-ba koezaun sosial, afeta redistribuisaun hosi rikusoin no hamenus potensial hosi dezenvolvimentu nasaun nian", nia hatete.

"Ha'u apelu ba partisipasaun hosi ema tomak iha esforsu nasional hodi halakon korupsaun iha ita nia nasaun", nia afirma ona.

SAPO TL ho Lusa

Prezidente timoroan husu Orsamentu "prudente no responsável" ba 2017


Iha loron-tersa ne'e Prezidente Repúblika timoroan apela ona ba Governu ho ba Parlamentu Nasional atu aprova Orsamentu Estadu ida "prudente no responsável" ba tinan 2017, hodi reflete inserteza hosi rikusoin petrolíferu sira hosi Tasi Timor nian.

"Ha'u hein katak, la hanesan ho asaun sira ne'ebé ita hala'o t'o agora, preparasaun ba Orsamentu Jeral Estadu nian ba tinan 2017 no ba tinan hirak oinmai sei muda maka'as no bazeia iha realidade hosi folin petróleu nian no hosi rezerva sira Tasi Timor nian ne'ebé hanesan laloos", Taur Matan Ruak hatete.

"Nia preparasaun tenki halo ho planeamentu di'ak ida, prudente no responsável, hodi haree ba prezente no futuru", nia hatete iha sesaun solene hodi hahú sesaun lejislativu dalima hosi lejislatura atual.

Taur Matan Ruak, ne'ebé suspende ona Orsamentu ba tinan 2015, insisti ona katak konta públiku sira ba tinan 2017 labele bazeia hosi levantamentu maka'as hosi Fundu Petrolíferu nian ne'ebé, nia subliña ona katak, gasta ona osan dolar biliaun 7,3.

"Ita la halo buat barak ho osan ne'ebé gasta. Ita sei moris nafatin iha ekonomia ida ne'ebé la sustentável: nasaun importa kuaze buat hotu ne'ebé ita konsumi no ladún halo esportasaun. Desperdísiu iha Administrasaun Públiku signifika osan ne'ebé gasta lahó nesesidade", nia hatete.

Nia insisti, tanba ne'e maka konta sira ba 2017 tenki finansiadu hosi fonte prinsipal haat: Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) hosi Fundu Petróleu nian, reseita doméstiku, doasaun sira no empréstimu sira no esportasaun sira.

"Ita uza reseita sira hosi Fundu Petroléu nian hodi selu fatura sira: selu défise boot hosi ita nia balansu komersial no selu funsionamentu hosi aparellu Estadu nian", nia hatete.

"Ita hatene katak petróleu la dura nafatin. Bainhira petróleu hotu, ita sei halo saida? Reseita sira hosi Fundu Petróleu nian iha redusaun maka'as, tanba produsaun ki'ik iha Bayu Undan no folin petróleu ne'ebé tuun maka'as iha merkadu internasional sira, hahú hosi tinan 2014. Iha rezumu, ita hotu iha dever hodi husu no hatán ho honestidade: Futuru saida maka ita harii daudaun ba ita nia nasaun?", nia hatete.

Iha análize hosi tinan hirak ikus ne'e, no entre krítika sira ba aspetu oioin administrasaun nian, Taur Matan Ruak refere ona ba susesu hosi prosesu rekonsiliasaun nasional, ba konstrusaun hosi Estadu ida Direitu nian no ba estabilidade polítika no sosial, "vitória ida hosi ema hotu nian, hosi líder sira no hosi sidadaun sira".

Lori enerjia ba 90% resin hosi populasaun, estrada ho kilómetru 200 resin, eskola sira, rede sira kuidadu saúde nina, aranka ba desentralizasaun ekonómiku no apoiu sira ba grupu fraku sira hanesan aspetu pozitivu sira ne'ebé nia destaka ona.

Taur Matan Ruak felisita mós rekoñesimentu ne'ebé fó ba veteranu sira hosi luta timoroan nian, hodi nota katak hanesan prosesu "inkompletu" ida ne'ebé "balun simu apoiu no sira seluk seidauk simu", nune'e hamosu "divizaun sira entre veteranu sira rasik".

Iha tempu hanesan nia hato'o preokupasaun ba sustentabilidade hosi projetu pensaun veteranu sira nian, hodi apela ba sira ne'ebé simu hodi "tulun Estadu hodi halo justisa, hodi evita gastu maka'as, hodi fó onra ba kapítulu hosi istória ba libertasaun nasaun nian".

SAPO TL ho Lusa

Presidente timorense declara "grande tristeza" por pobreza e desigualdade no país


Díli, 20 set (Lusa) - O Presidente timorense manifestou hoje "grande tristeza" por constatar que 14 anos depois da restauração da independência continua a haver no país insuficiente apoio aos mais vulneráveis, com a pobreza a "afligir muitos filhos e filhas de Timor-Leste".

Taur Matan Ruak falava no Parlamento Nacional, na sessão solene do arranque da 5.ª sessão legislativa da atual legislatura, a sua primeira intervenção no plenário desde um polémico discurso no início do ano em que fez duras críticas ao Governo e a vários líderes históricos do país.

Num longo discurso, o chefe de Estado retomou algumas dessas críticas à ação governativa, com vários alertas sobre a situação do país, referindo-se aos perigos de insustentabilidade dos gastos públicos e à falta de investimentos em setores chave da economia.

Apesar dos progressos alcançados, disse, Timor-Leste poderia ter feito "mais e melhor" e agora tem de "encarar com seriedade os desafios enormes" do país, nomeadamente "a baixa produtividade laboral, o desemprego e a volatilidade económica".

Alterando políticas que, considerou, "investiram mais em cimento do que em conhecimento" e deixaram a economia pouco produtiva, pouco competitiva e a importar 90% dos bens e serviços que consome.

"As obras de construção são, muitas vezes, de má qualidade, obrigando a gastar mais em obras de reparação ou reconstrução. A depreciação acelerada de muitas infraestruturas prova que o Orçamento do Estado desperdiça demasiado dinheiro em obras de má qualidade", disse.

A sessão solene decorreu com as galerias cheias de público, incluindo alguns formandos em português do Centro de Formação Jurídica, vários membros do Governo e representantes do corpo diplomático acreditado em Díli.

Esta será, previsivelmente, a última ocasião em que Taur Matan Ruak abrirá, enquanto chefe de Estado, uma sessão solene no Parlamento Nacional já que o próprio declarou no ano passado que não se vai recandidatar ao cargo nas eleições de 2017.

Ao longo do mandato visitou mais de 90% dos sucos (freguesias) de Timor-Leste e disse ter constatado "desigualdade das condições de vida entre a cidade e as zonas rurais" cujas "opções de crescimento económico do país nos últimos anos não ajudaram a reduzir".

Os apoios sociais "não foram suficientes para corrigir e compensar os novos fatores de desigualdade" e a economia foi "incapaz de criar empregos suficientes", com poucas oportunidades nas zonas rurais onde vive 70% da população.

"O desequilíbrio do emprego obriga muitos jovens a emigrarem à procura de trabalho. Nos últimos dez anos, o país formou mais de 30 mil jovens licenciados. Mas não consegue assegurar a inclusão económica de muitos deles", disse.

Taur Matan Ruak voltou a questionar os grandes projetos de investimento em Oecússi e na costa sul do país, afirmando que contínua sem se saber "em que medida os vultuosos investimentos feitos nesses projetos beneficiarão realmente as condições de vida e o desenvolvimento social das populações de Oecússi, Covalima e Manufahi". Destacou ainda que Administração Pública continua, "após cinco anos de políticas de desenvolvimento", a ser o "setor com a maior importância económica (...), com uma participação de 24%".

"Com resultados assim, como vamos diversificar a economia e tornar o país menos dependente do petróleo?", questionou.

Apesar de saudar os progressos na aproximação do Estado aos cidadãos e os programas de desenvolvimento local, questionou as "prioridades de alguns departamentos do Governo", como a substituição de sistemas administrativos já montados e a funcionar, "desperdiçando o trabalho de técnicos, tempo e dinheiro, em vez dos departamentos se concentrarem na solução de problemas sérios que requerem atenção e decisões estratégicas".

Entre esses, destacou os significativos atrasos do Estado em pagar a fornecedores e empresas, o que deixa o setor privado com empresas descapitalizadas e sem vontade de investir mais no país.

"É inaceitável que obras concluídas, ou serviços fornecidos por empresas, verificados de acordo com os regulamentos em vigor, fiquem depois à espera de serem pagos, durante meses e meses", disse.

"Uma administração pública deficiente contamina todo o setor produtivo e afasta o investimento", afirmou.

ASP // MP

PR timorense deverá entregar em Portugal condecoração a Mário Soares - Presidência


Díli, 20 set (Lusa) - O Presidente timorense deverá aproveitar uma passagem por Portugal em outubro ou novembro, a caminho da Cimeira da CPLP no Brasil, para condecorar Mário Soares com o Grande-Colar da Ordem de Timor-Leste, disse hoje fonte da Presidência.

"Estamos à espera da confirmação pelo Brasil da data da cimeira e o objetivo era aproveitar a passagem do Presidente Taur Matan Ruak por Lisboa para conferir o Grande-Colar. A lei prevê que o Grande-Colar tenha que ser conferido pelo chefe de Estado", disse a mesma fonte à Lusa.

No passado dia 03 de agosto, Taur Matan Ruak decretou a atribuição a Mário Soares do galardão, o mais alto que pode ser dado a uma personalidade estrangeira, em reconhecimento dos que "na sua atividade profissional, social ou, mesmo, num ato espontâneo de heroicidade ou altruísmo, tenham contribuído significativamente em benefício de Timor-Leste, dos timorenses ou da Humanidade".

"O Dr. Mário Soares é um exemplo de uma longa vida política. Combateu ativamente o fascismo e foi um defensor dos Povos colonizados, a autodeterminação. Com a Revolução dos Cravos, teve por mérito próprio, a oportunidade de desempenhar vários cargos na política portuguesa", destaca o decreto.

O texto recorda que durante a sua presidência Mário Soares "pronunciou-se vezes sem fim a favor do direito inalienável à autodeterminação do povo timorense" tendo escrito, depois do massacre de Santa Cruz, em 1991, ao papa João Paulo II, deslocando-se a Roma para falar de Timor-Leste.

Enquanto eurodeputado, sublinhou ainda, "esforçou-se por conseguir que a causa e os direitos do povo timorense fossem reconhecidos, no Parlamento Europeu".

Já depois da independência, a Fundação Mário Soares "elaborou e concretizou um projeto de grande relevância para a preservação da memória da heroica luta do povo de Timor-Leste pela sua liberdade", nomeadamente o Arquivo e Museu da Resistência timorense em Díli, refere.

ASP // VM

Mai diskusaun kona ba ezbosu lei Impostu ba Valór Akresentadu



Foin lalais, Governu liu husi Ministériu Finansa hala’o konsultasaun públiku kona-ba Ezbosu Lei Impostu ba Valór Akresentadu (VAT). Maibé, konsultasaun públiku ne’e badak no la fó espasu di’ak ba públiku hodi fó sira nia perspetiva no análize ida ne’ebé kle’an kona-ba ezbosu lei IVA ne’e. Tanba ne’e, La’o Hamutuk sei realiza enkontru públiku ida kona-ba Ezbosu Lei IVA ne’e hodi fahe informasaun no fó oportunidade ba públiku atu husu pergunta no hato’o preokupasaun kona-ba Ezbosu Lei ne’e no ninia impaktu ba povu no ekonomia Timor-Leste nian.

La’o Hamutuk sei aprezenta analiza kona-ba Ezbosu Lei, no ami mós konvida ona reprezentante husi Ministériu Finansas no UN Women hodi fahe sira nia perspetiva. Partisipante sira mós sei iha oportunidade atu hato’o sira nia ideia, no ami espera katak ida ne’e sei sai hanesan kontribuisaun importante ba prosesu revizaun, molok hetan aprovasaun husi Konsellu Ministru no haruka ba Parlamentu Nasionál atu halo debate.

Ho oportunidade ida ne’e La’o Hamutuk hakarak konvida ita bo’ot sira atu mai partisipa iha Enkontru Públiku ne’ebé mak sei realiza iha:

Data     : 22 Setembru 2016
Oras     : 09.00 - 12.00
Fatin    : Salaun Enkontru Asosiasaun-HAK, Farol, Dili
Ho ita boot sira nia prezensa no partisipasaun hodi fó hanoin konstrutivu mak sei halo mudansa ba ezbosu lei ida ne’e atu garante katak lei VAT ne’e sei refleita interese no preokupasaun povu Timor-Leste hotu nian.

Ajenda

08:30  Registu partisipantes
09.10  Introdusaun MC/Moderador
09:15  Sr. Juvinal Dias, Peskizador La’o Hamutuk
     Oinsa Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) labele hamate povu kiak nia asesu ba seitor ekonomia
09:30 Sra. Camille Wauters, Espesialista Programa, UN Women
     Efeitu husi Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) tuir perspetiva jéneru
09:45  Sra. Fernanda Borges, Kóordenadora Komisaun Reforma Fiskál (KRF) - Ministériu Finansa
     Vantajen husi Lei Impostu ba Valor Akresentadu (IVA) ba Timor-Leste
10:00  Husu no hatan
12:00  Taka no snack