quinta-feira, 6 de julho de 2017

“Keri Laran Sabalae” Nia Istória Luta

“ITA TENKE HAKEREK ITA NIA ISTÓRIA RASIK HO RAN NO RUIN BA UKUN RASIK-AN TANBA ITA NIA TERUS NO MATE MAK SEI DETERMINA DESTINU LIBERTASUAN POVU MAUBERE HOSI NAKUKUN LARAN.”

DILI, (TATOLI) – Eis–Komandante em Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão husu atu hakerek istória eroi sira nia iha luta libertasaun nasaun nian, tanba istória importante atu jerasaun foun sira bele hatene.

“Istória eroi sira nian tenke hakerek hanesan mós “Keri Laran Sabalae” nia istória luta libertasaun nasionál, nune’e tenke fó omenazen ba eroi sira hotu ne’ebé fó vida ba ita nia rai,” Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku, Xanana Gusmão husu iha iha serimónia inagurasaun eskola Keri Laran Sabalae  iha Aldeia Iralafai, Suku Bauro, Postu Administrativu Lospalos no Munisípiu Lautem foin lalais.

Xanana husu mós ba ministériu Edukasaun ba futuru eskola sira iha Timor laran tomak di’ak liu uza eroina ho eroi sira nia naran, hanesan eskola “Keri Laran Sabalae”.

Tanba realidade hatudu iha nasaun ne’ebé de’it hakas-an atu ukun-an nunka haluha eroi no eroina nia sakrifísiu. Nune’e dala barak liu matenek sira hakerek istória tanba konsidera istoria importante hodi jerasaun foun bele hatene liuhosi edukasaun.

Saudozu Pedro Nunes alias “Keri Laran Sabalae” moris iha Irlafai iha loron 22 Outubru 1955, oan hosi Lucas Nunes no Felicidade Nunes. Maun alin hamutuk nain ualu, hosi sira ne’e mak Duarte Nunes (Aktual Vice Prezidenti Parlamentu Nasionál), Vitor Nunes, Madalena Nunes, Amelio Nunes no Elsa Nunes.

Elisaun Susesu Ka La’e Depende Ba Partisipasaun

DILI, (TATOLI) – Diretór Jerál Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco hatete, presiza konsiénsia hosi sidadaun (eleitores) liu-liu feto sira iha partisipasaun hodi determina futuru nasaun Timor, liu hosi votu iha elisaun parlamentar loron 22, Jullu.

“Determinasaun ba susesu eleisaun presiza ema hotu nia kontribuisaun liuhosi konsiénsia atu hola parte iha eleisaun lejislativa ne’ebé susesu ba futuru nasaun nian,” Acilio Manuel Branco deklara iha nia intervensaun semináriu kona-ba “Feto nia votu determina futuru nasaun nian” iha Timor Plaza ohin. Kinta (6/7).

Nia hatutan, orgaun eleitorál labele la’o mesak tanba ne’e presiza ema hotu nia partisipasaun bele garante eleisaun ho susesu ne’ebé konsientivu hosi ema hotu liuliu fote sira.

Semináriu ne’e hetan partisipasaun másimu hosi feto hamutuk atus rua resin liuhosi organizasaun feto hanesan Fundasaun CAUCUS, PATRIA, MOFFE no AFEDIL. Atividade ne’e finansia hosi Governu Japan no Korea Sul liuhosi LEARN-UNDP iha Timor-Leste.

China's Creeping Invasion of Índia

India is scrambling to build infrastructure that will allow it to counter Chinese incursions along the LAC.

Saurav Jha *

In late May, Indian Prime Minister Narendra Modi chose to commemorate three years of his administration by opening the country’s longest ever bridge over the Lohit river, Called the Bhupen Hazarika Setu (BP), the bridge will significantly cut down travel time to the easternmost parts of Arunachal Pradesh (AP), an Indian state that has been publicly claimed in its entirety by Beijing since 2006 as “Southern Tibet.” The high-profile opening was also intended to convey a message to the Chinese that India was moving forward with its current strategy of developing infrastructure in regions bordering Chinese-controlled territory in order to facilitate the defense of every inch of territory it considers its own. Overall, at a time of heightened India-China tensions and fears about Sino-Pak military collusion potentially culminating in a two-front situation, India is now working to upgrade its military posture vis-a-vis China from one of dissuasion to one of deterrence.

A conventional deterrence posture toward China requires the creation of appropriate last mile connectivity to facilitate axes of advance for counterstrike forces in addition to being able to reinforce “in sector” defensive formations. After years of deliberately keeping its frontier with China devoid of much infrastructure under the premise that the absence of such connectivity would lead to invading forces getting bogged down, India is now scrambling to match China’s extensive infrastructure in the Tibet Autonomous Region (TAR).

South Korea’s Brain Drain

Why so many young South Koreans think of their country as “hell.”

Ben Forney *

When Moon Jae-in became South Korea’s president last May, he inherited a divided country, and that’s not just referring to the physical demarcation of the Demilitarized Zone (DMZ), which has split the Korean peninsula since 1953. South Koreans themselves are fragmented and increasingly pessimistic about the future.

At first glance, these problems seem hidden beneath the country’s remarkable achievements. Over the past 70 years, South Korea has developed into one of the world’s largest economies, despite lacking natural resources and facing continuous threats from the North. Thirty years ago, South Koreans achieved a (mostly) peaceful transition from dictatorship to democracy and have emerged as a regional leader in Asia and a competent “middle power” nation.

Today, South Korea can boast the fastest internet and longest life expectancy in the world. It is a country where you can walk alone at night in nearly any neighborhood without feeling threatened. Its culture of quick, friendly customer service and its comprehensive public transportation systems make it one of the most convenient countries in the world.

Xanana: Labele Adora Osan Mina-Rai Tenke Gasta Ba Dezenvolvimentu

LAUTEM: Prezidente Partidu Congresso Naçional Reconstrução Timor-Leste (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão hateten, labele rai de’it osan fundu mina-rai, maibé tenke gasta ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Nia dehan, durante partidu CNRT ukun durante tinan sanulu nia laran gastu barak husi osan fundu mina-rai ninian, ne’ebé partidu barak kestiona. Maibé tuir polítika partidu CNRT nian orsamentu ne’e labele adora de'it, tenke gasta ba dezenvolvimentu iha rai no povu ida ne’e.

“Ema dalan balun dehan fundu petrolíferu labele foti arbiru, depois ita rai tiha iha uma lulik, ita adora de'it? Sé fundu petróleu ne’e mak hatene ko'alia ne’e dehan ita beikteen, ha'u (osan) mak iha ne’e mós lakohi foti”, dehan Prezidente partidu CNRT, Xanana Gusmão, iha ninia komísiu kampaña polítika, iha Lospalos-Lautein, horisehik.

Benefisiariu Bolseiru Nz-Aústralia Fila Servisu La Tuir Area

DILI,  (TATOLI) - Estudante Universitáriu hein katak dadus rekursu umanu ne’ebé FDCH (Fundo Desenvolvimento Capital Humano) análize ho apoiu husi Victoria University (VU) importante tebes hodi promove the right man on the right place ka ema loos ba fatin ne’ebé loos iha Timor-Leste. Labele hanesan realidade estudante balun ba estuda iha Austrália, Nova Zelándia, Portugal, fila mai la koloka tuir área.

“Ita konsidera la put the right man on the right place, maibé right man on the wrong place,” finalista Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), João Carlos Freitas ba Ajénsia TATOLI, bainhira hasoru malu iha Ministériu Negósiu Estranjeiru, Kinta (05/07).

Nia fó hanoin se governu halo ona avaliasaun kona-bá rekursu umanu liuhosi servisu FDCH ida ne’e, husi parte akadémiku haree, kapas, di’ak maibé husu atu dezenvolve nafatin.

Basa haree hosi prespektiva Objektivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS), Timor tenke halo investimentu iha kapitál umanu, paralelu ho ODS nune’e bainhira infrastrutura, turizmu no seluk tan Timor hala’o hotu ona, rekursu umanu mós prepara tiha ona.

“Ha’u louva i kapas, ita presiza promove the right man on the right place atu nune’e bele dezenvolve no iha koerénsia ho ita-nia dezenvolvimentu nasaun,” João apresia.

No husu ba maluk estudante ne’ebé ramata ona nia kursu iha universidade bainhira la iha iha empregu, tenki kria auto-empregu ka serbisu ba aan rasik ka ba ema seluk liliu sira ne’ebé mak presiza.


Jornalista: Rafy Belo, Editór: Manuel Pinto

Foto: João Carlos Freitas

Desizaun KM Mantein Bolseiru Iha Cabo-Verde

DILI – Desizaun Konsellu Ministru (KM), mantein bolseiru sira atu kontinua sira nia estudu iha Cabo-Verde, maibe bainhira estudante sira lakohi simu, Ministeriu Edukasaun (ME), sei haruka bolseiru sira nee mai fali Timor Leste.

Liu husi konfrensia imprensa neebe mak halao husi Ministru Edukasaun, Antonio da Conceição, hatete, kestaun nee iha nivel Primeiru Ministru promote atu halo buat hotu hodi garante seguransa ba estudante sira, nunee sira bele ba eskola fila-fali.

Tama fali ba iha segundu trimester ninia, sira la ba eskola, tanba greve tiha, greve durante fulan ida la ba eskola, hau iha vizita ikus nee ba iha Lisboa, maibe estudante sira hetan tawaran, atu ba fali deit Portugal, lakohi ona hela iha Cabo-Verde, imi hatene, sira ba ho kontratu ida, atu ba eskola iha Cabo-Verde, no ba ho osan neebe mak naton atu gasta deit iha Cabo-Verde,  neebe embaixadora no adidu halo ona esforsu husu nafatin ba sira, atu sira bele fila-fali ba eskola,” dehan ME Antonio ba jornalista iha salaun konfrensia ME Vila-Verde Dili, Tersa  (04/07/2017).

Nia dehan sira la simu proposta ME, sira hotu simu proposta husi adidu edukasaun, lakohi ona iha Cavo-Verde, no hakarak muda ba Portugal. Tanba nee ME tenta koalia ho embaixador Cabo-Verde iha Lisboa, atu buka mos hatene governu Cavo-Verde nia pozisaun bele halo oinsa.

Iha sorin seluk, Vigariu Jeral Dioseze Dili, Mgr. Jose Antonio hatete, labarik sira nee estadu mak hatene, tanba estadu mak halo kontratu entre estadu, neebe presiza kria kondisoins neebe mak sira establese. Jacinta Sequeira/Guilhermina Franco

Suara Timor Lorosae

ME Kondena Kazu Professor Baku Estudante Iha Palaka

DILI – Ministeriu Edukasaun (ME), kondena aktus neebe mak professor husi eskola sekundariu vinho Palaka, halo agresaun fiziku hasoru estudante.

Lamentasaun nee hatoo husi Ministru Edukasaun, Antonio da Conceição katak, maske nia seidauk rona kazu nee, maibe lamenta tanba ema mak tenke sadar buat neebe mak diak bele halo no aat labele halo.

Hau sei tenta atu verifika informasaun, se iha defaktus los, professor ida nee entrega ba iha komisaun funsaun publika prosesa kazu nee, tanba edukador labele halo agresaun fizika ba estudante, no estudante mos labele halo buat nee  ba professor, ida nee mak edukasaun, tanba disiplina sira nee ita aprende para atu koinese iha siensia, maibe siensia nee husi ita nian hahalok, se ita hanoin no aprende siensia diak, maibe hahalok ladiak, maibe aktu hanesan nee hau kondena,” dehan ME Antonio ba STL iha  edifisiu ME Vila-Verde Dili, Tersa (04/07/2017).

Nia apela ba professor sira hotu, knar edukador nee aas liu, no knar ida neebe mak ho diqnu hanesan professor, nee duni labele halo bebeik agresaun fizika hasoru estudante, no ema seluk iha resintu eskola.

Entretantu Domingo Agostu, hanesan aman husi vitima estudante, Delpiero, liu husi via-telefone hatete, professor ida nee laos foin mak halo agresaun fiziku hasoru estudante sira. Jacinta Sequeira/Guilhermna Franco

Suara Timor Lorosae

Arbitu Joanico ho Pedro Hetan Agresaun Fiziku

DILI - Jogu Liga Futebol Amadora époka 2017 ninia istória hahú renda renda ho konfrontu fíziku. Ba ida ne’e laos mai hosi kampu laran, maibé mosu iha estrada públiku Árbitu nain rua, hetan agresaun fíziku hosi oknum Polisia nasional Timor-Leste ho Inisial GS atual jogador ba Klubu nivel altu ida iha Primeira divizaun.

Horseik loraik purvolta liu tuku nen (18:30 otl). Timor Post konsege hasoru Árbitu nain rua iha stadium Munisipal Dili. Konfrontu fíziku ne’e nudar kontinuasaun hosi jogu minutu 90, iha jornada dasia, (jornada 9) entre Ekipa AS Ponta Leste kontra Karketu Dili, Domingo, (02/07) iha stadium Malibaka Yamato Maliana.

Árbitu Joanico Gama haktuir, purvolta meiudia, (12:30 otl) nia halao hela viajen iha dalan no ninia mina motor maran, nune’e nia para hela motor iha estarada ninin, besik kedas iha kedas sede Federasun Futebol Timor-Leste (FFTL) ninia oin.

Momentu ne’e nia para tiha ninia motor iha Sede partidu CNRT ninia oin no mai hola mina iha Audian hodi lori fila ba enxe ba motor. Nune’e Joanico hetan bolu “hoe..botak mai lai”, konta hikas hosi árbitu  katak nia hetan bolu hosi ema balun.

CED Fo Kastigu Demaziadu ba Karketu Dili

DILI - Atual kampiaun provizóriu Liga Futebol Amadora (LFA), époka 2017, Karketu Dili FC. Tanba ninia jogadór barak naran tama iha lista hodi hetan sansaun hosi Komisaun  Étika no Disiplina orgaun LFA.

Informasaun ne’e Timor Post asesu direita horseik hosi karta ne’ebé apresenta iha sede LFA estadiun Munisipal Dili, Tersa (04/07).

Sansaun ne’e kauza hosi insidentes balun ne’ebé komete hosi jogadór sira iha jogo jornada dasia, n’ebé halao iha stadium Malibaka Yamato Maliana, Domingo (02/07). Maibé karta ne’e la esplika detallu kronolojia akostesientu ne’ebé komete hosi jogador sira.    

Karta ho númiru 24 desizaun no 24/CED/LFATL/VII/2017, sita jogadór nain tolu hosi Karketu Dili FC, hanesan Guarda rede, Felipe Oliveira sei hetan sansaun la hola parta iha jogu tuir mai ba dala hat,   Fagio Pereira ho Osvaldo Belo sei hetan sansaun la partisipa jogu dala rua.

Kastigu hanesan, hasai mós ba Sekretáriu jeral AS Ponta Leste hodi sei la akompaña jogadór dala hat ih jogu sira tuir mai. Entretantu iha karta ne’e mós la sita kazu foun ne’ebé komete hosi Jogadór AS Ponta Leste ne’ebé halao asaun ba árbitu nain rua hanesan  Joanico Gama ho Pedro Carvalho iha Estrada públiku Kapital Dili.(ato)

Timor Post

Garante Pas Timoroan Tenki Fó Liman Ba Malu

DILI, (TATOLI) - Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), komisáriu Júlio da Costa Hornay husu ba timoroan tomak, atu fó liman ba malu hodi kontinua garante pas iha ambito elisaun lejislativu to’o prosesu kontajen votu.

“Dala ida tan, ha’u apela ba timoroan tomak atu fó liman ba malu hodi garante páz no estabilidade iha nasaun ne’e liu-liu iha periodu kampaña to’o kontajen votus,” Hornay apela, liuhosi jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu-Pité, Dili, Kinta ne’e, hafoin ramata relata informasaun kona-ba situasaun rai laran ba xefi Estadu Dr. Francisco Guterres Lú-Olo.

Komisariu ne’e subliña situasaun iha Timor laran la’o hakmatek durante periodu kampaña  eleisaun parlamentár.

Atividade kampaña  iha munisípiu 13 hosi 20 Juñu to’o mai ohin loron, buat hotu-hotu la’o di’ak. Laiha insidenti ne’ebé maka grave. Só iha Viqueque maka akontese insidenti kiik ida ne’ebé hala’o hosi membru balun partidu KHUNTO maibé problema ida ne’e agora iha prosesu laran no Prezidenti Komisaun Nasionál Eleisaun konvida ona prezidenti KHUNTO hodi fó informasaun kona-bá akontesementu refere.

Ekipa Revista Lafaek Sorumutu ho Prezidente Repúblika

DILI, (TATOLI) – Ekipa Revista Lafaek sorumutu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo hodi ko’alia kona-ba lala’ok Revista Lafaek durante eziste iha Timor.

Revista ne’e eziste durante tinan 17 (hahú 2000), foka liu-ba matéria literásia (oinsá atu hakerek), numerásia (oinsá atu bele konta) no jogu Kadi Kakutak ba labarik sira hosi pré eskolár, terseiru anu, kuartu anu to’o kintu anu, ba profesór sira nomós ba komunidade sira ne’ebé maka lahatene lé.

“Progresu ne’e la’o di’ak tanba komunidade barak maka simu Revista Lafaek ne’e no hatene ona maneira atu lee oinsá. Revista ne’e mós hakerek oinsá atu dada timoroan sira atu lé tanba istória ne’e kona-ba Timor”, dehan Mariano Peregrino Noronha, Ilustradór Revista Lafaek ba jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Nicolau Lobato, Bairu-Pité, kuarta ne’e, hafoin enkontru ho Xefe Estadu.

Antes ne’e, tinan 2010, produsaun Revista Lafaek konsege paradu tanba doadór sira laiha orsamentu atu kontinua projetu. Lafaek foin hahú produsaun tanba patrosina hosi Embaixada Nova Zelandia iha Timor-Leste no Ministériu Edukasaun Timor-Leste.

Meno: “Kontratu Tinan 7, Fila Ba Vida Sivil”

DILI – Ema neebe tama ba vida militar, laos halao servisu permanente, maibe kontratu ba sira durante tinan hitu.

Tuir vise Xefi Estadu Major Jeneral F-FDTL, Brigadeiru General Filomeno Paixao De Jesus katak, sidadaun neebe tama ba iha militar laos permanente, maibe servisu militar nia kontratu tinan hitu deit.

Ita iha konfuzaun desde inisiu, ema tama ba militar nee, ba loos deit ona, metin ona nee lalaos, militar nee ema ba se hare diak, kontratu durante sete anos. Depois de kontratu nia fila ona ba vida sivil la iha buat ida too. So ba iha parte militar ema neebe liu fali husi konkursu ida, ba kuadru permanente, maibe ema neebe iha estrutura rasik presija, neebe la paresija vai rodandu,” dehan Meno ba Jornalista sira, bainhira remata enkontru ho Prezidente Republika iha Palasiu Aitarak Laran Kuarta, (05/07/2017).

Nia dehan sira tama iha forsa aprende valores, no prinsipiu konaba patriotizmu, nasionalizmu korajen no buat seluk tan. Sira mos aprende artes vokasionais, profisionais, nunee sai ba iha liur, bele halo servisu diak.

Iha fatin seluk, Juventude Mariano Soares hateten, politika iha forsa defeza nia laran, lao nunee mak diak. Atu bele fo fatin ba joven neebe foin sae. Terezinha De Deus

Suara Timor Lorosae

PR Nia Responsabilidade Boot

DILI - Prezidente a republika hanesan mos sidadaun babain, maibe iha responsabilidade boot. Tanba sai hanesan aman ba ema hotu.

Tuir Prezidente Republika Francisco Guterres Lu-Olo katak, prezidente Lu-Olo hanesan mos sidadaun babain, maibe iha responsabilidade boot, atu hare povu hotu. Tanba sai hanesan aman ba ema hotu.

"Hau hakarak halo reval kiik ona ida ema nee hanesan deit, Prezidente da Republika ida naran Lu-Olo nee hanesan mos ho ema seluk, hanesan sidadaun babain, maibe iha responsabilidade mak boot. Segundu observasaun Prezidente Republika nia knar nee, la boot liu fali ida dasa rai nee, servisu dasa rai iha valor, halo toos halo natar iha valor. Maibe hanesan prezidente responsabilidade boot liu ida dasa rai, halo tos halo natar nian, nee mak diferente. Maibe servisu hotu iha valor, nunee prezidente nudar prezidente ba povu tomak,” hateten PR Lu-Olo bainhira entrevista husi Revista Lafaek, iha Palasiu Prezidente Kuarta, (05/07/2017).

Xefi Estadu salienta, Prezidente iha responsabilidade boot, atu garante pas no estabilidade, no kopera mos ho soberania sira seluk hanesan Parlamentu, Tribunais no Instituisaun seluk. Sai Prezidente iha nia mandatu no funsaun, bele lao hamutuk nafatin ho soberania sira seluk.

Iha fatin seluk Akademiku Maria Magno hateten, Prezidente tenke sai hanesan ema hotu nia aman, nunee bele rona povu nia lian. Terezinha De Deus

Suara Timor Lorosae

Musulmanu Husu Parpol Atu Sukat Linguajen

DILI - Reprejentante Musulmanu Timor Leste (MTL) husu ba lideransa partidu politiku 21 neebe involve ona iha kampanha leitoral ba elisaun parlamentar, atu sukat linguajen no hatoo deit ba publiku konaba programa.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Xefe Fundasaun Mesjid An-Nur Timor Leste Mohamad Anwar da Costa ba STL iha nia knar fatin Mesjid An-Nur Kampo Alor, Dili Kuarta, (5/7/2017). Nia dehan, informasaun neebe espalha iha media nasional iha Timor Leste katak programa parpol nian neebe hato liu husi kampanha nee diak.

Ita kuandu hare liu husi media lokal sira parpol halao nia kampanha eleitoral ho hakmatek. Iha fatin hotu-hotu tuir orariu nebe mak Comisaun Nasional Elisoins (CNE) aprova ona. Laiha violensia, no kampanha parlamentar agora dadaun nee diak liu fali kampanha ba prezidente nian liu ba. Insulta malu nee maka husu ba parpol sira atu kualia karik tenki sukat nia liafuan,”nia dehan.

Karik povu hare ba programa partidu neebe diak no intersantes, sira sei fo votus konfiansa liu husi lisaun neebe mai. Determinasaun povu ba parpol sira atu kaer ukun, governu no nasaun atu implementa tuir programa neebe mak hatoo iha ba publiku.

Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo katak durante semana rua nia laran parpol sira involve ona iha kampanha eleitoral, no indika ona katak hatudu ona frankulidade no pas iha prosesu kampanha. Justinho Manuel

Suara Timor Lorosae

Em defesa do Poder Local e Descentralização Administrativa na Campanha Eleitoral

Roger Rafael Soares* | opinião

Na campanha eleitoral que está a decorrer, ouvimos, repetidamente, o Presidente do Partido CNRT, Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão, a abordar o tema de Descentralização e Poder Local, como um projeto politico relevante e de extrema importância para o desenvolvimento do país, o que me parece muito interessente no sentido de o mesmo expressar o ponto de vista do CNRT em relação aquilo que tem sido desenvolvido nas últimas governações e dos resultados obtidos, bem assim aquilo que se pretende para o futuro.

Efetivamente, o poder local e a descentralização administrativa são elementos determinantes para fortificar a democracia, bem como se assumem como instrumentos de melhoria das condições e de resolução dos problemas das populações a nível local. Isto significa o desenvolvimento da democracia, a nível local, e dá-se por assim dizer uma ramificação dos valores e princípios democráticos em todo o território timorense. A descentralização procura reconhecer os interesses e as finalidades das comunidades locais cuja autonomia lhes é estabelecida. Pois bem, todo este processo implica, de igual modo, coordenação no exercício da função administrativa a par de uma boa preparação, empenho e desempenho por parte dos decisores públicos locais e todas as pessoas envolvidas na execução e exercício dos poderes que lhes são conferidos.

Atendendo ao facto de o processo de descentralização administrativa se tratar de um processo dinâmico, envolvendo duas grandes dimensões, o poder político e o poder administrativo, nos termos previstos da Constituição, o Ministério da Administração Estatal tem conduzido esse processo de forma faseada de modo a que sejam asseguradas e adequados todos os meios necessários à execução das competências e atribuições dos municípios concedidas gradualmente, pois devemos reconhecer que os órgãos de administração local têm de dispor de capacidade de ação nos vários âmbitos político, técnico e financeiro.