sexta-feira, 25 de novembro de 2016

TRIBUNAL DE DÍLI FAZ ULTIMATO A EMÍLIA PIRES (reposição)


A antiga ministra das Finanças recebeu ontem ordem para voltar a Timor-Leste e entregar o passaportes. A antiga governante, que se encontra a ser julgada por participação económica em negócio, devia ter regressado ao país na semana passada.

O Tribunal de Díli deu ontem cinco dias à ex-ministra das Finanças Emília Pires, que se encontra sob julgamento, para regressar a Timor-Leste e entregar o passaporte, recusando estender a autorização que lhe concedeu para sair país.

A decisão foi anunciada esta segunda-feira pelo juiz José Maria Araújo, que preside ao processo que envolve a ex-ministra, e que criticou que Emília Pires não tenha regressado ainda ao país e entregado o seu passaporte, como deveria ter ocorrido a 20 de Outubro.

O juiz considerou que isso constitui uma violação da medida de coacção a que está sujeita e ordenou o regresso da ex-ministra até 29 de Outubro.

Emília Pires, que é acusada, com a ex-vice-ministra da Saúde Madalena Hanjam, de participação económica em negócio e administração danosa, pediu autorização ao Tribunal de Díli para se ausentar do país para realizar uma viagem em representação do Estado timorense.

As duas ex-governantes estão sujeitas a medidas de coação que incluem a proibição de saída do país, mas o juiz autorizou que Emília Pires representasse Timor-Leste em vários encontros nos Estados Unidos da América e na Europa.

No entanto, a autorização era até 19 de Outubro, data em que Emília Pires deveria ter regressado a Timor-Leste, para entregar o passaporte a 20 de Outubro e ser ouvida, nas suas declarações finais no tribunal, no dia seguinte.

A defesa de Emília Pires, porém, apresentou um requerimento a 18 de Outubro para solicitar o adiamento do regresso para 1 de Novembro e para prescindir das declarações finais de Emília Pires, o último passo antes de o julgamento ficar visto para sentença.

O tribunal deferiu a opção de não prestar declarações mas rejeitou o pedido de adiamento e ordenou que a ex-ministra apresente o passaporte em cinco dias.

Na sessão de hoje, o juiz marcou para 4 de Novembro aquela que deverá ser a última sessão do julgamento, data em que previsivelmente será anunciada a data de leitura da sentença.

Emília Pires e Madalena Hanjam são acusadas de irregularidades na compra de centenas de camas hospitalares em contratos adjudicados à empresa do marido da primeira, com um suposto conluio entre os três para a concretização do negócio, no valor de 800 mil dólares.

Nas alegações finais, o Ministério Público deu todas as acusações como provadas e pediu penas de prisão de 10 anos para as duas arguidas.

As alegações finais da defesa ficaram marcadas por críticas ao Ministério Público e à forma como o processo foi conduzido desde o início, em 2012.

Na sua declaração final ao tribunal, Hanjan disse respeitar a justiça, o Ministério Público e os advogados, recordando a sua história de serviço ao país e garantindo que sempre cumpriu todos os procedimentos em todas as funções que cumpriu.

O julgamento começou há um ano e foram ouvidas dezenas de testemunhas, incluindo os ex-Presidentes Xanana Gusmão e José Ramos-Horta e o ex-primeiro-ministro Mari Alkatiri.

Ponto Final (Macau) - em 25.10.2016

Juiz Kolektivu Moras, TDD Adia Julgamentu Emilia


DILI - Tribunal Distrital Dili (TDD) adia hikas julgamentu kazu partisipasaun ekonomi iha negosiu, tanba juiz kolektivu nain ida moras.

Liu husi sala audensia julgamentu tribunal deklara, iha loron ida nee tribunal labele kontinua halao julgamentu tanba kolektivu ida nee Juiza Fransisca Cabral sei moras neebe oras nee sei baisa hela iha HNGV. Publiku hakarak atu lalais, nunee mos juiz prezidente ho hanoin hanesan hakarak lalais, maibe tanba kondisaun saude juiza nian mak la permite. Tanba nee adia fali ba loron (30/11) tuku 10:00 dader.

Nia hatutan, iha lloron (30/11) tribunal sei hatun despaisu nomos sei marka loron leitura akordaun nian.

Tuir akuzasaun husi Ministeriu Publiku katak, iha loron 9 Fevereiru de 2011 arguida Madalena Soares, haruka karta VMS/PM/11/50 ba Primeiru Ministru atu husu fundu audisional ida Ministeriu Saude ba alojamentu no alimentasaun mediku cubanu sira. (600,000 USD) unidade kardiolojia no hematolojia (400,000 USD) no kama ortopedika atus ida (100) (400.000 USD). Primeiru Ministru despaisa oinsa pedidu nee haruka ba Ministeriu Finansas.

Iha loron 6 de Fevereiru 2011, liu husi ofisiu No. 203/GPM/II/2011, arguida Emilia Pires simu informasaun husi despaisu Primeiru Ministru nian. Iha loron 29 de Marsu 2011,  arguida Emilia Pires liu husi ofisiu 104/GMF/III/2011 fó, pareser kona-bá pedidu audisional orsamentu formula husi arguida Madalena Soares.

Arguida sira halo prezuizu ida ba estadu hanesan ho kama sira maka sosa nia folin karun no la utiliza tan, material la bele utilizatan ne’e nu’udar kaiza direita no nesesaria hosi sira nia hahalok arguidu sira halakon ona osan estadu ho prezuizu iha ho osan hosi dolar amerikanu rihun atus ualu sanulu resin ida hat nulu (U$ 811.040,00). Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (26/11/2016). Domingas Gomes/Domingos Piedade

Suara Timor Lorosae

Tribunal Rekursu Rejistu Kazu 193, Rekursu Caero, Calistro no Cancio Sei Prosesu


DILI -Tribunal Rekursu iha tinan 2016 hahu husi Janeiru too Novembru rejistu kazu hamutuk 193, kompostu husi kazu sivil ho krime.

Tuir Sekretaria Tribunal Rekursu neebe lakodi fo sai naran hatete, rekursu neebe mak tama iha fulan Janeiru too ohin (Red-24/11) rejistu kazu hamutuk 193. Husi numeru nee kompostu husi kazu sivil no krime, neebe sura mos ho kazu pendenti iha 2014 iha 19 no 2014 iha ida mak tama hamutuk iha 193 nee, dehan nia ba jornalista iha Tribunal Rekursu, Caikoli.

Nia hatutan, husi numeru kazu nee 100 resin mak hatun ona desizaun no restu seidauk. Neebe inklui mos kazu Calistro, Cancio no Caero nian seidauk iha desizaun. Maibe kazu sira nee sei iha prosesu nia laran hela.

Antes nee tuir Prezidenti Tribunal Rekursu Guilhermino da Silva katak, rekursu ba prosesu neebe mak tama iha TR nee laiha prazu inklui rekursu ba kazu Calisto Gonzaga no Joao Cancio nian.

Rekursu Joao Cancio no Calistro nian nee submete mai ona, maibe desizaun husi rekursu neemak depende ba juiz sira neebe mak kaer prosesu nee. Neebe lakleur tan desizaun sai ona iha tinan nee nia laran,’’ dehan nia.

 Nia hatutan, desizaun sei sai agora, aban, bainrua ho fulan oin mai sira labele koalia lai, tanba rekursu nee laiha prazu. Neebe bele demora depende ba juiz de prosesu, tanba agora iha TR prosesu rekursu barak juiz sira mos presiza estuda rekursu sira seluk neebe mak iha. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (26/11/2016). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

Advogadu La Garante Emília Mai Rona Akordaun hosi Tribunal

diariutimorpost.tl - Advogadu Pedro Camões, ne’ebé fó asisténsai legál ba kazu arguida Emília  Pires hatete, nia kliente to’o agora sei halo hela tratamentu iha ospitál iha Portugal. Tanba ne’e, nia la garante nia kliente atu partisipa iha desizaun akordaun.

Tuir ajénda, iha loron 25 fulan ne’e, julgamentu kontinuasaun no posibilidade tribunál foti ona desizaun akordaun. Tanba ne’e,  advogadu dehan, karik nia kliente nia kondisaun saúde di’ak ona, bele mai, maibé karik seidauk di’ak, desizaun leitura akordaun bele la’o nafatin.

“Agora ha’u nia kliente sempre komunika liuhosi meus telefone ho meus seluk tan. Ho hanoin la posivel arguida to’o mai,” Pedro ba Jornalista sira iha Tribunál Distrital Dili (TDD), Kuarta, (23/11).

Advogadu senior timoroan ne’e hatete, maske nia kliente iha hela rai liur, tuir regras no lei prosesuál, tribunál primeira instánsia bele foti ona desizaun ba leitura akordaun.

Nia rasik kontaktu ona ho nia kliente katak, bainhira tribunál foti ona desizaun, nia sei haruka hotu dokumentus desizaun nian ba nia kliente hodi halo rekursu sé desizaun kondena tama kadeia.

“Aktus hotu kona-bá leitura akordu karik kondena ou absolve. Tenke manda hotu ba Portugál, atraves embaixada para arguida lê, nune’e arguida atu halo reazen saida, rekursu ou oinsá,” Advogadu Pedro subliña ba jornalista sira.

Nia esklarese, kona-ba pedidu ne’ebé  nia kliente hatuka ba embaixada Timor Leste iha Portugal husu atu bainhira desizaun primeira instánsia, advogadu bele haruka dokumentus desizaun nian ba nia, la’ós atu transmite kazu ba halo julgamentu iha tribunál Portugal. (max)

Timor Post

Projetu Urjénsia Lautem Mistériu


DILI – Kustu projetu rehabilitasaun estrada iha munisípiu  Lautem ho natureza urjénsia  falun metin ho mistériu, tanba maske projetu ne’e foti fo de’it (single source) ba Konsorsiu Ponta Leste Group, maibé owner project (nain ba projetu) ne’e mos seidauk iha serteza kona – ba kustu ne’e rasik.

Diretor Luta Hamutuk, Mericio Akara hatete, projetu urjénsia iha Lautem ne’e hanesan repete de’it erru sira ne’ebé mak antes ne’e govenru halo tiha ona. Kada tinan governu sempre halo avaliasaun katak sei la repete ona projetu sira ho natureza emerjensia no urjénsia, maibé ohin loron akontese fali. Ne’e signifika, governu   laiha konsistensia. Tanba, tinan kotuk deputadu sira iha Parlamentu Nasionál mos kestiona kona – ba dividas governu     nian ne’ebé aumenta hela de’it, tanba kauza hosi  projetu emerjensia no urjénsia  sira ne’ebé governu     halo.

Akara hatutan, projetu urjénsia  ne’ebé hala’o hosi  Konsorsiu Ponta Leste Group ne’e iha negativu no positivu. Nia positivu, tanba sira sente katak nu’udar Lautem oan no uma kain ba festa komemorasaun loron 28 Novembru ne’e, entaun maske haruka de’it mos sira halo kedas, maibé nia negativu mak la asina kontratu ruma ho governu    . Negativu ida ne’e mos, tanba orsamentu ida ne’ebé mak atu fo ne’e la garantia hira, tanba kontratu laiha.

“Se Lautem oan sira mak uza  sira nia osan rasik hodi halo estrada urjénsia  ne’e, ita tenke orgulho, tanba ho sira nia osan, sira sai uma nain, maibé ida ne’e mai hosi  orsamentu Estadu nian. Entaun, hakarak ka lakohi tenke haré nia legalidade”, hatete Akara ba Timor Post iha nia serbisu fatin Farol – Dili, Tersa (22/11).

Akara hatutan, normalmente kuandu to’o ona loron bo’ot sira, membru governu     no setor privadu sira sempre aproveita atu oinsá bele hetan osan. 

“Labele fo sala ba loron bo’ot sira hodi halo sasan la ho kualidade, tanba tuir loloos loron bo’ot sira ne’e ita tenke hakmatek hodi halo serbisu hotu ho nia kualidade di’ak. Labele iha loron bo’ot ne’e ita halo azineira oioin hodi ikus mai fo sala fali ba loron bo’ot”, sujere Akara.

Akara mos husu ba Komisaun E Parlamentu Nasionál no Komisaun Anti – Korupsaun (KAK) tenke halo fiskalizasaun ba projetu ne’e hodi garante nia kualidade di’ak.

Kronolojia hosi  projetu urjénsia  ne’e haktuir hosi  Prezidente Konsorsiu Ponta Leste Group, Custodio Jose Lopes katak rehabilitasaun ka projetu estrada emerjensia ne’ebé hala’o iha Luatem, tanba simu orden hosi Ministru Obras Públiku Transporte no Komunikasaun (MOPTK), Gastao Sousa iha loron 8 Outubru no iha loron 9 Outubru, nia halo mobilizasaun ba Lospalos no foin hahú  halo serbisu iha loron 10 Outubru foin lalais. Entaun, total loron ba projetu emerjensia ne’e hamutuk loron 41 ona, maibé to’o oras ne’e seidauk iha asina kontratu. Bele dehan projetu emerjensia ne’e laiha dezeñu Bill of Quantity(BoQ) no seluk tan.  

“Ida ne’e ami konsege halo ona projetu estrada ho nia distansia Kilo Metru 11 (11Km). Serbisu sira ne’ebé konsege hala’o ona mak hanesan backman, sub – base, besecoss mos hotu tiha ona. Hosi  Lautem ba to’o iha Lospalos villa, estrada kuak sira ne’e laiha ona. Ami ke’e hotu tiha no ami hasai tiha alkatraun ne’e no agora ami ateru hotu tiha ona. Sub – base no basecoos mos hotu tiha ona. Hein loron 28 Novembru agora liu tiha mak ami komesa fiu alkatraun”, hatete Custodio Lopes ba Timor Post iha Hotel – Timor, Dili Segunda (21/11).

Custodio hatutan, projetu emerjensia ne’e iha faze ida de’it, tanba de’it konstrusaun ne’e halo ba preparasaun festa komemorasaun loron proklamasaun unilateralmente independensia TL, 28 Novembru 1975 – 28 Novembru 2016 iha munisípiu  Lautem.

“Ida ne’e mak hanesan Timoroan no Lautem oan, orden mai dehan ami tenke haka’as a’an hodi halo, prontu ami haka’as a’an hodi halo. Durante loron 41, ami bele akaba ona estrada ho nia distansia 11Km, bele hamoos, ateru basecoss, agora kaber ona no hein de’it atu fui alkatraun ona”, esplika Custodio. 

Nia hatutan, tuir loloos ne’e atu fui alkatraun ona, maibé tanba kestaun tékniku . Nia fo ezemplu  ida, dezeñu sira halo hosi  obras públika  munisípiu  Lautem ba alkatraun ne’e mak centi metru tolu (3cm). Alkatraun tuan ne’e ke’e sai tiha ne’e nia mahar mak hosi  10cm – 11cm.

Entaun, ida ne’e lalogis kuandu ke’e sai tiha alkatraun tuan ho nia mahar 11cm, depois agora atu tau fali de’it 3cm ne’e motor mak liu mos ne’e nakles ona. Ho rajaun ida ne’e mak Ajensia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) ho obras públiku  katak labele halimar ho povu nia osan. Se agora mak fui alkatraun ho nia mahar 3cm mak aban no bainrua nakles tiha, di’ak liu para provizoriu lai hodi hein loron komemorasaun 28 Novembru ne’e liu tiha lai mak foin hahú  fui alkatraun tuir estandarte tékniku  hosi  ADN no obras públiku  nian. Katak sei fui alkatraun ho nia mahar ne’e hosi  5cm – 6cm, tanba tékniku  sira justifika katak iha parte munisípiu  ne’e kareta bo’ot ladun barak mak liu hosi  estrada ne’e. Maibé, hosi  parte kompañia nomos nu’udar Lautem oan katak sei fui alkatraun tuir estandarte nasionál, tanba kompañia la’ós  hanoin atu hetan lukru de’it, maibé hakarak halo projetu estrada ne’e to’o tempu naruk.

Nia esplika, prosesu hasai alkatraun tuan, kompañia Konsorsiu Ponta Leste Group ne’e uza eskavator tolu (3). Ida ba suru rai mutin no rua seluk ne’e ke’e sai alkatraun tuan. Prosesu ke’e alkatraun tuan ne’e mos tuir orientasaun tékniku  obras públiku  nian, tanba nain ba projetu ne’e mak Ministériu  Obras Públiku  no Transporte Komunikasaun (MOPTK).

“Projetu ne’e halo tuir orientasaun, maske surat tahan mutin ida seiduak iha ba ami (seidauk asina kontratu), tanba iha sente spiritu patriotizmu no nasionalizmu, ida ne’e mak ami tenke halo. La’ós  de’it dehan buka osan de’it, la’e. Maibé duni kualidade”, konfesa Custodio. 

Custodio dehan, total serbisu nain sira ne’ebé serbisu iha projetu emerjensia ne’e hamutuk ema nain 30 resin. Durante projetiu ne’e la’o sempre superviziona hosi  tékniku  ADN no tékniku  sira mai hosi  obras públiku  Lautem no nasionál. Inklui hetan vizita bebeik hosi  Ministru Obras Públiku , Gastao Sousa.

“Ministru mos hatene katak, tanba tempu ne’e aperta bebeik, entaun saida mak ami halo, ami halo ona. Tanba ema barak mak sei ba partisipa loron 28 Novembru, entaun ami sei halo esforsu hodi halo di’ak. Karik mosu rai rahun mos ami prepara ona kareta tolu hodi rega rai rahun”, hatete Custodio.

Nia dehan, tuir loloos ne’e fui ona alkatraun, maibé kompañia mos tenke rona owner project ne’e. Se owner project (projetu nain) mak dehan hanesan ne’e, kompañia tenke tuir. Serbisu ne’e la’ós  tuir de’it kompañia nia hakarak, ne’e laloos ida. Projetu ne’e nia nain mak Ministériu  Obras Públiku  Transporte no Komunikasaun (MOPTK) nian.

“Tuir orientasaun obras públika  nian, loloos ami tenke halo estrada ne’e to’o de’it 6Km, maibé realidade hatudu katak agora ami halo to’o ona 11Km. Ida ne’e signifika, projetu emerjensia ne’e besik atu hotu ona. Maibé hosi  Lospalos to’o iha ponte ne’e hamutuk 20Km”, nia hatete. 

Ekipamentu pezadu ne’ebé Konsorsiu Ponta Leste uza  ba halo projetu emerjensia ne’e mak iha eskavador ha’at (4), loder tolu (3), kareta hamutuk 31, Silindru hamutuk ha’at (4). Maske projetu emerjensia ne’e seidauk iha kontratu, maibé Konsorsiu Ponta Leste ne’e iha komitmentu no brani tebes hodi hala’o projetu emerjensia ne’e.

“Tanba ami la’ós  staff baibain ka direitor sira mak haruka ami, maibé ida ne’e ministru mak direitamente orienta dehan katak halo ami prepara nota informativu fo ba imi katak maske kontratu seidauk iha, mas halo ba. Ami fiar katak nia selu”, nia hatete.

Total gastus Konsorsiu Ponta Leste ba iha projetu emerjensia ne’e hamutuk U$500,000 ona. Fatin seremonia 28 Novembru mos kompañia halo no loke estrada foun ida ba fatin seremonia ne’e. Planu orsamental ne’e mai hosi  MOPTK rasik, tanba Konsorsiu Ponta Leste laiha kbi’it hodi halo planu orsamental ba projetu ne’e.

Hatan kona – ba kestaun ne’e, Diretor Diresaun Nasionál ba Estrada, Ponte no Kontrolu Seias, Rui H. F. Guterres konsidera projetu emerjensia estrada iha Lautem ne’e la’ós ilegal, maibé legal, tanba hetan orden oral hosi  MOPTK rasik hodi bele fasilita movimentu ba komemorasaun loron proklamasaun unilateralmente independensia Timor – Leste ne’ebé sei hala’o iha loron 28 Novembru 2016 iha munisípiu  Lautem.

“Ami pratikamente iha diresaun ida ne’e, ami kumpri de’it saida mak orientasaun. Ne’ebé politika orienta ita tuir de’it ona. Maibé, ami sei tenta hodi hadia situasaun ne’e”, hatete diretor Rui.

Diretor Rui mos rekonhese katak rehabilitasaun estrada ne’ebé halo hosi  Konsorsiu Ponta Leste Group ne’e seidauk iha kontratu, maibé bazeia de’it ba orden oral hosi  Ministru Obras Públiku  Transporte no Komunikasaun, Gastao Sousa.

“Ami simu de’it orientasaun hosi  ami nia lider. Ha’u labele dehan projetu ne’e legal ka illegal, maibé ha’u hala’o serbisu tuir de’it orientasaun hosi  ema ne’ebé mak agora ka’er governu” , justifika Rui hodi hatutan nia mos ladun iha informasaun klaru kona – ba valor osan hosi  projetu ne’e rasik, tanba desijaun hodi rehabilita estrada ne’e ho oral de’it. Signifika, entre governu     ho Konsorsiu Ponta Leste Group seidauk asina kontratu ruma antes hahú  projetu ne’e. (oki) 

Timor Post

CPLP hakarak sai poténsia ekonómiku mundiál iha dékada tolu


Prezidente Uniaun Exportador hosi Komunidade Nasaun Lia-Portugés (UE-CPLP), Mário Costa, haktuir iha ohin katak  CPLP tenki sai poténsia ekonómiku mundiál ida boot liu iha dékada tolu, bele supera Estadus Unidus.

"Buat ida ne’ebé ita fiar  no buat ida ne’ebé hakrak. Ita hala’o hela serbisu ida  estruturadu, iha objetivu ida firme tebes no hakarak atu  CPLP  ba dékada tolu potensia ekonómiku ida iha nível mundiál", nia afirma.

Mário Costa koa’lia iha inaugurasaun ba delegasaun Beiras no Alto Alentejo UE-CPLP nian, ne’ebé sei instala iha Parkurbis - Parque Siénsia no Teknolojia Covilhã.
Rekorda  dimensaun totál hosi nasaun sira ne’ebé integra ba CPLP  no  tuir faktu nasaun hirak ne’e  reprezenta potensiál negósiu boot ida no komérsiu ne’ebé liu nasaun 86, Mário Costa afirma tan katak CPLP " iha buat hotu ne’ebé  nesesáriu" atu afirma-an  hanesan  poténsia ekonómiu ida ho tempu badak.

"Ho  pozisaun  jeoestratéjika iha kantu haat mundu nian, númeru populasionál ida ne’ebé reprezenta 30% hosi  populasaun mundiál, iha  rekursu naturál, iha rekursu umanu, iha  emprezáriu ho 'know-how' no teknolojia no ho merkadu virjen sira seluk, tanba ne’e, ita iha buat hotu ne’ebé nesesáriu atu bele sai  líder iha  nível planetáriu iha tempu ona badak ", nia afirma.

Responsável ne’e garante, maski nune’e, serbisu ligasaun entre empreza sira tenki  estrutura ho didi’ak, ne’ebé relasiona ho kultura ida diferente tebes  no hanoin katak  faktu ne’e maka objetivu atu estabelese ponte ida ne’e  ne’ebé UE-CPLP serbisu bá.

Mário Costa afirma moos "importánsia desizivu" ne’ebé merkadu CPLP bele hetan iha  kresimentu nasionál: "Karik Portugál iha Europa sai ikun , ba CPLP iha ona  pelotaun nia oin 'know-how' nian no ba teknolojia".

Kona-ba  estrutura ne’ebé  UE-CPLP  hetan iha Covilhã, distritu Castelo Branco, responsável ne’e esplika katak aposta ne’e hakarak  hasai teknolojia potensiál no matenek maka iha ne’ebá eziste, bele haree hanesan buat ida ne’ebé vale liu ba nasaun seluk  ho défise ba vertente ne’e.

"Nomós karik integra  objetivu atu ita besik liutan ba emprezáriu sira. Laran  sempre haluha hela deit no ami buka mai ne’e iha sira nia sorin hodi fó ami nia apoiu boot liu tan ", nia hatutan.

Durante serimónia iha ohin, fó hanoin moos kona-ba "Fórum UE-CPLP" oin mai sei  hala’o iha loron  16 no 17 dezembru, iha Santa Maria da Feira.

SAPO TL ho Lusa

Parlamentu Europeu husu ba Brazília hodi proteje povu indíjena Guarani-Kaiowá


Parlamentu Europeu (PE) aprova ona, iha loron-kinta ne'e, rezolusaun ida kona-ba situasaun hosi índiu sira Guarani-Kaiowá nian iha estadu brazileiru Mato Grosso do Sul, hodi apela ba autoridade brazileiru sira hodi proteje ema indíjena sira ne'e.

Iha rezolusaun - aprova iha kontestu hosi debate sira kona-ba direitu ema sira nian ne'ebé hala'o iha loron-kinta -, eurodeputadu sira fó hanoin ona katak Konstituisaun brazileiru rekoñese direitu orijinal hosi povu índiu sira ba nia teritóriu ansentral sira.

"Hanesan Estadu nia dever hodi regula no proteje direitu ne'e", hatutan hosi eurodeputadu sira hodi apela ba autoridade brazileiru sira atu garanti realizasaun ba inkéritu independente sira kona-ba atake no asasinatu sira ne'ebé maka povu índiu sira sai beibeik hanesan vítima tanba sira tenta defende sira nia direitu nu'udar ema no defende sira nia teritóriu nian, hodi nune'e responsável sira bele lori ba tribunal.

Kona-ba direitu ba rai, PE husu ba Brazília atu dezenvolve planu ida serbisu nian hodi fó prioridade ba konkluzaun hosi demarkasaun ba teritóriu tomak ne'ebé maka ema Guarani-Kaiowá reklama no harii kondisaun tékniku operasional sira ba asaun ne'e, hodi hanoin katak asasinatu sira akontese tanba vingansa hodi okupa fali rai sira hosi sira nia bizavó nian.

Eurodeputadu sira hatudu mós preokupasaun kona-ba proposta ida hodi muda Konstituisaun ne'ebé maka povu índiu sira "la konkorda tebes" no, karik hetan aprovasaun, "sei ameasa sira nia direitu ba rai sira, permiti atu interese oinseluk sira kontra ema índiu sira, relasionadu ho indústria ai nian, agroindústria, esplorasaun mina sira nian no área enerjia nian, blokeia rekoñesimentu hosi teritóriu foun índiu sira nian".

Iha semana ne'e, ema índiu sira hosi tribu oioin halo manifestasaun iha Brazília hodi protesta hasoru medida balun ne'ebé Governu hosi Prezidente Michel Temer estuda hela.
Iha loron-kinta, polísia uza ona gás pimenta nian hodi impede manifestante na'in 400 resin tama iha anexu ida iha Kámara Deputadu sira nian.

Entre protestu oioin hosi povu índiu sira iha mós protestu hasoru orsamentu boot ba rezerva sira no hakotu lalais prosesu ba demarkasaun rai sira nian.

SAPO TL ho Lusa – Foto: EPA@ Cadu Gomes

La Iha Kakutak, Korupsaun Buras TL


DILI – Korupsaun iha Timor Leste (TL) kuandu kontinua buras, hatudu katak ukun nian sira la iha kakutak patriotismu no nasionalismu, tanba nee hanoin deit naok hodi habokur nia familia.

Lia hirak nee hatoo husi Observador Politika Augusto de Carvalho, ba STL iha nia knar fatin Comoro, Dili, Kinta (24/11/2016).

Ukun nain sira kuandu la iha kakutak patriotismu no nasionalismu konserteza korupsaun buras iha ita nia rain, nune mos ita nia nasaun nia kredebelidade sei monu iha mundu, tanba ne hahu agora ba oin tenke tau aas patriotismu no nasionalismu hodi servi ita povu no nasaun ho onestu, se la ita kontinua markarpasu iha ita nia fatin,” hateten Agusto.

Nia mos haklean se ukun povu no nasaun maka aproveta oportunidade ida nee, hodi nauk povu nia osan hodi habokur familia, sira nia vida sei la naruk, tanba nasaun nee hamrik iha ruin no ran nia leten, tanba nee ukun nain sira tenke tau atensaun.

Iha parte seluk ativista Deonato Pereira hateten sai lider ka ukun nain nee ba nasaun no povu tomak, maibe sai ukun nain ba nia grupu ka ba nia familia, hamonu ona nia nasaun ba tasi laran. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/11/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Advogadu Estranjeiru Apresia Dezenvolvimentu Sistema Justisa TL


DILI – Advogadu estranjeiru Antonio Vivo apresia dezenvolvimentu sistema justisa iha Timor Leste, tamba tuir nia hare katak foin tinan haat serbisu iha Timor Leste, maibe progresu boot iha sistema judisial, no Timor hatudu boavontade no disponibilidade atu serbi povu no rai ida nee.

Antonio Vivo nuudar avogadu Italiano neebe mak serbisu iha Timor liliu iha parte justisa nian katak, foun-foun mai iha Timor koalia kona ba rekursus finanseiru, rekursus umana seidauk prontu maibe durante durante tinan 4 nia laran iha movimentu kona ba dezenvolvimentu boot iha kapasidade rekursus umanus, no boa vontade husi ema Timor oan nian atu serbisu.

Hau optimista tebes kona ba sira nia serbisu no dezenvolvimentu iha sistema justisa Timor Leste nian,”dehan Antonio ba STL, iha Otel Novu Turismu, Kuarta (23/11/2016).

Nia hatutan, Ministeriu Publiku (MP) halo ona esforsu boot hodi halo serbisu diak liu hodi serbi povu Timor Leste diak liu tan. Iha mundu tomak iha sistema justisa nian iha ninia limitasaun iha rekursu finaseiru, limitasaun ba ema neebe mak disponivel atu halo serbisu maibe nee normal no hola parte prosesu dezenvolvimentu, tamba nee presiza ema nia matenek, pasendia, tempu no sakrifisiu oi-oin.

Iha fatin ketak, tuir akademiku direitu UNDIL Acacio Fernandes katak apresia tebes hirak neebe mak serbisu iha sistema jurdisial iha Timor Leste tamba ema neebe mak serbisu iha instiuisaun refere ema neebe mak mesak S1, S2, no S3. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/11/2016). Domingos Piedade Freitas

Suara Timor Lorosae

Governu Tenke Halo Redusaun Ba Supermi Importasaun


DILI – Membru Parlamentu Nasional (PN), husu ba governu atu halo redusaun ba importasaun Supermi husi rai liur, tanba hare ba aihan lokal kuazae la folin.

Kestaun nee fo sai husi Reprezentante povu iha Uma fukun Parlamentu Nasional, Deputada Ilda Maria da Conceição ba STL, Kinta (24/11/2016) iha nia knaar fatin PN.

Hau preokupa tanba bain hira halo viazen ba foho, no iha dalan ibun sira nee kuaze domina ho supermi, no la hanesan uluk bain hira ita halo viazen ba foho sira nee, hare ba dalan ibun domina ho ai han lokal, hanesan Fehuk no aiferina neebe ema tein takas maka faan iha estrada ibun, maibe agora ita hare estrada ibun sira nee domina tebes ho Supemi,” dehan Deputada Ilda.

Nia husu ba governu atu halo redusaun ba supermi neebe importa husi rai liur, atu nunee bele promove ai han lokal Timor, karik governu la halo redusaun ba supermi, maka neneik ba neneik produtu rai laran sei la folin iha merkadu.

Iha fatin hanesan Deputadu Virgilio da Costa Hornay hatutan, preokupasaun sira neebe maka deputadu sira koalia nee los, bainhira halo viazen ba Distritu sira nee iha estrada ibun sira nee nakonu ho bemanas iha termus no supermi ou popmie. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/11/2016).  MadalenaHorta

Suara Timor Lorosae

Defisiente 32 Mil Sei Partisipa Eleisaun Jeral 2017, Governu Hadia Sistema Eleisaun


DILI -Tuir dadus sensus 2015 katak defisiente ho idade lejitimu hodi partisipa iha eleisaun jeral 2017, hanesan eleisaun Prezidensial no Parlamentar hamutuk 32 mil resin.

Informasaun nee fo sai husi Diretor Ezekutivu Asosiasaun Defisiensia Timor Leste (ADTL), João S. R. Pequino ba STL wainhira remata partisipa seminariu nasional defisiente iha Bidau-Dili, Kinta (24/11/2016).

Ami nia ezijensia ba CNE no STAE mak atu haree sistema eleisaun ka sistema votasaun no sistema kampania no mos hadia asesibilidade atu sira (defisiente) bele partisipa,” dehan Joao.

Diretor ADTL haktuir, ho problema nee mak ADTL realiza serimonia nee hodi koalia liu konaba partisipasaun defisiente nian iha eleisaun jeral 2017 ita asegura partisipasaun ema ho defisiente iha politika dezenvolvimentu nasional.

Iha sorin seluk, Peskizador Politika-UNTL, Camilio Ximenes Almeida sente apresionante tebes ba seminariu ida nee tanba bele fahe informasaun ba sira konaba sira nia partisipasaun iha politika no mos dezenvolvimentu.

Nunee mos, Reprezentante Prezidente CNE, Deolindo haktuir, problema neebe mak defisiente sira hasoru nee seriu duni tanba nee, oras nee sira mos iha ona hanoin atu hadia sistema eleisaun nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/11/2016).  Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Inu Bere: Arte em exposição com os “nomes da liberdade” – de Aileu para Díli (reposição)


Um jovem artista plástico timorense expõe com obras de qualidade trabalhos desenvolvidos sobre personalidades timorenses que pugnaram pela libertação do país e do seu povo. 

D. Boaventura de Manufai, antepassado que lutou pela libertação a que o colonialismo português sujeitou aquela meia-ilha, aquele país. D. Boaventura, um herói nacional timorense. Seguido de outros militantes e líderes da luta pela liberdade. Outros heróis igualmente importantes. Heróis mais recentes, que já são dos nossos dias, que lutaram e deram a vida pela liberdade e independência de Timor-Leste. (TA)

Mais sobre a exposição na Sala de Leitura Xanana Gusmão

Para celebrar a Proclamação do Dia da Independência de Timor-Leste, o Projecto Montanha em colaboração com a Sala de Leitura Xanana Gusmão organizou uma exposição de Inu Bere, artista plástico, com o título de "Nomes da Liberdade".

Inu Bere é um artista do distrito de Aileu, desenvolveu o seu caminho para a arte apesar das limitações nas aldeias de Timor.

Inu Bere produziu uma colecção dos grandes líderes de Timor que será exibida de 25 de Novembro a 9 de Dezembro de 2016. Esta colecção é uma das melhores colecções de Inu Bere, com D. Boaventura de Manufahi, que ele escolheu para usar na capa.

    ========================================================= 
     
To celebrate the Independence Day Proclamation of Timor Leste, the Projeto Montanha in Collaboration with the  Xanana Gusmão Reading Room organized an exhibition of Inu Bere Plastic Artist with a title is  "Names of Freedom", Inu Bere is a District Artist from Aileu, who developed his Way of Art, Even with limitations in the villages of Timor, he made a collection of the great leaders of Timor, that will be exhibit from November 25 to December 9, 2016, this collection is one of the  best collections of Inu Bere, One of them is D. Boaventura of Manufahi, which he chose to use on the cover of invitation and publication.

Timor Agora com Inu Bere

CPLP quer ser potência económica mundial em três décadas


Covilhã, Castelo Branco, 24 nov (Lusa) - O presidente da União de Exportadores da Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (UE-CPLP), Mário Costa, disse hoje que a CPLP deverá tornar-se uma potência económica mundial em três décadas, superando mesmo os Estados Unidos.

"É aquilo em que acreditamos e aquilo para onde corremos. Estamos fazer um trabalho estruturado, temos esse objetivo muito firme e queremos que a CPLP seja em três décadas uma potencia económica a nível mundial", afirmou.

Mário Costa falava na inauguração da delegação das Beiras e Alto Alentejo da UE-CPLP, que ficará instalada no Parkurbis - Parque de Ciência e Tecnologia da Covilhã.

Lembrando a dimensão do conjunto dos países que integram a CPLP e o facto de estes representarem um potencial de negócio e comércio que ultrapassa os 86 países, Mário Costa sublinhou que a CPLP "tem tudo o que é necessário" para poder afirmar-se como uma potência económica a curto prazo.

"Tem a posição geoestratégica nos quatro cantos do mundo, tem um número populacional que representa 30% da população mundial, tem recursos naturais, tem recursos humanos, tem empresários com 'know-how' e tecnologia e outros com mercados virgens, por isso, temos tudo àquilo que é necessário para podermos ser líderes a nível planetário e num curto espaço de tempo", reiterou.

Este responsável ressalvou, todavia, que o trabalho de ligação entre empresas tem de ser bem estruturado, uma vez, que se está a tratar com culturas muito diferentes e lembrou que é exatamente com o objetivo de estabelecer essas pontes que a UE-CPLP trabalha.

Mário Costa vincou ainda a "importância decisiva" que o mercado da CPLP pode ter no crescimento nacional: "Se Portugal para a Europa está na cauda, para a CPLP está na frente do pelotão do 'know-how' e da tecnologia".

Relativamente à estrutura que a UE-CPLP passa a ter na Covilhã, distrito de Castelo Branco, este responsável explicou que esta aposta pretende tirar partido do potencial de tecnologia e conhecimento ali existente, o qual pode ser visto como uma mais-valia para outros países onde há défice nessas vertentes.

"Também se prende com o objetivo de estarmos próximo dos empresários. O interior é sempre muito esquecido e nós procuramos estar cá ao lado deles para podermos dar um apoio muito maior", acrescentou.

Durante a cerimónia de hoje, foi ainda lembrando que o próximo "Fórum UE-CPLP" se realiza nos dias 16 e 17 de dezembro, em Santa Maria da Feira.

CYC // ARA

TDD Kontinua Julga Kazu Emilia-Madalena


DILI – Tribunal Distrital Dili (TDD) Sesta (25/11) kontinua julga kazu Emilia Pires no Madalena Hanjam, hodi hatun despaisu ba arguida Emilia nia hahalok neebe durante nee la kumpri justisa.

Tuir fontes konfirmadu hatete, orariu neebe mak TDD marka ona katak iha loron (25/11) tribunal kontinua ho julgamentu ba kazu arguida nain rua nian. Iha biban nee tribunal sei hatun despaisu ba arguida Emilia Pires mak foin marka fali loron leitura akordaun ka desizaun final nian.
Antes nee iha loron (16/11) liu ba, tribunal atu hatun despaisu ba arguida Emilia Pires maibe tanba la prense kolektivu, juiza Fransisca Cabral moras. Hodi nunee suspende fali audensia nee iha loron (25/11) tuku 9:30 dader.

Tuir akuzasaun husi Ministeriu Publiku katak, iha loron 9 Fevereiru 2011 arguida Madalena Soares, haruka karta VMS/PM/11/50  ba Primeiru Ministru atu husu fundu audisional ida Ministeriu Saude ba alojamentu no alimentasaun mediku cubanu sira. (600,000 USD) unidade kardiolojia no hematolojia (400,000 USD) no kama ortopedika atus ida (100) (400.000 USD). Primeiru Ministru despaisa oinsa pedidu nee haruka ba Ministeriu Finansas. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/11/2016). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

Lei Neebe Maka Haruka Lere Reforma


DILI – Deputadu husi bankada CNRT Cesar Valente kestiona katak, lei neebe maka fo dalan ba Prezidente Republika Taur Matan Ruak, haruka karta reforma ba Xefi Maior Jeneral F-FDTL Lere Anan Timor, laliu husi proposta Governu.

Hau seidauk le hotu lei ida neebe maka fo dalan ba Prezidente haruka karta reforma ba Jeneral Lere, tanba atu nomea ho ejonera nee tenke proposta husi Governu,” dehan deputadu Cesar ba STL, iha PN, Dili, Kinta (24/11/2016).

Meske nunee tuir deputadu Cesar nia hare kestaun rua enkuadramentu legal neebe Prezidente foti, tanba karta reforma nee kompetensia Prezidente Republika nian ka lae ou husi Governu. Tanba situasaun atual nee liga ho pesoal Jeneral Lere nian rasik tenke tetu hotu, laos dehan, mesmu Jeneral Lere hare tuir lei nia aseita.

Iha fatin hanesan Xefi bankada Frente Mudansa Jose Luis Guterres hateten nia parte seidauk hatetene konaba karta nee, maibe importante Governu ho Prezidente Republika tur koalia hamutuk, para hetan solusaun neebe maka diak. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/11/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Kada Tinan Fakar Osan Barak Ba Projetu Boot, Tenke Hare Ninia Retornu


DILI – Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan-tinan governu, fakar osan boot ba infrasetrutura iha rai laran, maibe too ikus la hatudu rezultadu diak, prozetu boot lao iha rai laran la fo retornu.

Kestaun nee fo sai husi Peskizador Lao hamotuk Juvinal Dias ba STL Kuarta (23/11/2016) iha Parlamentu Nasional bain hira partesipa iha debate OJE 2017.

Ami nia sujestaun katak oje 2017 nee, governu labele gasta makas ba prozetu boot sira neebe maka, lao iha rai laran maibe la fo retornu diak ba ita iha futuru mai, ita hare kada tinan governu tau osan boot ba iha Setor Agrikultura maibe realidade merkadu tradisional sira nee, sei domina ho produtu importasaun, signifika katak, osan nee gasta arbiru deit maibe la hatudu rezultadu diak,” dehan Juvinal.

Nia dehan, governu hanoin deit atu foti osan boot husi fundu mina rai hodi gasta, maibe la hare ba retornu, hanesan gasta ba prozetu boot ida maka tenke hare nia retornu nee iha ka lae, no gasta ba sosa trataktor no hand traktor fo duni garante produsaun iha rai laran ka lae.

Iha parte seluk Prezidente Profesor of Ekonomics and development Studies, Joao M. Saldanha mos hatutan, governu bele foti osan boot husi Fundu mina rai, maibe tenke hare ba infrastrutura iha rai laran. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/11/2016).  MadalenaHorta

Suara Timor Lorosae

FRETILIN Husu Governu Hadia Kualidade Despeza Estadu Nian


DILI – FRETILIN liu husi nia Bankada iha Parlamentu Nasional (PN) husu ba governu atu kombate inefisiensia, no hadia kualidade despesa publika iha implementasaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2017, neebe Governu aprezenta ona iha proposta OJE 2017 ho montante $ 1,386,3 milloens.

Durante nee Governu gasta ona mais $7,5 biliaun, nee la sura ho osan neebe gasta ona hosi parseirus desenvolvimentu, iha TL maibe rejultadu seidauk masimu.

Xefe Bankada FRETILIN Deputadu Aniceto Guterres hatete, Estadu gasta ona osan barak iha projetus infraestrutura, maibe problema maka kualidade tanba gasta osan barak maibe rejultadu oituan deit.

Ita nia obras infraestrutura sira ne’e barak liu maka laiha kualidade, ka sai at lalais, no halo ita gasta osan barak liutan ba iha obras de reparasaun ka rekonstrusaun,” dehan deptadu Aniceto.

Tuir Aniceto, realidade hatudu TL investimentu publiku hosuru duni risku mesak boot, mak hanesan inefisiensia, esbanjamentu, korrupsan, mal gestaun, no seluk tan. Tanba nee, Aniceto dehan, FRETILIN husu parte hotu tenke prontu atu hases ka elimina risku hirak nee, atu nunee TL hadia kualidade despeza estadu.

 Iha fatin hanesan xefi bankada Frente Mudansa Jose Luis Guterres hateten sira hare hanesan reforma jeral osan neebe implementa iha, kortes nee iha, maibe kuandu kada Ministeiru maka sei hare se iha area balu bele koa. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/11/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

LH Ejize PN Hasai Proposta Sosa Kareta Ba Lejislatura Foun


DILI - Sosiadade sivil Luta Hamutuk, ejize ba Parlamentu Nasional atu elemina ou hasai tiha proposta Governu nian, atu aloka orsamentu sosa kareta ba deputadu sira iha lejislatura foun.

Jose Alves da Costa hanesan Koordenador Divisaun Advokasia Luta Hamutuk hatete, iha tinan 2017 agora governu  atu aloka osan $ 3 millaun sosa kareta, tan ba membru Parlamentu foun nain 65, tanba nee iha submisaun LH nian rasik koalia.

Ami senti hanesan la satisfas ho proposta Governu nian, no ami husu ba PN sebele karik elimina ou hasai tiha, no sei bainhira PN aprova duni orsamentu nee, ami sujere ba Prezidente Republika atu veta tiha osan neebe maka atu sosa kareta prado ba membru Parlamentu foun sira,” dehan Jose ba jornalista sira iha nia knar fatin Farol, Dili, Kinta (24/11/ 2016).
Nia dehan, Governu labele gasta osan tuir gostu deit, tanba durante nee Timor Leste depende makas liu ba iha osan fundu minarai nian, neebe hanesan sosiadade sivil senti hanesan la satisfas ho proposta Governu nian.

Iha parte ketak Xefi bankada Frente Mudansa Jose Luis Guterres hateten, ba deputadu foun kareta nee deputadu sira presiza, tanba tenke halo mos fiskalizasaun ba Munisipiu.

Entretantu Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo hateten, kategoria kapital menor normalmente utiliza bens movies hanesan veiklus motorizadus, makinas, mobiliariu no ekpamentu eskritoriu sira seluk. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (25/11/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Konflitu sira entre grupu sira arte marsial iha Díli halo na'in ida mate


Pelumenus ema na'in ida mate iha konfrontu sira entre grupu rival rua arte marsial sira nian ne'ebé akontese iha oras 24 ikus ne'e iha zona osidente kapital timoroan nian, Díli, konfirma ona hosi fonte polísia nian ba Lusa. 

Tuir fonte ne'e katak konfrontu sira envolve elementu sira hosi pelumenus grupu tolu arte marsial sira nian, 77, ne'ebé iha forsa liuliu iha bairu Bebonuk, no Kera Sakti ho PSHT (Persaudaraan Setia Hati Terate).

Fonte hanesan esplika ona katak joven sanulu resin hosi grupu sira ne'ebé envolve iha konfrontu maka'as sira ne'ebé mantén iha loron-kinta ne'e, iha zona sira Bebonuk, Fatuhada, Marconi, no zona sira ne'ebé besik Pertamina nian.

"Ami iha polísia sira iha fatin no ami sei akompaña situasaun durante kalan", hatete hosi fonte polísia.

Tensaun aumenta iha loron-kinta ne'e bainhira hahú hadeer mate-isin hosi vítima ida ne'ebé mate iha loron-kuarta.

Konfrontu sira entre elementu sira hosi grupu rival sira arte marsial nian hanesan akontese beibeik no iha inísiu fulan ne'e nian rejista ona konfrontu violentu sira iha zona Hera, iha kilómetru 10 hosi leste Díli nian, ne'ebé halo ema na'in rua kanek, sunu uma lima, estraga motor oioin no kaer ema na'in ualu.

Iha fulan hirak ikus ne'e iha rede sosial sira fahe vídeo sira ne'ebé hatudu konfrontu sira entre elementu sira hosi grupu rival sira arte marsial nian, iha Timor-Leste no mós iha Irlanda, ne'ebé hanesan fatin imigradu hosi joven barak ne'ebé maka moris iha Timor-Leste.

Konfrontu sira ne'e hamosu ona alerta sira hosi autoridade irlandés sira ne'ebé tenki partisipa iha kazu balun hodi kaer no lori ba julgamentu timoroan balun.

Konfrontu sira mosu beibeik maski iha esforsu sira ne'ebé autoridade timoroan sira halo beibeik hodi kontrola problema hosi grupu sira arte marsial sira nian.

PSHT, harii iha Java Oriental, iha Indonézia, iha tinan 1922, agora daudaun iha membru millaun ida resin iha nasaun ne'e, iha mós elementu sira iha Malázia, Singapura, Holanda, Fransa no Portugal, no mós iha fatin seluk.

PSHT to'o iha Timor-Leste iha tinan 1983, organizasaun ne'e iha "guru" na'in 3.500 resin, instrutór sira ne'ebé hetan graduasaun, ho membru rihun 30 resin iha nasaun tomak. Korka no Kera Sakti iha apoiante rihun resin.

SAPO TL ho Lusa

Kampaña inovadora ne’ebé lansa ona iha Timor-Leste esplika konsentimentu ba atu sexuál


Kampaña ida ne’ebé lansa horisehik iha Timor-Leste hodi prevene problema grave hosi violénsia sexuál, esplika dalan simples kona-ba atividade sexuál ida, hanesan ho simu kafé xávena/xikara ida: ba kazu rua ne’e presija konsentimentu. 

Kampaña ne’e inklui mos filme ida ne’ebé hahú fó sai iha rede sosiál, atu eduka joven sira kona-ba importánsia hosi konsentimentu ba hahalok sexuál nomós karta kompromisu públiku nian ida, kona-ba buat saida maka ema hotu bele halo, hodi promove relasaun sexuál saudável no respeitoza.

Dezenvolve hosi programa prevensaun violénsia hasoru feto (Nabilan) hosi Asia Foundation no horisehik fó sai ona liu hosi sinema ida iha Dili, hanesan inisiativa “Café Consentimento” nian, ne’ebé halo parte ba projetu “ativismu kontra violénsia jéneru loron 16, hodi envolve ONG timor-oan barak”.

Kampaña ne’e inklui mos petisaun 'online' (http://www.ipetitions.com/petition/komitmentu-sobre-prevensaun-violensia-kontra-feto) ida no halo divulgasaun ba filme hodi ajuda ema ne’ebé “iha difikuldade atu hatene kona-ba konsentimentu” (https://www.youtube.com/watch?v=zyoKhJ25bZE).

“Kafé ka sexu, iha ninia konsentimentu”, tuir filme ne’ebé hatudu kona-ba situasaun oioin ne’ebé lasimu atu serve kafé, hanesan mos bainhira ema barak muda sira-ninia hanoin ka lahatene ka hanesan baibain, sira dehan la’e.

Estudu ida hosi Asia Foundation, ne’ebé barak liu hala’o iha Timor-Leste, hatudu katak na’in tolu hosi feto timor-oan lima, maka sai hanesan vítima hosi violénsia fízika ka sexuál ne’ebé halo hosi sira-ninia parseiru, pursentu 14 maka hetan estraga no 03% maka sai hanesan vítima ba violasaun koletiva.

Feto ida hosi na’in haat (24%) no mane rua hosi na’in lima (42%) maka sai hanesan vítima ba abuzu sexuál, molok tama ba tinan 18, no globalmente, ema na’in tolu hosi na’in haat iha Timor-Leste mos sai nu’udar vítima hosi violénsia ka abuzu fíziku balun, molok ho tinan 18, tuir estudu ne’e fó sai.

Kuaze metade hosi feto nomós mane tersu ida, maka haree sira-ninia inan sai hanesan vítima ba violénsia fízika hosi sira-ninia parseiru.

Líder hosi sosiedade sivil timor-oan nian, responsável hosi Asia Foundation nomós embaixadór Austrália iha Dili, Peter Doyle – Kambera maka apoia programa Nabilan – maka halo parte iha aprezentasaun horisehik, no sira maka asina ba dahuluk karta kompromisu nian.

Susan Marx, responsável hosi Asia Foundation, dehan durante aprezentasaun kampaña ne’e katak importante atu ema hotu hatudu ezemplu, dehan la’e ba violénsia sexuál no haktuir hikas kompromisu atu halakon hahalok at ne’e.

“Ida ne’e hanesan problema bot ida. Presija no urjente tebes atu muda norma sosiál kona-ba relasaun entre feto no mane iha Timor-Leste”, dehan hodi apela ba sira ne’ebé asina petisaun no fó sai filme ne’e.

SAPO TL ho Lusa 

Submisaun husi Core Group Transparency Timor-Leste ba Parlamentu Nasionál


Kona ba Proposta Orsamentu Jerál Estado 2017

Introdusaun

Ba dala uluk Core Group Transparénsia apresia ba Parlamentu Nasionál, tanba hetan oportunidade hodi hato’o ami nia análize no sujestaun bá Proposta Orsamentu Jerál Estadu 2017. Ami espera katak hanoin alternativa ne’ebé ami deskreve ona iha submisaun ida ne’e bele ajuda distintu deputadu no deputada sira iha uma fukun Parlamentu Nasionál hodi bele debate orsamentu ne’e ho didi’ak no foti desizaun ida ne’ebé matenek ba povu Timor-Leste nia moris prosperu iha futuru oin mai.

Timor-Leste nia rekursu mina no gas iha tasi okos kuaze 95% ita koverte ona ba dollar no riku soin hirak ne’e mak durante ne’e ita uza hodi suporta ita nia atividade estadu nian. Dezde ita hahú halo explorasaun mina no gas iha tinan 2005 too ohin loron, governu gasta ona osan hamutuk billaun US$7,6, maske nune’e, povu iha area rural sira sei kontinua halerik tanba problema fornesimentu ba bee mós, menus fasilidade edukasaun, estrada rural sira ne’ebé liga sira nia produsaun agríkola ba merkadu ne’ebé seidauk hadi’ak no mós problema malnutrisaun ne’ebé sira enfrenta.

Ami husi rede CGT nafatin iha esperansa katak ita boot sira iha Parlamentu Nasionál iha duni podér polítika hodi husu governu atu bele investe boot liu tan ba servisu báziku sira ne’ebé povu kiak sira merese duni atu hetan nune’e bele hadi’ak sira nia ekonomia no kualidade moris iha dezenvolvimentu rai doben Timor-Leste.

Setór prioridade sira ne’ebé durante ne’e governu konsege gasta ona osan kuaze tokon ba tokon liu husi projetu multi annual hanesan projetu Tasi Mane, ZEESM no projetu sira seluk, ne’ebé ita nia governu fiar katak sei fó retornu ekonómiku iha futuru. Infelizmente ami hanoin katak projetu boot sira ne’e presiza avalia fila fali atu nune’e labele gasta osan boot liu tan iha futuru tanba la iha serteza.

Hamenus dependénsia ekonomia Petrolíferu

Husi 95% Timor-Leste nia rekursu mina no gas iha tasi okos ne’ebé ita konverte ona ba osan dollar hodi finansia no suporta ita nia estadu no nia planu dezenvolvimentu sira ne’ebe trasa ona. osan husi fundu petrolíferu biliaun US$ 7,6 ne’ebé ita nia governu gasta ona, liu husi despeza estadu kada tinan maioria aloka ba projetu infrastrutura multi annual sira hanesan projetu Tasi Mane, ZEESM no projetu infrastrutura multi annual sira seluk ne’ebé durante ne’e ita nia governu seidauk hatudu nia informasaun loloos kona ba nia viabilidade ekonómiku no retornu sosiál sira hodi bele garantia no hadi’ak povu Timor-Leste nia vida ekonomia no moris di’ak iha futuru.

Iha proposta OJE 2017 hamutuk biliaun $1,386,8, hatudu hela mai ita katak ita nia polítika despeza kontinua viola lei fundu petróleu hodi foti liu 3% RSE dezde tinan hirak liu ba. Tuir loloos governu tenke halo levantamentu tokon $493.5. Parte seluk ita nia reseita naun petrolíferu seidauk sufisiente hodi selu ba ita nia mákina estadu.

Haree ba rezerva mina husi kampu rua Kitan no Bayu Undan maske realidade hatudu hela katak kampu Kitan labele halo ona produsaun iha tinan 2015 no Bayu Undan nudár úniku kampu ne’ebé durante ne’e fornese hela reseita mai Timor-Leste kuaze biliaun 20 infelizmente kampu ida ne’e sei mamuk iha tinan tolu oin mai.  tabela iha sorin ne’e hatudu hela mai ita katak Kampu Bayu Undan sei fornese de’it tokon 604 husi tinan 2017 to 2021. No mós sei la fornese tan reseita hafoin de ida ne’e.

Foti liu RSE sei Ameasa Ba Sustentablidade ekonomia

Governu Timor-Leste hahú halo levantamentu osan husi Fundu Petrolíferu liu Rendimentu Sustentável Estimativa (RSE) dezde tinan 2009 ami fiar katak pratika ida ne’e sei fo ameasa ba sustentablidade rezerva fundu iha futuru. Ami haree katak polítika diversifikasaun ekonomia no investimentu ba setór naun petrolíferu sei menus tebes tanba ne’e ami fiar katak ita nia ekonomia sei la sustentável se ita kontinua depende ba riku soin mina no gas iha futuru. Gráfiku iha leten hatudu hela mai ita katak, ita nia reseita doméstika dook husi ita nia espetasaun. Tanba realidade hatudu katak ita nia governu kontinua ladún tau prioridade ba setór agrikultura, indústria kiik sira, setór turizmu ne’ebé loloos bele substitui ita nia ekonomia bainhira ita la iha ona mina no gas. Parte seluk governu mós kontinua ignora servisu báziku sira no setór sosiál sira seluk hanesan saúde, edukasaun no bee moos ne’ebé tenke hetan porsaun adekuadu iha alokasaun Proposta Orsamentu Jerál 2017 nian duke projetu multiannual sira ne’ebé la klaru nia retornu sosiál no ekonómiku.

Proposta orsamentu 2017 ho biliaun $1.3, Rede-CGT fiar katak governu sei halo orsamentu ratifikativu tanba iha tinan oin 2017 relasiona eleisaun no formasaun governu foun. Iha livru 1 proposta OJE 2017 tabela 2.1.3.1 Tabela Fiskál, hatudu governu nia projesaun tinan tolu to’o hat oin mai governu sei foti osan liu to’o biliaun rua kada tinan. Iha tempu hanesan projesaun husi reseita Fundu Petróleu mós la to’o iha biliaun ida no iha tendénsia tun. Ita nia reseita doméstika sa’e kuaze 13% kada tinan levantamentu ida ne’e sei redús futuru RSE hodi hamenus liu tokon $400 to iha 2021 saldu Fundu Petrolíferu sei tun ba iha biliaun $13, menus biliaun $3 kompara ohin loron.

Estadu tenke prioritize Setór servisu sosiais

Governu kontinua la fó atensaun ba setór báziku sira Iha proposta OJE 2017, alokasaun orsamentu ba ministériu tolu ki’ik tebes, Ministériu Edukasaun hetan de’it 6% (Tokon US$88,493), Ministériu Saúde 3% (Tokon US$45,715) no Ministériu Agrikultura iha de’it 1% (Tokon US$19,343). Iha tabela sorin ne’e hatudu orsamentu husi ministériu hat ne’ebé inklui ona orsamentu Fundu Infrastrutura. Bainhira haree ba orsamentu doadores, husi Ministériu Agrikultura, ki’ik liu, orsamentu doadores hamutuk tokon $24,222 (15% husi total orsamentu doadores iha tinan 2017), husi tinan 2011- 2014, iha tendénsia sa’e, maibé hafoin tinan 2014 to’o 2017 tun ba beibeik.

Ami observa katak Ministériu Agrikultura seidauk iha sensibilidade ba produsaun ai-han ne’ebé kuaze tun bei-beik, no polítika estadu hodi kore an husi importasaun la hatudu nia progresu tanba, husi tinan 2002 to’o 2012 Timor Leste nia media (rata-rata) importasaun maka 18,598 ton no iha tinan 2013 importa mais ou menus 18,500 no iha tinan 2014 sa’e to’o 221,000 ton, hatudu katak polítika governu hodi dezenvolve setór agrikultura hodi kore an husi importasaun fo’os infelizmente, seidauk tau ba pratika.

Turizmu, nudár setór importante ne’ebé loloos governu tenke fó atensaun no halo polítika ida ne’ebé bele akomoda Timor-Leste nia kultura no riku soin orijen ne’ebé ita iha hodi nune’e bele sai fonte prinsipál ne’ebé fó rendimentu boot ba estadu. Infelizmente polítika Ministériu turizmu la hatudu nia progresu tanba ladún hatudu planu ne’ebé realistiku.


Gráfiku iha leten hatudu katak ministériu turizmu alokasaun orsamentu sa’e maibé infelizmente programa rasik labele ezekuta hodi nia orsamentu aloka fali ba fatin seluk hanesan ezemplu konkretu hatudu:

Ministériu Turizmu liu husi orsamentu Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu husi tinan 2011 – 2015, hetan 43 bolseirus ba area turizmu, espesífiku mak hanesan tabela:


 Fontes: Livru No;6 Fundu Espesiál Proposta OJE 2017. 

Tabela iha leten hatudu Ministériu iha rekursu umanu natoon hodi dezenvolve area turizmu maibé iha pratika tau liu importánsia ba atividade eventual hanesan: Caravana artistica, Carnaval, Miss Turizmu, Dili Maratona, Tour de Timor, Sunset Faire no sei iha eventu sira seluk tan, hodi halo Ministériu sai hanesan diresaun ida ne’ebé responsabiliza ba atividade eventual no haluha knar loloos ba dezenvolve area turizmu. Ministériu rasik iha dadus kompletu kona bá vizitante sira iha nia pájina web, maibé kapasidade hodi jere programa turizmu la tuir espetasaun hodi kontribui ba reseita doméstika, orsamentu ba atividade iventual bo’ot liu (tokon US$1,8) kompara ho orsamentu ba dezenvolve infrastrutura Turismu ho deit tokon US$1,1.

Projetu Infrastrutura Báziku Ne’ebé Implementa Liu Husi Programa PDIM No PNDS Presiza Hadi’ak Hodi Bele Benefisia Povu Ki’ik Sira Nia Moris

Ami apresia tebes nafatin ba kometmentu Governu implementa projetu iha nivel Munisipiu no tuir projesaun hosi Governu implementasaun PNDS no PDIM bele kontribui direta ba dezenvolvimentu ekonómiku, loke servisu no lori oportunidade barak liu ba nivel Munisipiu, Postu, Suku to’o Aldeia.  Maibé polítika ida ne’e la hatuur liu hosi alokasaun orsamentu ba nivel Munisipiu sira hanesan tuir mai.

Orsamentu ba PNDS

Tuir Lei no 8/2013 kona bá Implementasaun PNDS hatuur katak implementasaun dezenvolvimentu area urbanu ne’ebé sei jere rasik hosi povu sira nune’e polítika ida ne’e sei implementa durante tinan 8 nudár pilotu. Iha implementasaun projetu hotu hosi PNDS hetan apresiasaun ne’ebé maka’as tebes hosi komunidade sira ba rezultadu utilizasaun projetu PNDS iha territóriu Timor Leste tanba bele responde diretamente ba sira nia nesesidade. Hosi ami nia rezultadu monitorizasaun hatudu iha tinan da huluk projetu barak mak la dun responde ba objetivu PNDS nian hodi hasa’e kreximentu sósiu ekonomia povu nian maibé iha tinan 2 ikus implementasaun projetu PNDS responde duni ba nesesidade komunidade sira iha area rurais.

Maibé ami hakarak husu ba Governu liu husi Parlamentu tanba sá planu orsamentu 2017 Governu aloka de’it orsamentu apoiu orsamentu opersionál ba Suku 149 ho total orsamentu US$.400.000. Lolos Governu tenke konsidera nafatin partisipasaun komunidade sira nia iha prosesu dezenvolvimentu, razaun governu hodi foku ba eleisaun 2017, la lójika tanba iha tempu hanesan, Governu aloka mós orsamentu hamutuk tokon US$4,819 ba projetu foun iha 12 munisipiu ho total projetu 44 no benefisia ba povu kuaze projetu 16 de’it.

Alokasaun Orsamentu ba PDIM

Planu alokasaun orsamentu ba implementasaun PDIM tuir ami nia hare la korespondente ho kometimentu Governu nian atu hakbesik dezenvolvimentu ba nivel lokál tanba orsamentu ne’ebé aloka ba projetu PDIM ba tinan 2017 orsamentu hamutuk tokon $. 10.7 ida ne’e menus tebes kompara ho orsamentu 2016 ho total tokon US$. 23. Maibé hosi metade orsamentu US$.5.7 halo re-apropriasaun no aloka de’it orsamentu US$. 4.8 tokon (projetu foun).

Mezmu ita rekoñese katak iha tinan 2017 sei akontese Eleisaun Jerál no iha mós projetu multi annual ne’ebé sei responsabiliza direta hosi liña Ministériu sira maibé tuir loloos dezenvolvimentu ne’ebé bele hasa’e kreximentu ekonomia povu nia iha area rurais no implementa direta iha area tarjetu benefisia riu presiza tau nafatin atensaun.

Konkluzaun

Bazeia ba proposta Orsamentu Jerál Estadu 2017, ami atu foti konkluzaun katak, Governu kontinua viola lei Fundu Petrolíferu ba RSE 3% tanba ne’e sei fó ameasa ba sustentablidade ekonomia iha futuru. Ami hanoin katak projetu multiannual sira tenke hetan avaliasaun fila fali atu nune’e governu bele halo planu ne’ebé realistiku liu tan no mós bele hatudu nia estudu viabilidade ekonómiku no sosiál ba públiku no ba Parlamentu Nasionál.

Ba dala ikus ami husu ba deputadu no deputada sira iha Parlamentu Nasionál atu kontinua  husu ba governu hodi fó prioridade no investe ba setór Agrikultura, turizmu no Indústria kiik sira atu bele dezenvolve ekonomia setór naun petróleu nune’e ita labele kontinua dependé ba mina no gas iha futuru.

Governu mós iha obrigasaun atu investe ba setór sosiál no servisu báziku sira hanesan edukasaun saúde no be moos ne’ebé sai povu nia ejijénsia nune’e ita bele dezenvolve no prepara ita nia rekursu umanu no mós kore an husi problema malnutrisaun no hadi’ak kualidade moris povu nian agora no futuru.

Membru Core Group Transparency Timor-Leste:
Mata dalan Institute (MDI)
La’o Hamutuk.
Haburas Foundation.
Community Development Interest (CDI).
Luta Hamutuk Institute.
Haberan Institute.
Fundasaun Baloos.
Feto Hadomi Familia (FHF).
Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI).
Etadep.
Permatil.
Asosiasaun HAK.
  
Dili:  22 Novembru 2016

Sabino Fitun
Koordenador CGT – TL
Tel: (+670) 77289596